Zapadi Balkan mora da bude okrenut Zapadu i demokratiji zaključuili su učesnici Onlajn diskusije koju je organizovao Atlantski Savez Crne Gore.

Na panelu na temu NATO samit 2021-zaključci i implikacije za Zapadni Balkan učestvovali su Ranko Krivokapić – potpredsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Kolinda Grabar-Kitarović – bivša predsjednica Hrvatske, Bendžamin Hadad – direktor Centra za Evropu Atlantskog saveza SAD, Stefano Stefanini – bivši stalni predstavnik Italije pri NATO i direktor odsjeka u Briselu kompanije Project Associates. Moderator panela bio je Savo Kentera predsjednik Atlantskog Saveza Crne Gore.

Potpredsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Ranko Krivoakpić saopštio je da je izjava predsjednika SAD „Amerika se vratila“ od posebnog značaja za Zapadni Balkan. On je naglasio da su Rusija i Kina u psoljednje četiri godine u velikoj mjeri prisutne na Zapadnom Balkanu, ali i u ostatku Evrope. Krivokapić je naglasio da dosadašnji postupci predsjednika Bajdena, posebno ukaz koji je donoi 8. juna, pokazuju  da su on i njegova administracija u potpunosti svjesni šta se dešava na Balkanu. Komentarišući situaciju u Crnoj Gori bivši predsjednik crnogorskog parlamenta je kazao da je Crna Gora od primjera stabilnosti na Zapadnom Balkanu postala nešto sasvim suprotno.

Bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović istakla je da se geopolitička situacija u svijetu, uključujući i Zapadni Balkan u velikoj mjeri promijenila. Nakon perioda Američke dominacije dobili smo nova rivalstva i to između četiri igrača, Amerike, EU, Rusije i Kine, naglasila je Grabar-Kitarović.  Ona smatra da je u takvoj situaciji neophodno napraviti novu startegiju koja će biti adaptirana na novonastale okolnosti i prijetnje. Kada je u pitanju Zapadni Balkan, bivša predsjednica Hrvatske je kazala da većina stanovništva na Zapadnom Balkanu i dalje NATO i EU percipira kao pravi izbor.

Bendžamin Hadad, direktor Centra za Evropu američkog Atlantskog saveza je istakao da  je  Bajedenova administracija pokazala jednu novu privrženost transatlantskim odnosima. Prema njegovim riječima ne može se očekivati da se povjerenje između SAD i EU, koje je narušeno u prethodnom periodu, izgradi preko noći. Međutim, njega ohrabruje činjenica da Bajednova administracija i kada se fokusira na unutrašnja pitanja Amerike uvijek sadrži dozu međunardone komponete. Hadad se osvrnuo i na odnos Amerike i Rusije. On smatra da nova američka adminstracije na očekuje da će biti nekog velikog pomaka u odnosima sa Rusijom, te da je cilj ove administracije da stabilizuje odnose i učini ih predvidljvijim.

Bivši stalni predstavnik Italije pri NATO i direktor odsjeka u Briselu kompanije Project Associates Stefano Stefanini kazao da nakon samita, NATO jasno zna u kom pravcu treba da ide. Kada je u pitanju Zapadni Balkan, Stefanini smatra da ovaj region nije više u centru pažnje NATO alijasne. Međutim, po njegovom mišlejnu razlog tome je uspjeh koji je NATO napravio na tom prostoru i činjenica da samo dvije zemlje sa Zapdnog Balkana nijesu čalanice NATO saveza.

Ovo je prva od pet onlajn diskusija koje organizuje Atlantski savez Crne Gore u sklopu projekta „2BS Forum 365“. Ovaj projekat se realizuje uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju (Njemačkog Maršalovog fonda) i Agencije SAD za međunarodni razvoj (USAID).

Kompletnu onlajn diskusiju možete pogledati na našem sajtu ili na našoj zvaničnoj Facebook stranici kao i na YouTube kanalu.

U organizaciji Digitalnog forenzičkog centra početkom juna održana je radionica za Mlade digitalne Šerloke, na kojoj je dvadesetak studenata raznih crnogorskih fakulteta imalo priliku da se detaljnije upoznaju o sve rasprostranjenijem fenomenu dezinformisanja, kako se boriti protiv te pojave, koji psihološki aspekti stoje iza takvih kampanja, koji je način djelovanja kampanja viđenih širom Evrope i svijeta, kao i o drugim temama povezanim sa tom oblašću. Postavljeni ciljevi projekta bili su povećanje medijske pismenosti i jačanje kritičkog ramišljanja kod mladih osoba.

U teorijskom dijelu, polaznicima su predočena saznanja i način kako nas je savremeno doba uvelo u novu realnost gdje društvene mreže i mediji kreiraju i plasiraju narative i informacije koji dirketno ugrožavaju stabilnost i progres ne samo crnogorskog, već i društava širom svijeta. U takvim uslovima, rad sa mladima, srednjoškolcima i studentima, je od ključnog značaja u borbi protiv dezinformisanja, smatraju u Digitalnom forenzičkom centru. To je i bio motiv organizovanja pomenute radionice, održane u prostorijama Atlantskog saveza 3. juna 2021. godine.

Mladi su upoznati i sa činjenicom da je Crna Gora postala idealno područje za plasiranje i širenje dezinformacionih kampanja, te da tome uglavnom doprinosi politička situacija koja je rezultirala snažnom polarizacijom društva i medija. I pandemija izazvana virusom COVID-19, koja traje više od godinu dana, je uticala na povećanje broja dezinformacija, lažnih vijesti i teorija zavjere.

Detalj sa radionice, praktične vježbe

Nakon teorijskog dijela, učesnicima treninga prezentirane su i praktične vježbe, što je trebalo da doprinese boljem razumjevanju pretrage za informacijama, provjere tačnosti medijskog ili drugog sadržaja putem open source alatki, učenja o geolokaciji i, konačno, kako da sami kreiraju informaciju. Tokom niza vježbi na kojima su polaznici primjenjivali stečeno znanje, ukazano im je i kako se kreira dobra lažna vijest, uključivanjem informacija koje nisu lako provjerljive, kako bi bili svjesniji na koji način one djeluju.

Konkretnim primjerima predstavljeno je kako kreiranje dezinformacija može imati uporište u političkim interesima, ali često i u novcu. To je pomoglo učesnicima radionice da bolje razumiju medijsku scenu u Crnoj Gori.

Posebna pažnja posvećena je društvenim mrežama (Fejbuku i Tviteru naročito) gdje se mladi najčešće susreću sa dezinformacijama i lažnim vijestima. Bilo je govora o botovima i trolovima, pogrešnim tumačenjima pojmova i disktincije između njih.

Radionica je bila interaktivna, a studenti su konstanto razmjenjivali mišljenja i viđenja kako između sebe, tako i sa predavačima.

Zaključci i preporuke:

  • Prednosti digitalizacije: povezanost, produktivnost, brz i lak pristup informacijama. Mane digitalizacije: brzina širenja informacija na uštrb kvaliteta i tačnosti, nedosljednost u izvještavanju, manipulisanje medijima
  • Tipovi manipulacije informacijama: lažne vijesti, dezinformacije, klikbejt i teorije zavjere
  • U domenu kredibiliteta, profesionalni mediji moraju imati objavljen impresum, kontakt, podatke, kao i podatke o vlasništvu i izdavaču, formu, sadržaj i transparentnost.
  • Učesnici su pokazali visok stepen medijske pismenosti, ostvarivši preko 80% tačnih odgovora na zadatom kvizu.
  • Niz uspješno odrađenih vježbi tokom praktičnog dijela pokazao je da polaznici posjeduju zavidnu sposobnost da stvari iz teorije pretoče u praksu
  • Interaktivan način vođenja radionice, uz timski rad je ono što je, prema rječima prisutnih, zaista podiglo radionicu na viši nivo
  • Jačanje medijske i digitalne pismenosti je ključno za suzbijanje negativnih posledica dezinformacionih kampanja u Crnoj Gori
  • Usaglašeno je da je neophodan jači doprinos državnih organa, medijske zajednice i NVO sektora u sprejčavanju pojave i širenja dezinformacija. Posebnu pažnju treba posvetiti mladim osobama