Razvijanje dužničke diplomatije glavna je odlika jačanja kineskog uticaja na Zapadni Balkan a pojačano prisustvo i dugoročne održive investicije iz Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država ključne su za razvoj i integrisanje Zapadnog Balkana u EU i NATO, kao i uspješno odvraćanje od sve većeg kineskog uticaja na region, ocijenio je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera.

Govoreći na onlajn konferenciji „Strateška uloga spoljnih aktera na Zapadnom Balkanu“ koje je organizovala Fondacija Konrad Adenauer, Kentera je naveo da sposobnost Kine da dugoročno razmišlja i strateški povlači poteze, predstavlja jednostavnu definiciju kineske moći o kojoj se često govori.

„Ipak, sa izuzetkom Srbije gdje je prisustvo Kine najvidljivije, Zapadni Balkan i dalje nije postao predmet sveobuhvatne strategije Kine, kada je riječ o prodiranju i snažnom prisustvu na taj prostor. Aktuelne promjene u međunarodnoj politici, jače prisustvo SAD-a na Zapadnom Balkanu i ubrzano pogoršanje odnosa između EU i Kine, usljed pojave Kovida-19, svakim danom mijenjaju regionalni kontekst“, kazao je Kentera.

Zapadni Balkan, kako je rekao, zbog slabe investicione klime, ekonomske stagnacije, korupcije i visoke nezaposlenost pogodan je region za upliv kineskog kapitala.

„Kina se često pominje kao zemlja sa najznačajnijim investicijama na Balkanu, a zaboravlja se da je Evropska unija jedna od onih koje pružaju najviše pomoći regionu. Od 2008. do 2018, Evropska investiciona banka je izdvojila za projekte na Balkanu čak 7,65 milijardi eura“,  podsjetio je Kentera.

Prema njegovim riječima, kineska inicijativa “Pojas i put” ometa evropske integracije zemalja Zapadnog Balkana, jer džave vodi u dužničko ropstvu, time i u dužničku diplomatiju, ali i produbljuje korupciju.

„Najvidljiviji slučaj dužničke diplomatije na Zapadnom Balkanu vidimo na primjeru kineskog projekta izgradnje autoputa u Crnoj Gori. Gradnja autoputa je dobra stvar, ali je istovremeno važno ko je vaš partner, kao i koju dionicu gradite. Smatram da je za Crnu Goru bilo korisnije da se poveže sa Jadransko-jonskim autoputem i da je to trebalo da bude prioritetna dionica za gradnju, jer bi tako bili još bolje povezani sa Evropskom unijom“, zaključio je Kentera.

Atlantski savez Crne Gore partner je međunarodne konferencije „Koliko privatni sektor doprinosi održivom razvoju ekonomija u razvoju u Evropskoj uniji i zemljama kandidatima za članstvo u Jugoistočnoj Evropi“.Konferencija, koju organizuje Centar Kozmetski (The Kozmetsky Center),  održaće se putem ZOOM vebinara 28. i 29. septembra od 16:30 do 22 sata po centralno-evropskom vremenu.

Riječ je o šestoj po redu godišnjoj seriji konferencija koje se organizuju na temu transatlantske bezbjednosti, a koje se održavaju u saradnji sa Centrom za evropske studije i Centrom za ruske, istočnoevropske i evroazijske studije na Teksaškom univerzitetu u Ostinu.

Osim Atlantskog saveza Crne Gore partneri konferencije su  Savjet za svjetska pitanja iz Ostina i Poslovni samit Teksas-EU. Konferencija će okupiti akademske eksperte iz oblasti ekonomija u razvoju, predstavnike američkih i evropskih politika, kao i američke i globalne lidere iz svijeta privatnog sektora/investicija, koji će podijeliti njihovo profesionalno iskustvo, viziju i istraživanja.

Na konferenciji će, između ostalih, govoriti predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, dr Savo Kentera, dekan Globalnog biznisa Univerziteta Tafts, dr Baskar Čakravorti, direktorica Instituta za tržišta u razvoju na Univerzitetu Kornel, dr Lurdes Kazanova, ambasadorka Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama, dr Milica Pejanović-Đurišić, nekadašnji šef srpske diplomatije, Vuk Jeremić, gradonačelnik Tirane, Erion Veliaj, potpredsjednica Mreže za održivi razvoj UN-a, dr Fibi Kunduri i mnogi drugi.

Lideri globalnih sektora velikih korporacija (Tesla, Dell, Whole Foods) pozvani su da pruže saznanja zasnovana na iskustvima u oblasti održivog razvoja, investicija i djelovanja kako u Teksasu tako i širom svijeta.

Svi zainteresovani za praćenje konferencije mogu se registrovati putem LINKA.

Spoljno-politički prioriteti Crne Gore ne zavise od Demokratskog fronta, Demokrata ili Građanskog pokreta URA, jer integracije naše države niko ne može dovoditi u pitanje, ocijenio je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera.

Prema njegovim riječima, partija ili koalicija koja bi dovodila u pitanje vanjsku politiku Crne Gore izgubila bi vlast na sljedećim izborima.

„To moraju svi da znaju. Za Crnu Goru nema alternative ni druge opcije sem da bude članica Evropske unije i da sa partnerima dijeli iste civilizacijske vrijednosti. Za to smo se borili sve ove godine i nastavićemo da se borimo. Ako bilo ko pokuša da skrene Crnu Goru s tog puta, taj nema šta da traži u bilo kojoj vlasti“, kazao je Kentera za Al Džaziru Balkans.

Govoreći o Sporazumu koji su nedavno potpisali lideri tri opozicione koalicije, Kentera je kazao kako želi da vjeruje da će taj dokument biti  garant da Crna Gora neće skrenuti sa njenog spoljno-političkog puta i da će čvrsto ostati opredijeljena da vrlo brzo uđe u Evropsku uniju kao i  da niko ne dovodi u pitanje članstvo u NATO i povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova.

„Papir ipak trpi sve. Sa jedne strane imate koaliciju koja je sastavljena od širokog spektra partija koje imaju suprotna mišljenja o viziji spoljno-političkog puta . Do juče ste imali Demokratski front koji je ove izbore dobio zahvaljujući potpuno supronoj politici u odnosu na ono za šta se danas, makar deklarativno, zalažu. Front se većinski zalagao za izlazak iz NATO saveza, za jačanje saveza sa Rusijom  i za povlačenja priznanja nezavisnosti Kosova, kao i za ukidanje sankcija Rusiji“, naveo je Kentera.

U Sporazumu, kako je dodao, manje-više je sve supronto od onoga za šta se DF zalaže.

„Da li će taj Sporazum funkcionisati vidjećemo u narednom periodu. Svakome treba dati šansu i vidjeti da li to može bude održivo u budućnosti“, precizirao je Kentera.

Posebno je apostrofirao šta bi za evropski put Crne Gore značilo eventualno ukidanje sankcija Rusiji.

„To bi dovelo do usporavanja eurointegracija ili čak ne bi došlo do ulaska naše države u EU. Ne želimo da vidimo scenario koji se dešava u Bosni i Hercegovini, gdje su integracije zaustavljene zbog nesloge tri strane i nemogućnosti dogovora. Do danas ste imali Crnu Goru kao svijetlu tačku u regionu kojoj je perspektiva ulaska u Uniju bila jasna. S druge strane, EU je u Crnoj Gori imala i taj oslonac – u smislu dobrog primjera i garanta evropskog puta. Mislim da nikome u Evropi ili međunarodnoj zajednici nije stalo da izgubi Crnu Goru kao kredibilnog  partnera“, zaključio je Kentera.