• MNE
  • ENG
18.Januar.2018
Atlantski savez Crne Gore održao okrugli sto povodom obilježavanja NATO dana!

You are here

Home / Atlantski savez Crne Gore održao okrugli sto povodom obilježavanja NATO dana!

Atlantski savez Crne Gore održao okrugli sto povodom obilježavanja NATO dana!

Na danas održanom okruglom stolu pod nazivom „Perspektiva Vojske Crne Gore u okviru NATO“, dr Savo Kentera je najavio da će se Atlantski savez Crne Gore ubuduće zalagati za ponovno uvođenje vojnog roka na dobrovoljnoj osnovi.

 

Okrugli sto je organizovao Atlantski savez uz podršku NATO i Komunikacionog tima Savjeta za članstvo u NATO, a njegov cilj je bio da okupi relevante vojne i političke aktere, kao i eksperte iz zemlje i inostranstva, kako bi govorili o daljim koracima Crne Gore i njenih oružanih snaga, važnih za integraciju u NATO. Vodila se i konstruktivna diskusija o reformi Vojske Crne Gore i predstavljena su iskustva crnogorske Vojske i drugih zemalja u NATO misijama/operacijama.

 

Pored dr Kentere, predsjednika Atlantskog Saveza Crne Gore, u uvodnom dijelu su govorili i prof. dr Fabrizio Luciolli, predsjednik Svjetske organizacije atlantske povelje i Nj.E. Amb. Krisztian Posa, ambasador Mađarske u Crnoj Gori. Prof. dr Luciolli je pohvalio sjajan rad Atlantskog saveza u procesu evroatlantskih integracija. On je kazao da će Crna Gora igrati ključnu ulogu u sklopu NATO, koji nije samo vojna već snažna politička i bezbjednosna organizacija. Ambasador Posa je istakao uspjeh koji je Crna Gora gora napravila za tako kratak period od obnove nezavisnosti i istakao važnost reforme sektora odbrane za razvoj oružanih snaga zemlje.

 

Pod nazivom „NATO misije – Iskustva Crne Gore i drugih zemalja“, na prvom panelu su govorili major Igor Knežević, komandant V kontigenta Vojske Crne Gore u misiji ISAF, major Nataša Zorman, zamjenik komandanta kontigenta ISAF i KFOR, Vojska Slovenije, i prof. dr Zoltan Szenes, bivši načelnik Generalštaba Mađarske. Panelisti su razmjenjivali iskustva svojih država u NATO misijama sa raznih aspekata. Tako je major Knežević kazao da učešće crnogorske vojske nije počelo obnavljanjem nezavisnosti 2006. godine, već krajem 19. vijeka. Govoreći o misiji u Avganistanu, major je istakao da je za jednu vojsku, koja broji oko 2000 predstavnika, učešće u takvoj misiji predstavljalo veliki izazov, ali da ni u jednom momentu nisu osjetili nijedan vid inferiornosti. Major Zorman je govorila o učešću pripadnica vojnih snaga u vojnim misijama i izazovima sa kojim se susreću. Ona je istakla da kulturološki aspekt igra veliku ulogu u odnosu prema ženama u vojsci, te da su njena iskustva varirala od tradicije zemlje u kojoj je služila. Takođe je naglasila značaj o podizanju svijesti da žene vojnike ne treba posmatrati kroz prizmu pola, već njihovog iskustva i sposobnosti. Prof. dr Zoltan Szenes je saopštio da usklađivanje sa NATO standardima zahtjeva velike napore, kao i da se članstvo u NATO ne tiče samo vojske, već i cijele države, i zaključio da uspjeh u misiji zavisi isključivo od svake zemlje individualno.

 

Na drugom panelu „Modernizacija Vojske Crne Gore – investiranje u budućnost“ riječ su imali admiral Dragan Samardžić, načelnik Generalštaba vojske Crne Gore i Dragana Kiprjanovska, zamjenica ministra vanjskih poslova Makedonije. General Samardžić je u svom izlaganju dao opštu sliku stanja u vojsci Crne Gore i naveo da sama modernizacija ne podrazumijeva samo ulaganje u opremu već i u ljude, obuku i organizaciju, uključujući dobru analizu bezbjednosnih rizika kako bi se našla optimalna rješenja za koncipiranje sistema odbrane. Reagujući na pitanje iz publike povodom zaštite vazdušnog prostora Crne Gore, admiral je istakao da se obezbjeđenje vazdušnog prostora zemlje rješava u okviru sistema kolektivne bezbjednosti. Gospođa Kiprjanovska je kazala da se Evropa suočava sa najozbiljnijom krizom još od 1989. godine, te da je potrebno shvatiti složnost modernih izazova. Ona je naglasila i da su očekivanja Makedonije od ovogodišnjeg samita NATO u Varšavi da se ponovo pokrene pitanje proširenja Alijanse zbog značaja koje bi imalo na jačanje cjelokupne bezbjednosti u Evropi.

 

Na posljednjem panelu okruglog stola pod nazivom „Transformacija Vojske Crne Gore – budući koraci“, učesnici su diskutovali o predstojećim izazovima vojske Crne Gore kao članice NATO. Pukovnik Tatjana Pečnik, bivši zamjenik komandanta I brigade Vojske Slovenije, govorila je o iskustvu slovenačke vojske u procesu transformacija i istakla da je nemoguće razmotriti sve aspekte i biti spreman za sve. Ona je naglasila i da je Slovenija bila više uključena u mirovne misije, a da se sada vraća korijenima i glavnom zadatku – odbrani svoje zemlje. Prenoseći hrvatska iskustva, Igor Tabak, vojni analitičar, kazao je da je nakon pristupanja jako puno posla pred Crnom Gorom i da neće biti nimalo jednostavno, imajući u vidu da je Hrvatskoj bilo potrebno tri godine da se uključi u operativne aktivnosti. Predstavnik Vojske Crne Gore, pukovnik Rajko Pešić, zamjenik načelnika Generalštaba, kazao je da se nakon nezavisnosti vojska suočavala sa problemima kao što su ljudski potencijali i visoka prosječna starost pripadnika vojske. Ipak, uz tendenciju podmlađivanja, kao i rad na stvarima poput pitanja poznavanje engleskog jezika, stanje u vojsci je umnogome poboljšano.

 

U okviru okruglog stola, Atlantski savez Crne Gore predstavio je istraživanje javnog mnjenja pod nazivom „Stavovi građana o služenju vojnog roka u Crnoj Gori“. Uzimajući u obzir rezultate istraživanja, Atlantski savez Crne Gore se od danas zalaže za uvođenje dobrovoljnog služenja vojnog roka u trajanju od minimum tri mjeseca kako bi se podigla svijest mladih ljudi o osnovnim moralnim i ljudskim vrijednostima koje proizilaze iz jednog takvog iskustva, među kojima su red, disciplina, poštovanje državnih simbola i razvijanje patriotizma i sl. Takođe, mladi ljudi bi ponovo bili u prilici da se kroz obuku osposobe za djelovanje u vanrednim situacijama, kao i da nakon savladane obuke dobiju priliku da se zaposle u bezbjednosnim strukturama Crne Gore, ukoliko to žele. Sa druge strane, MOD odnosno VCG bi stvorile kvalitetnu bazu iz koje bi mogli regrutovati kadrove na osnovu procjena koje su se radile tokom trajanja obuke a ne putem intervjua kao što je to sada slučaj.

 

Predsjednik Atlantskog saveza, dr Savo Kentera, istakao je da bi to bila odlična mogućnost za stvaranje neophodne vojne rezerve, kao i da bi predstavljalo sjajnu priliku da mladi ljudi pronađu zaposlenje u strukturama bezbjednosti.

 

Rezultati su pokazali da 61% ispitanika smatra da nije trebalo ukinuti služenje vojnog roka (od čega 63% muškaraca i 57% žena), 23% ispitanika ima suprotno mišljenje (od čega 22% muškaraca i 25% žena), dok 16% njih o tome nema stav (od čega 15% muškaraca i 17% žena).

 

Na pitanje da li bi se prijavili za dobrovoljno služenje vojnog roka 55% ispitanika je dalo pozitivan odgovor, od čega 69% muškaraca i 33% žena. Negativan odgovor je dalo 33% ispitanika, od čega 50% žena i 22% muškaraca. 12% ispitanika nema stav o tome, od čega 8% muškaraca i 17% žena.

 

Isto tako, ispitanici su iznjeli svoj stav povodom odlaska vojnika Crne Gore u NATO operacije, gdje uočavamo da pozitivanstav ima 39% ispitanika (od čega 44% muškaraca i 32% žene),36% negativan (od čega 35% muškaraca i 37% žena), dok 25% ispitanika o ovom pitanju nema mišljenje (od čega 21% muškaraca i 30% žena).

 

Na pitanje da li bi se dobrovoljno prijavili za odlazak u NATO misije 29% ispitanika je dalo pozitivan odgovor (od čega 38% muškaraca i 16% žena), 56% negativan (od čega 48% muškaraca i 67% žena ), a 15% njih nije imalo mišljenje o tome (od čega 14% muškaraca i 17% žena).

Share This:

.