Nakon 30. avgusta postavlja se jedan veliki znak pitanja na spoljnu politiku Crne Gore, kazao je predsjednik Altantskog saveza Crne Gore Savo Kentera, na onlajn međunarodnoj konferenciji koju je organizovao Centar za spoljnu politiku uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji.

Iako se deklarativno danas sve radi da se pokaže međunarodnoj zajednici i partnerima da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena Evropskoj uniji, NATO-u  i zapadnim vrijednostima, u praksi imamo jednu potpuno drugačiju situaciju, dodao je on.

Kentera je istakao da je crnogorsko društvo danas podijeljeno više nego ikada, i da jedino Rusiji odgovara da Crnu Gora bude prikazana kao podijeljeno i nestabilno društvo.

Rusija je prošle godine iskoristila situaciju, iskoristila ljude na terenu, da uspješno odradi jednu sofistiracnu operaciju koja je rezultitrala ne samo smjenom vlasti već i ovim podjelama u crnogorskom društvu, i koja je rezultirala da imamo institucije sistema koje su po dubini vrlo podložne stranom uticaju.

On je tu posebno istakao sektor bezbjednosti Crne Gore, kao sektor koji je u jednom monentu bio krajnje kompromitovan.

Osvrnuvši se na sva ova dešavanja u Crnoj Gori, Kentera je naglasio da se tu više ne radi o latentinm opasnostima i dodao: Rukavice su u potpunosti skinute i ovdje se igra vrlo grubo, ovdje se igra na jedan način na koji se nikada ranije nije igralo i prelaze se granice i linje koje su se ranije poštovale i koje bi se trebale poštovati.

Predsjednik Atlantskog saveza smatra da slučaj Crne Gore treba da bude dobar case study kao izuzezno uspješan slučaj hibridnog rata od strane Rusije. Crna Gora treba da bude primjer drugim zemljama da se ovakve stvari ne dese sjutra Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji koja je članica NATO alijanse, naglasio je Kentera.

Za njega je trenutno ključna stvar kako izaći iz ove situacije i kako obezbijediti da institucije sistema funkcionišu i da sjutra Crna Gora ostane čvrsto posvećena interesima Alijanse i da niko ne dovodi u pitanje njeno članstvo u EU.

Kentera je čestitao Rusima na uspješno dobijenoj bici, ali je poručio da rat dobiti neće. Crna Gora ostaje dio zapada, Crna Gora će čvrsto ispunjavati svoje obaveze kao članica Alijanse, i čvrsto gledati da postane članica EU, poručio je Kentera.

Predsjednik Atlantskog saveza je posebno istakao ulogu Srbije za bezbjednost i stabilnost regiona. Srbija je država koja je u ovom monentu isuvše bitna na zapadnom balkanu da bi ostala  van svih ovih integrativnih tokova, i van Alijanse na kraju krajeva.

Zaista vjerujem da je to najbolja moguća budućnost, ne samo za Srbiju, nego za sve ostale zemlje regiona koje nisu u Alijansi i da tek tada možemo govoriti o stabilnosti bezbjednosti čitavog regiona zaključio je Kentera.

Na sjednici Skupštine Atlantskog saveza Crne Gore, održanoj 25. februara 2021. godine u Podgorici, izabran je novi Upravni odbor u sastavu Milica Pejanović-Đurišić, John Allen, Sharyl Cross. Članovi Upravnog odbora su prominentne ličnosti sa višegodišnjim političkim i ekspertskim iskustvo kako na domaćoj tako i na međunarodnoj sceni.

Za potpredsjednika Atlantskog saveza Crne Gore izabran je Ranko Krivokapić, bivši predsjednik Skupštine Crne Gore, dok na čelu Atlantskog saveza ostaje dosadašnji predsjednik organizacije, Savo Kentera.

Atlantski savez Crne Gore će nastaviti da bude centar okupljanja oko demokratskih i razvojnih ideja evroatlantizma. Polazeći od posvećenosti regionalnom i globalnom miru i dobrosusjedskim odnosima, Skupština je konstatovala strateški značaj NATO Alijanse za stabilnost cijele evropske i evroatlantske zone, uključujući i region Zapadnog Balkana. U tom kontekstu,  Atlanski savez će uložiti još više napora  da kroz sve forme dijaloga unaprijedi  razumijevanje i suprotstavi se propagandi protiv Saveza  koji je donio mir u Region i odbrambeno-bezbjednosnu sigurnost  Crnoj Gori.   

Zapadni Balkan pokazuje tendenciju da  slabosti novih nedovoljno izgrađenih  demokratija stvaraju prostor autokratijama, koje oživljavaju nazadne ideje koje su direktni oponent evroatlantizmu i koje su bile politička platforma ratova i sukoba na ovim prostorima. U tim uslovima je nažalost ponovo aktuelna sintagma o  Zapadnom Balkanu kao  “ mekom stomaku “ Evrope i evroatlantizma, gdje se kreiraju situacije i odnosi sa namjerom destabilizacije i narušavanja jedinstva kako NATO, tako i EU.

Imajući to u vidu, kao i činjenicu da je generalno  došlo do promjene bezbjednosnih izazova  u pravcu koji od Saveza zahtijeva veći fokus na političkoj dimenziji, Atlantski savez će intenzivirati svoje učešće u globalnim konsultacijama na temu daljeg prilagođavanja i definisanja nove strategije NATO2030.   Na taj način će biti dio traženja globalnog odgovora na  pokušaje  podrivanja političkih institucija u državama članicama, kao i u  suzbijanju radikalizacije i svake vrste ekstremizma, diskrimiacije i netolerancije.

Tehnološki razvoj i digitalna transformacija, fundamentalno mijenjaju  globalni geopolitički pejzaž promjenom upravljačkih struktura, izazovima profesionalnog karaktera i zahtijevima za inovativnim političkim odgovorima. U tom kontekstu, Skupština je zaključila da Atlantski Savez Crne Gore ima potencijale, oslanjajući se i na  u saradnju  sa partnerima, da se dalje profiliše u pravcu kreiranja sveobuhvatnih analiza političkih, socioekonomskih, ekoloških i bezbjednosnih implikacija novih tehnologija, mapirajući mogućnosti za razvoj inovacionih ekosistema i angažovanje mladih talenata iz Crne Gore, Regiona i šire.