1938 – 2019

Atlantski savez Crne Gore izražava duboko žaljenje povodom smrti velikog prijatelja profesora Radovana Vukadinovića:

S tugom i velikim bolom primili smo vijest o smrti dragog kolege Radovana Vukadinovića. Neumornim višegodišnjim radom kao čuveni profesor i stručnjak u oblasti međunarodnih odnosa i diplomatije te političkih odnosa i bezbjednosti, profesor Vukadinović bio je primjer čovjeka posvećenog svojoj profesiji i dao neizmjeran doprinos Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu kao i mnogim drugim institucijama i organizacijama  u kojima je djelovao kao istaknuti i vrsni znalac vanjske politike, međunarodnih odnosa i diplomatije. Svojim znanjem i iskustvom dao je ogroman doprinos Atlantskom savezu Crne Gore i bila nam je velika čast i zadovoljstvo poznavati ga i raditi sa njim. 

U ovim teškim i bolnim trenucima za porodicu našeg dragog prijatelja Vukadinovića, njegove prijatelje, bliske saradnike i kolege, te sve one koji su ga poznavali kroz njegov dugogodišnji rad, molimo vas da primite izraze iskrenog saučešća i saosjećanja u ime Atlantskog saveza  Crne Gore.

Atlantski savez Crne Gore organizovao je konferenciju pod nazivom “ Istina u doba dezinformisanja; Koliko smo ranjivi i kako se borimo? “. Dvije panel diskusije na temu iskustava, naučenih lekcija i značaja strateških partnerstava u borbi protiv dezinformisanja, kao i medijske pismenosti kao pokretača društvene otpornosti na prijetnje koje donosi dezinformisanje imale su za cilj podizanje nivoa svijesti o globalnom fenomenu lažnih vijesti koji je sve više prisutan u Crnoj Gori.

Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore dr. Savo Kentera u uvodnom izlaganju istakao je da: „Otvorenost demokratskih društava postala je ujedno i njihova najslabija tačka u savremenom hibridnom ratu, koju Rusija vrlo otvoreno koristi kako bi ih podrivala iznutra, unoseći haos i destabilizaciju. “ Zapadni Balkan se nesumnjivo nalazi u sferi interesa Ruske Federacije i ta je zemlja svojim aktivnostima i kampanjama dezinformisanja nastojala je i još uvijek nastoji da destabilizuje ovaj region na način što će podrivati njihove demokratske napore,. Naravno, ne svih već samo onih koje se zalažu za jačanje demokratije.“. On je naveo da je intezitet kojim se šire lažne informacije nevjerovatan ali i akcentirao i da se ulaganjem u kadar i obrazovanje mogu spriječiti dalje prijetnje koje donose dezinformacije. Takođe, kazao je i da je činjenica da su lažne vijesti slobodan govor, ali da to ne negira opasnost koju one predstavljaju za slobodu mišljenja ili demokratsku vlast.

Ukoliko se takvom stanju dodaju i mediji, koji bez provjere istinitosti informacija stanu na jednu stranu i zauzmu određeni stav zarad sopstvenih interesa, kreirajući iskrivljeno javno mnjenje, onda se dolazi do situacije koja jedino odgovara onima koji žele da unesu haos  u demokratske sisteme. : “ Ne možemo očekivati da Rusija, bazirana na dobroj obavještajnoj mreži, odustane od hibridnog ratovanja i prestane se miješati u unutrašnje odnose zemalja koje smatra svojim protivnicima”, poručio je Kentera.

On je naglasio da konstantno povećanje broja lažnih vijesti i poljuljano povjerenje javnosti u novinarstvo danas predstavljaju krizu slobode govora. Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore smatra da je otvorenost demokratskih društava ujedno i njihova najslabija tačka u savremenom hibridnom ratu. : „Ono što sa sigurnošću možemo očekivati jeste da će Rusija, dok god je Putin na vlasti, nastaviti da se pozicionira kao geopolitički protivnik Zapada. Zatvaranje očiju pred ovim činjenicama može samo nanijeti trajnu štetu zapadnom svijetu i čitavom sistemu vrijednosti za koje se zalažemo kao demokratsko društvo“, istalao je Kentera . 

On smatra da je najbitnije podstaći javnost na kritički stav prema izvorima vijesti. Važno je i da se orjentiše ka kredibilnim izvorima informacija, onima kojima se može vjerovati, ali i da stekne sposobnost da ocijeni objave  na društvenim mrežama.

Osvrćući se na zadatak Digitalnog forenzičkog centara Kentera je kazao da će cetar nastojati da, kroz istraživački rad, argumentovano iznijeti na vidjelo spoznaje o svima onima, koji se služe obmanjivanjem javnosti, njihovim finansijerima I ciljevima.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rising Reinke (Judy Rising Reinke) govorila je o neophodnosti saradnje među saveznicima u borbi protiv širenja lažnih vijesti i naglasila značaj vještina mladih novinara i nezavisnih medija. Istakla je da javnost zaslužuje da  bude zaštićena  od malignih uticaja širenja lažnih vijesti I dezinformacija.

“SAD će u borbi protiv dezinformacija, čiji je cilj izazivanje nestabilnosti, uvijek stajati uz Crnu Goru i prijatelje u regionu, pružanjem alata i resursa nadajući se da će tako osnažiti same ljude u Crnoj Gore koji teže demokratiji i miru”, poručila je  Rising Reinke.

“Strani akteri i dalje pokušavaju da koriste društvene medije i tehnologije kako bi otvorili frontove, na naporima da podriju demokratiju i ključne institucije” kazala je ambasadorka ističući da “članstvo Crne Gore u NATO dolazi u ključnom trenutku, jer je Evropa centar geopolitičkog takmičenja”.

Ona je dodala da Crna Gora mora da osnaži vladavinu prava, da iskorijeni organizovani kriminal i unaprijedi slobodu medija zarad novinara koji su, smatra ambasadorka, čuvari demokratije. Rajzing Rajnke je saopštila da Rusija i dalje koristi koruptivne, prikrivene tehnike kako bi destabilisala Zapadni Balkan, odnosno da vojska trolova i oni koji šire dezinformacije nastavljaju dalje i predstavljaju direktnu prijetnju na put Crne Gore, sada kada pristupa Evropskoj uniji.

„Ove dezinformacione kampanje za cilj imaju institucije i ne postoje nikakve granice. Zbog toga moramo zajednički da radimo na mapiranju svojih snaga, kao saveznici u NATO, kako bismo prevazišli ove prijetnje”, poručila je Rajzing Rajnke, dodajući da Vlada Crne Gore preduzima dodatne korake da izgradi otpornost na dezinformacije.

Milan Jovanović iz Atlantskog saveza Crne Gore predstavio je rad i ulogu Digitalnog forenzičkog centra u prepoznavanju i razotkrivanju lažnih vijesti i jačanju medijske pismenosti društva.

Direktor britanskog Instituta za državništvo Kris Doneli (Chris Donelly) govorio je o oružjima protiv ovog globalnog fenomena, istakao je kako osnivanje Digitalnog forenzičkog centra predstavlja dobar primjer kako jedna mala zemlja može da doprinese NATO i Evropskoj Uniji. “Na globalnoj pozornici, ključni igrači pokušavaju na različite načine da ostvare svoje geopolitičke ciljeve, a Rusija nije jedina koja koristi hibridni rat kao sredstvo da dođe do tog cilja”, naglasio je on.

Na drugom panelu posvećenom medijskoj pismenosti kao strateški najvažnijem mehanizmu u cilju podizanja nivoa obrazovanja javnosti, govorila je  profesorka književnosti Božena Jelušić, kazavši: „da bi mediji bili dobri moraju imati dobru publiku“, i da je shodno tome crnogorska javnost suočena sa nevoljom zato što su konzumenti skloni manipulacijama, i da su čak spremni oprostiti laž onom mediju kojem oni vjeruju.

Glavni urednik lista Pobjeda, Draško Đuranović podijelio je svoja iskustva iz prakse kazavši da je internet promijenio etiku u novinarstvu i da se najveća manipulacija ostvaruje kroz senzacionalističke naslove i ako se ne slažu sa sadržajem samog teksta. On je dodao da mediji mogu da igraju važnu ulogu, ali veoma teško na ovako malom tržištu.

Programski direktor Nezavisnog Dnevnika Vijesti Mihailo Jovović smatra da je kritičko mišljenje od ključne važnosti za medijsku pismenost, ali da ga je vrlo malo i u Crnoj Gori i u regionu. Prema njegovim riječima glavna krivica je u obrazovnom sistemu.

Atlantski savez Crne Gore uradio je studiju “Uloga mladih u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma na Zapadnom Balkanu”, nakon istoimene radionice.

U fokusu studije su pitanja razumijevanja pokretača koji navode mlade ljude da se pridruže ekstremističkim organizacijama, podsticaji za odlazak na strana ratišta, te uticaj, prevashodno, društvenih mreža na regrutovanja mladih. Ciljevi su prepoznavanje problema, traženje rješenja, obuka za rano prepoznavanje pokazatelja radikalizacije, kreiranje modaliteta preispitivanja, informisanje i podizanje svijesti mladih ljudi o opasnostima tog fenomena, sa posebnim fokusom na Crnu Goru i Zapadni Balkan.

Cijelu studiju možete pročitati na linku.

Dezinformisanje u Crnoj Gori manje je prisutno nego u državama regiona, saopšteno je na današnjoj pres konferenciji za medije u Atlantskom savezu Crne Gore, na prezentaciji rada Digitalnog forenzičkog centra, čije osnivanje je podržala Vlada Sjedinjenih Američkih Država.

Govoreći o DFC-u kao jednom od važnijih projekata, predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore dr Savo Kentera naglasio je da se DFC bavi prevashodno medijima u Crnoj Gori, ali i medijskim sadržajima zemalja regiona, te da je riječ o potrebi zajedničkog napora u suzbijanju pojava lažnih vijesti i dezinformacija, koje mogu pogoditi njihova društva u cjelini. Osvrćući se na dileme o potrebi daljeg postojanja Atlantskog saveza Crne Gore  nakon članstva Crne Gore u NATO, Kentera je saopštio da su sada pred ovom institucijom nove dužnosti. Da bi izašli u susret tim obimnim i odgovornim zadacima   Atlantski savez Crne Gore je, pored DFC-a, osnovao Centar za borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, kao i Centar za međunarodne odnose.

U odgovoru na pitanje o praćenju protesta u Crnoj Gori i regionu, Kentera je saopštio da rad DFC ima za cilj otkrivanje umiješanosti stranih zemalja u unutrašnju politiku ne samo Crne Gore, već i zemalja regiona.

„Podrivanje naših političkih sistema i ostalih demokratskih sistema i otkrivanje svih onih koji na taj način pokušavaju da imaju upliv, oslabe sisteme i unesu haos i nerede u određenim zemljama je jedan od primarnih ciljeva“, objasnio je Kentera.

Šef analitike u Digitalnom forenzičkom centru, Marko Savić  kazao je da se većina medija u Crnoj Gori ne bavi dezinformisanjem, ali postoje određeni primjeri koji recikliranjem ili objavljivanjem neprovjerenih informacija i senzacionalističkih naslova, obmanjuju javnost.

„Zadatak DFC-a je da,  putem dubinskih istraživanja, koristeći otvorene izvore, u javnost izlazimo sa nedvosmislenim i tačnim informacijama, jer smatramo da je interes svih građana Crne Gore, odnosno cjelokupne javnosti, da bude u posjedu takvih informacija. Promovišući objektivne istine i kritička razmišljanja, jača se digitalna i medijska pismenosti“, rekao je Savić .

Kako je rekao, to će biti omogućeno putem organizovanja različitih radionica i predavanja. Cilj je, kako je saopštio Savić, podizanje svijesti javnosti i medijskih poslenika sa fokusom na Crnu Goru i države Zapadnog Balkana. On je precizirao da je dezinformisanje mnogo više prisutno u ostalim državama regiona, te da u tome prednjači Srbija.

„Većina naših medija se uglavnom ne bavi dezinformisanjem, ali nažalost, postoje određeni primjeri koji recikliranjem neprovjerenih informacija ili objavljivanjem apsolutno neprovjerenih informacija, te isticanjem senzacionalističkih naslova, koji apsolutno nemaju veze sa sadržinom teksta, zapravo obmanjuju javnost“, naveo je Savić.

Medije je informisao i da DFC ima dvije jedinice, jedna je Digitalni istraživački centar koji radi u punom kapacitetu, a druga Forenzički centar, koji će biti aktivan do kraja godine.

Kako je kazao Savić,  ključni ciljevi Atlantskog saveza su jačanje civilnog društva na putu kritičkog  preispitivanja medijskih sadržaja i ostvarivanje dobrog partnerstva sa medijima.

„Jedino saradnjom možemo da odgovorimo na ovake prijetnje i jedino organizovanom saradnjom možemo odgovoriti na nešto što je jako sinhronizovano, a što mnogi definišu kao hibridne prijetnje“, smatra Savić.

O planovima i projektima Atlantskog saveza Crne Gore govorila je  programska menadžerka Azra Karastanović koja je najavila održavanje okruglog stola na temu rada DFC-a, te saopštila da je planirano da se, u maju  tekuće godine, organizuju dva veoma bitna događaja. Riječ je o konferenciji akademskog karaktera, koja će okupiti brojne eksperte iz oblasti informacionih sistema, a kojoj će prvi put biti domaćin Crna Gora. Karastanović je najavila i deveti To Be Secure Forum (2BS), koji će i ove godine biti organizovan u Budvi, od 30. maja do 1. juna.

Govoreći o značaju potpisivanja pristupnog protokola između Republike Sjeverne Makedonije i 29 zemalja članica NATO, Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore dr Savo Kentera, kazao je da je „događaj u Briselu istorijski trenutak za Makedoniju ali i za čitav Balkan“. On je saopštio kako “to nije dobro samo za Makedoniju“, već da je riječ o „doprinosu čitavom Balkanu, stabilnosti čitavog Balkana, bezbjednosti čitavog Balkana.”

Takođe, predsjednik Atlanskog saveza Crne Gore Savo Kentera naglašava da „samim tim, kada govorimo o stabilnosti, možemo očekivati i priliv investicija sa Zapada. Konkretno, održivih investicija na duži vremenski period, što se ogleda naravno i u slučaju Crne Gore“. Istakavši da smo od ulaska Crne Gore u NATO, „ imamo povećan priliv direktnih stranih investicija.”

Ministar Crnadak je istakao da situacija u BiH nije sjajna i da i 25 godina nakon rata uslovi u državi nijesu dobri. Pohvalio je i uticaj Crne Gore u regionu, koja prema njegovim riječima služi za primjer. U otvorenom razgovoru u kojem, kako je ministar i sam naveo, nije bilo “tabu tema”, postavljala su se razna pitanja. On smatra da je Dejtonski sporazum riješenje uprkos tome što sistem nakon njega u državi nije previše uspješan i da je samo potrebno uložiti dodatne napore da bi se dejstva istog Sistema na najbolji mogući način vidjela u praksi. Odgovarajući na pitanja prisutnih istakao je da postoji dosta “situacija” koje samo koče državu na svom putu evroatlantskih integracija. Neka od istih je i inicijativa SDA (Stranke u Bosni) da Republika Srpska promijeni svoje ime. Previše je zastoja ovog tipa koje obustavljaju rad organa. Ono što je svakako važno jeste da “proces evroatlantskih integracija ne smije biti talac vlasti”, kako on navodi. Očekuje I da ce BiH do kraja 2019.godine dobiti status kandidata za članstvo u EU. Ono što je takođe potencirano je i da se saradnja sa NATO savezom razvija i da se radi na prevazilaženju nesuglasica. Na pitanje vezano za “privremeno otuđenje EU” sa prostora Zapadnog Balkana, odgovorio je da je EU okrenuta i drugim regionima Evrope i da je ipak mnogo važnije da čelni ljudi EU neće smatrati kontinent “završenim” dok sve države Evrope ne pristupe. Uz konstantni uticaj sa istoka, pitanje rehabilitacije boraca koji su se vratili sa ratišta iz Sirije, uticaj “maskiranja” važnih problema u državi, preinačenja vec donesenih odluka vodećih ljudi u državi ali i pitanja granica sa okolnim državama I kršenja sporazuma između država Zapadnog Balkana, jasno je da je pred BiH i državama regiona i dalje veliki izazov.

Svakako da su glavne poruke ove posjete da se BiH više nego ikad bavi “životnim pitanjima”, da svoje spoljno-političke prioritete koji su EU i regionalni odnosi stavlja “rame uz rame” i da se ne samo u BiH već i u cijelom regionu postepeno napreduje ka ostvarenju boljih uslova za život građana ovih prostora.

Ministar privremeno okupiranih teritorija Ukrajine Vadim Olegovič Černiš (Vadym Olehovych Chernysh), sa saradnicima, posjetio je Atlantski savez Crne Gore. Tom prilikom sa domaćinom, predsjednikom Atlantskog saveza Crne Gore dr Savom Kentera i njegovim saradnicima razgovarao je na temu sajber bezbjednosti, sve prisutnije pojave dezinformacija kao glavnog oruđa u destabilizovanju političkih sistema, koje uz kreiranje „lažnih vijesti“ , niske medijske i digitalne pismenosti dovode do nepovoljnih društvenih gibanja i pojava. Zajednički je ocijenjeno da je riječ o najvećoj opasnosti po stabilnost društva i demokratske procese, koja poprima globalne razmjere. Stoga, kako je rečeno, neophodno je podizanje nivoa saznanja i svijesti o postojanju tih problema, kako bi se smanjile negativne posljedice spoljnih i unutrašnjih uticaja. Gospodin Kentera istakao je presudno važnom saradnju Vlade i civilnog sektora, istakavši da je to ključ uspjeha.

Konstatovano je da obije države imaju gotovo identične probleme u tom pogledu. Uzimajući u obzir uticaje tih pojava, zaključeno je da postoji potreba za jačanje te saradnje i razmjene iskustava, ekspertiza i „know-how“ iskustava, te organizacije foruma, okruglih stolova itd.

Radionica na temu „Uloga mladih u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma na Zapadnom Balkanu”, koju je organizovao Atlantski savez Crne Gore, uz podršku Ambasade Kanade, održana je u Podgorici, u Crnoj Gori u periodu od 19. do 21. novembra 2018. godine.

Tokom dvodnevnog događaja preko 30 mladih ljudi sa Zapadnog Balkana je učilo od i diskutovalo sa uglednim spikerima i ekspertima o radikalizaciji i fenomenu stranih boraca koji se pojavio među omladinom na Zapadnom Balkanu – specifičnoj temi koja se tiče ne samo regionalne, već i međunarodne bezbjednosti.

Kroz poučna izlaganja poznatih spikera, kao što su bivši ekstremista Adam Deen, profesor Vlado Azinović, Veselin Veljović – načelnik Uprave policije Crne Gore, protojerej-stavrofor Boris Brajović, Jessie Hronesova ispred Aktis Strategy i Džemo Redžematović ispred islamske zajednice Crne Gore, mladi učesnici su imali priliku da dobiju bolji uvid o tome šta je to što tjera mlade ljude da se priklone terorističkim organizacijama, šta je to što ih tjera da idu na strana ratišta, kakav uticaj imaju društvene mreže u regrutovanju ljudi, koji su drugi mehanizmi kroz koje se regrutuju mladi ljudi? Kako to spriječiti? Koja je uloga omladine u pozitivnom narativu u borbi protiv nasilnog ekstremizma  i radikalizacije koja vodi terorizmu? Koja je uloga univerziteta i vjerskih zajednica?

Atlantski savez Crne Gore i Asocijacija mladih Atlantskog saveza su prepoznali omladinu kao grupu koja je istovremeno najpodložnija nasilnom radikalizmu i kao grupu koja ima najveći potencijal da se bori protiv njega i da ga spriječi. Imajući to na umu, jedan od glavnih ciljeva je bio da mladi ljudi steknu vještine i potrebno znanje u prepoznavanju i suočavanju sa radikalizmom.

Uspjeli smo u našim naporima da podstaknemo značajne diskusije sa širokim opsegom mišljenja koji se tiču jednog od najvažnijih pitanja na polju međunarodne bezbjednosti.

Svi učesnici su se usaglasili da, bez obzira na stepen obrazovanja, uzrast ili imovno stanje, svi mogu podleći radikalizaciji, kao i da su terorizam i nasilni ekstremizam globalni problemi i da ne smiju da se povezuju ni sa jednom religijom ili grupom.

Radionica je uspjela da opravda visoke standarde koje su postavili naši prethodni događaji i postala je platforma za diskusiju među mladim ljudima.

NATO i Norveška se pripremaju za najveću vježbu NATO-a u posljednjih nekoliko godina. Trident Juncture 2018 će okupiti 50.000 učesnika, 250 aviona, 65 brodova i 10.000 vozila iz 31 zemlje.

Vježba će staviti na test cijeli vojni lanac – od obuke trupa na taktičkom nivou, do komandovanja velikim snagama. Ova vježba će poslužiti kao obuka za NATO Response Force i snage drugih saveznika i partnera, osiguravajući da mogu zajedno fukncionisati zajedno.

  • Kada: od 25. oktobra do 7. novembra 2018. godine
  • Ko: Oko 50.000 učesnika iz 31 NATO i partnerskih zemalja.
  • Zašto: Da bi se osiguralo da su snage NATO-a obučene i spremne, da se prikažu naše kolektivne mogućnosti i da se pokaže da je NATO jak.
  • Komponente: Tokom vježbe će se koristiti oko 250 aviona, 65 plovila i do 10.000 vozila
  • Lokacija: Centralna i istočna Norveška; okolna područja Sjevernog Atlantika i Baltičkog mora, uključujući Island i vazdušni prostor Finske i Švedske.
  • Cilj: Da se ​​osigura da su snage NATO-a obučene, sposobne da rade zajedno i spremne da odgovore na svaku prijetnju iz bilo kog pravca.
  • Komandant: Admiral James G. Foggo, komandant Komande združenih snaga NATO-a u Napulju, odgovoran je za vođenje vježbe.

Kao najnovija NATO punopravna članica, naša zemlja će učestvovati i doprinijeti Vježbi sa 33 pripadnika Vojske Crne Gore.

Glavni dio naših snaga je pješadijski vod od 27 pripadnika, koji će biti u sastavu Slovenačke čete. Pješadijski vod je iz sastava Prve pješadijske čete iz Nikšića. Sva pripadajuća oprema je iz Prve pješadijske čete, kao i četiri vozila, koja su već upućena brodom za Kraljevinu Norvešku. Jedinica je opremljena svom potrebnom opremom za ekstremno hladne uslove i spremna za realizaciju zadataka na planinskim terenima u hladnim uslovima.

Od preostalih šest pripadnika, po jedan pilot, logistički podoficir i vojni policajac biće u sastavu slovenačke eskadrile, u komandi slovenačke logističke čete, odnosno u slovenačkoj četi vojne policije, dok će dva štabna oficira biti u komandi italijanske brigade. Jedan oficir biće zadužen kao ocjenjivač – kontrolor tokom vježbe.

Realizacijom aktivnosti na vježbi, Vojska Crne Gore podiže nivo obučenosti, razmjenjuje iskustva, ostvaruje jačanje saradnje i povjerenja sa partnerskim zemljama i usvaja NATO standarde i procedure, neophodne za povećanje operativnih sposobnosti jedinica.

Više informacija možete pronaći na sljedećim linkovima:

O Trident Juncture 2018: https://forsvaret.no/en/exercise-and-operations/exercises/nato-exercise-2018

NATO zvanična strancia: https://www.nato.int/cps/en/natolive/157833.htm 

Ministarstvo odbrane Crne Gore zvanična stranica: http://www.mod.gov.me/pretraga/192589/Vojska-Crne-Gore-salje-33-pripadnika-na-vjezbu-TRIDENT-JUNCTURE-18.html

Atlantski savez Crne Gore danas obilježava 12 godina od osnivanja. Za proteklih 12 godina, Atlantski savez je postao prepoznat kao ključna platforma za usmjeravanje efikasnih promjena na političkoj i bezbjednosnoj sceni i svojim aktivnostima doprinio podizanju svijesti crnogorske javnosti o evroatlantskim vrijednostima i o značaju članstva Crne Gore u NATO.

Atlantski savez će i u godinama koje dolaze svoj rad posvetiti pružanju ekspertske, naučne i istraživačke podrške i znanja neophodnih za adekvatne odgovore na savremene izazove bezbjednosti i za osnaživanje demokratskih kapaciteta crnogorskog društva. Kroz dijalog i diskusije o ključnim međunarodnim pitanjima i problemima nastojaćemo da obogatimo javnu diskusiju i da damo doprinos očuvanju mira i bezbjednosti i jačanju uloge NATO u regionu JIE.