OBUKA ZA MLADE DIGITALNE ŠERLOKE

4-5. mart, 2020. godine

Digitalni forenzički centar Atlantskog saveza Crne Gore (DFC) organizuje obuku za zainteresovane studente koji žele da nauče više o fenomenu dezinformisanja, koji psihološki aspekti stoje iza organizovanih kampanja dezinformisanja, kako se boriti protiv ove pojave, kako koristiti alatke otvorenog izvora i metode istrage i istraživanja, kako provjeriti informacije, izvore i još mnogo toga.
Ciljna grupa su studenti sa različitih fakulteta u Crnoj Gori koji će biti odabrani na osnovu testiranja. Neki od ciljeva ove obuke su: podizanje svijesti o potrebi za digitalnim šerlocima, jačanje kritičkog razmišljanja i istraživanja koja će studenti samostalno sprovoditi; osnaživanje mlađih generacija i budućih lidera i sl. Studenti će biti podijeljeni u 4 grupe od po 5 osoba i dobiće zadatak i analizu koju treba sprovesti na osnovu stečenog znanja tokom dva dana ove obuke. Rezultat ove aktivnosti – biće publikacija sa ključnim porukama i preporukama sa Obuke za mlade digitalne šerloke.
Digitalni forenzički centar identifikuje, objašnjava i bori se protiv problema dezinformisanja i narativa lažnih vijesti kroz istraživanje otvorenih izvora. Ovaj digitalni “hab” se bori protiv medijskog i digitalnog dezinformisanja kroz multisektorski i multidisciplinarni pristup kako bi se suzbile kampanje dezinformisanja i lažnih vijesti čiji je cilj destabilizovanje demokratskih procesa i institucija u državi.

ROK ZA PRIJAVU: 10. februar 2020. godine do 12 časova;
USLOVI: obuka je namijenjena studentima od prve do treće godine fakulteta sa znanjem engleskog jezika;
OGRANIČENJA: broj mjesta je ograničen na 20 studenata;
PROCES SELEKCIJE: selekcija će biti vršena na osnovu pisanog testiranja;
studenti će blagovremeno biti obaviješteni o datumu testiranja i rezultatima testa;

Prijave se vrše na mejl adresu [email protected] do 10. februara, do 12 časova.

Na konferenciji za medije održanoj u prostorijama Atlantskog saveza Crne Gore, 28. 01. 2020. u 11h, Milan Jovanović iz Digitalnog forenzičkog centra, predstavio je istraživanje u vezi sa aktuelnom dezinformacionom kampanjom. Cilj prezentacije bio je predstavljanje kvantitativnih i kvalitativnih rezultata, s osvrtom na ključne primjere dezinformisanja, analizu narativa medija, ali i ukazivanje na modus operandi ovakvih kampanja.

Prema njegovim riječima, u protekla tri mjeseca je objavljeno oko 35 hiljada članaka i objava na društvenim mrežama koje se direktno tiču  Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

„Kampanja dolazi iz Rusije i Srbije. Potpuno indikativno što u posljednja tri mjeseca od 35 hiljada članka koji se tiču ovog zakona, čak 20 hiljada dolazi iz Srbije, što govori da neko s namjerom pumpa određeni sadržaj koji postaje sve popularniji.“, kazao je Jovanović i dodao da je oko devet hiljada informacija stiglo iz Bosne i Hercegovine.

Jovanović je kazao da je ključna stvar da su pregledom društvenih mreža i portala utvrdili ključne grupe i pojedince koji se bave ovom temom na način što plasiraju lažne vijesti.

Kako je kazao, u istraživanju su više bili fokusirali na konkretne primjere dezinformacija u cilju prikazivanja svega što jedna dezinformaciona kampanja sa sobom nosi, što nijesu samo lažne vijesti i dezinformacije.

Jovanović je objasnio da su to su pozivi na nasilje, radikalizacija komentara, iskorišćavanje djece u svrhe u političke i propagandne svrhe.

On je naveo da prezentacija predstavlja jedan siže onoga što je rađeno u prethodna tri mjeseca.

„Mislim da nijedna platforma, mediji ili društvena mreža nijesu izuzeti iz ove kampanje, Fejsbuk kao najveća društvena mreža zajedno sa medijima predstavlja najveći izvor informacija ali nažalost i dezinformacija“, rekao je Jovanović.

Jovanović je kazao da je analizom samog modus operandi dezinformacione kampanje u Crnoj Gori utvrđeno da je isti bio zastupljen u zemljama jugoistočne Evrope, u Ukrajini i  zapadnim zemljama.

„Ako je kampanja po istom modusu operandi u pomenutim zemljama pokrenuta iz Rusije, moglo bi se zaključiti da i ova dolazi sa iste adrese“, rekao je Jovanović.

Kako je obajsnio, problem dezinformacija nije nešto što se na jednostavan način može riješiti, jer bi u suporotnom ovaj problem bio neutralisan u mnogo razvijenijim zemljama i društvima.

„Smatram da uvijek treba raditi na sebi i da je to najbolji odgovor kako biti otporan na dezinformacije. Potrebno je provjeravati izvore informacija i ne vjerovati u sve što se plasira”, rekao je Jovanović.

On je kazao da su protesti koji su organizovani zbog zakona o slobodi vjeroispovjesti na početku bili samo duhovni, ali da su vremenom počeli da poprimaju političke dimenzije.

„Protesti su na početku bili duhovnog karaktera , što se može vidjeti po nedostatku bilo kojih propagandnih materijala, zastava i drugih nacionalističkih obilježja. Prema svemu onome što vidimo sada, postoji taj trend da litije poprimaju politički karakter“, kazao je Jovanović.

Kako je kazao, potrebno je više pažnje posvetiti edukaciji djece, da nadležni organi u tom smislu treba da ulože više napora i dodao da hapšenja ne mogu biti način u borbi protiv dezinformacija.

Odjeljenje za javnu diplomatiju NATO organizuje konferenciju pod nazivom „NATO konferencija o integrisanom pristupu komunikacijama“  koja se održava u Briselu 23. i 24. januara 2020. godine i okuplja stručnjake iz istraživačkih centara i akademske oblasti, zajedno sa vladinim zvaničnicima i ekspertima za komunikaciju, kao i predstavnike iz oblasti industrije i kulture. U radu konferencije na visokom nivou, učestvuje i Atlantski savez Crne Gore. Cilj konferencije je da se analiziraju posljednje političke diskusije u Londonu i isplanira integrisani pristup komunikaciji u narednim mjesecima i godinama.