,

Ključne poruke sa konferencije – Ruska agresija na Ukrajinu: Uticaj i refleksija na Zapadni Balkan

Atlantski   Savez   Crne   Gore   u   saradnji   sa   Fondacijom   Konrad   Adenauer   je organizovao regionalnu konfernciju pod nazivom Ruska agresija na Ukrajinu: Uticaj i refleksija na Zapadni Balkan. Na konferenciji je učestvovao preko sto predstavnika iz različitih sektora, između ostalog političkih partija, NVO sektora, akademske zajednice i medija. Tokom konferencije,  sa  više nivoa  analizirani su  uzroci  i posljedice rata u Ukrajani. Takođe, diskutovalo se o ključnim mehanizmima za podršku bezbjednosti, stabilnosti i prosperitu regiona Zapadnog Balkana.

Uvodna obraćanja

Negativne posljedice ruske agresije na Ukrajinu mogu se snažno reflektovati i u posebno ranjivom regionu Zapadnog Balkana, koji se ponovo pokazao kao pogodno tlo za širenje ruskog uticaja kazala je predsjednica Upravnog odbora Atlantskog saveza Crne Gore Milica Pejanović-Đurišić na otvaranju konferencije.

Ruska retorička eskalacija prema Ukrajini zamijenjena je ratnim operacijama šireg obima, razaranjem ukrajinskih gradova i stradanjem i egzodusom civilnog stanovništva. Ruska invazija na Ukrajinu je kao direktnu posljedicu imala iseljeničku krizu velikih razmjera, krizu u snabdijevanju hranom, ali i energestsku krizu, kazala je ona.

Predsjednica Upravnog odbora Atlantskog saveza je istakla da aktiviranjem svojih regionalnih proksija, koji djeluju kroz političku, vjersku i medijsku sferu, Moksva nastoji destabilizovati zemlje regiona i udaljiti ih od evroatlantskog puta.

Pejanović Đurišić je saopštila da je Evropska unija značajnu pomoć pružila Ukrajini, ali se i ponovo fokusirala na druge djelove Evrope poput Zapadnog Balkana. To je potvrdio i nedavno održani EU-Western Balkans summit u Tirani, kazala je ona, dodajući da posebno ohrabruje i revitalizacija Berlinskog procesa koji predstavlja važnu regionalnu inicijativu za pristupanje Zapadnog Balkana u EU.

Ona je istakla da se Crna Gora trnutno nalazi u institucionalnoj blokadi sa visokim stepenom društvene polarizacije dodavši  da je Moskva je preko svojih lokalnih i regionalnih proksija u velikoj mjeri doprinijla takvom ambijentu.

Ipak, Pejanović-Đurišić kaže da razlozi zbog kojih je ruski maligni uticaj naišao na plodno tlo, u Crnoj Gori i regionu, su slabe i ispolitizovane institucije.

Direktor Fondacije Konrad Adenauer, Jakov Devčić, kazao je da se konferencija održava u pravom trenutku, nekoliko dana poslije Samita u Tirani, ali i u trenutku kada se ulazi u novu fazu rata u Ukrajini.

Devčić je istakao da se kao posljedicama ruske agresije, osim brutalnog uništavanja društva, svjedoči krizi velikih razmjera.

Svjedočimo krizi u snabijevanju hranom, ali i nezapamćenoj energetskoj krizi, rekao je Devčić.

Kako je naveo, Zapadni Balkan se ponovo pokazao kao pogodno tlo za širenje ruskog uticaja.

Devčić je ocijenio da Rusija nije uspjela da učini sve što je htjela, niti će uspjeti. Nije uspjela da slomi ukrajinsku nacionalnu ideju, svjedočimo stvaranju jedne nove nacionalne ideje u Ukrajini. Kroz rat, Rusija je pomogla NATO-u da nađu neku novu ulogu u novoj globalnoj igri, naveo je Devčić.

On smatra da su svi brzo vidjeli i da, bez saradnje na nivou EU niko, ne može sam da se suočava sa, na primjer, energetskom krizom.

Prema riječima Devčića, od 24. februara se svjedoči sukobu dvije koncepcije, demokratije i autoritarizma, i potpuno različitih sistema vrijednosti.

Mi kao fondacija smo ubijeđeni da će Rusija na kraju rata biti gubitnik, naveo je Devčić.

On je rekao da EU mora da poveća prisustvo na Zapadnom Balkanu, a to znači da mora jasnije i direktnije da uspostavlja zajedničke interese.

U srednjem i dugom roku, jače prisustvo EU znači da mi vidimo koje vrste konkretnih i brzih mogućnosti integracije možemo zajedno da dostignemo, pojasnio je Devčić.

On je kazao da su različite zemlje imale različite reakcije na izbijanje rata, ali da je važan dijalog.

Moramo razumjeti istorijski i politički kontekst u državama. Zbog toga je veoma važno što se danas sastajemo na regionalnoj konferenciji, i što imamo predstavnike iz skoro svih zemalja Zapadnog Balkana, dodao je Devčić.

PANEL I – SVJETSKI POREDAK NAKON RUSKE AGRESIJE NA UKRAJINU

Vlatko Cvrtila, rektor univerziteta Vern u Zagrebu i član upravnog odbora Atlantskog saveza Crne Gore, govoreći na prvom panelu na konferenciji je istakao da usljed rata u Ukrajni,  svijet kakav smo poznavali više ne postoji. On je kazao da ulazimo u svijet povećanih konfliktnih potencijala u kome će moć i sila biti glavni faktori.

Cvrtila je istkao da se u Evropi primijetila jaka podrška žrtvi u sukobu što je bilo očekivano, ali da je neočekivan bio visoki stepen saradnje i stvarnje pretpostvaki za zajedničko djelovanje.

Profesor je kazao da se danas nalazimo na prkratnici, i globalnoj i evropskoj. On je dodao da rat u Ukrajni nije prekratnica već dokaz da se prekratnica događa.

Nažalost ona je dobila nasilnu formu, naglasio je on.

Cvrtila je kazao da se EU konačano mora baviti geopolitikom i da je to odgovor na ono šta se dešava na Zapadnoim Balkanu. Međutim, on smatra da je EU zakasnila i da će rezultati zbog toga biti manji.

On je  naglasio da je Zapadni Balkan strateški imperativ EU, i ako ne riješi taj imperativ EU će se uvijek suočavati sa turbulencijama.

Politikolog i novinar Boris Varga je kazao da se pad demokratije odigrao u posljednjih 15 godina.

Pozivajući se na Hantingtonovu tezu da će se sljedeći veliki rat voditi između civilizacija, Varga je istakao da je 24. februar pokazao da ako se to i desi to nije njegova prva faza.

On je kazao da je Žežinski bio u pravu kada je kazao da će najveći izazov u Evroaziji biti u Ukrajina, dodajući da niko nije vjerovao će se krenuti na put preoblikovanja svijeta na taj način.

Trenutno imamo podignutu gvozdenu zavjesu i situaciju koja je bespovratna, i barem jedno vrijeme, naći ćemo se u periodu novog Hladnog rata za koji je naodgovorniji Kremlj.

Varga je dodao da trenutnu situaciju nije bilo moguće proizvesti bez signala koje je Putin dobio od autoritarna sile u porastu – Kine.

Varga je zaključio da ne vjeruje da mirovni pregovori mogu da riješe trenutnu situaciju dok god je Putin na čelu Rusije.

Zlatko Vujović izvršni direktor Centra za monitoring i istraživanje kazao je da su Ukrajina i Ukrajinici od samog početka pokazivali da su proevropski orijentasani i da žele da budu dio Evrope.

On je istakao da postoje brojne sličnosti između Ukrajine i Crne Gore i problema sa kojim su se suočavale, poput negiranje nacije, identiteta i suvereniteta.

Vujović je naglasio i problem podijeljenosti ukrajinske nacije koja je je bila plod uticaja neprijateljske kampanje koja se u kontinuitetu vodi iz Rusije.

Ne priznavanje ukrajinskog jezika, kulture, nacije i crkve, sve to gledamo decenijama u Crnoj Gori, kazao je Vujović.

Direktor Cemi-ja je kazao da će epilog rata biti trajni gubitak bilo kakvog uticaja Rusije u Ukrajini, dodajući da zbog rata svijet neće biti isti, prije svega Evropa ali i drugi regioni.

Ono čega se više boji jeste hibridni rat na Zapadnom Balkanu, naglasio je Vujović.

Očigleno Rusija želi da stvori neko drugo ratno žarište da bi skrenula pažnju sa Ukrajine, zaključio je on.

PANEL II  – RUSKA AGRESIJA NA UKRAJINU: UTICAJ I REFLEKSIJA NA ZAPADNI BALKAN

Gordana Đurović, profesorica na ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, je na panelu pod nazivom “Svjetski poredak nakon rata u Ukrajini” ocijenila da je Otvoreni Balkan jedna je od refleksija rata u Ukrajini na naš prostor, gdje se pitanje granica na jedan virtuelan način želi obesmisliti.

Đurović je kazala da se Berlinski porces obnovio i da nema ni stručne, ni političke a ni etičke potrebe za pristupanje inicijativi Otovreni Balkan.

Ona je kazala da smo danas svjedoci surovog uništavanja i siromašenja jedne evropske zemlje i tolikog broja ljudskih žrtava.

Podsjetila je da je prije deset godina Evropska unija dobila Nobelovu nagradu za mir, dodavši da sada kada se osvrnemo, postavljamo pitanje tom evropskom mirovnom projektu.

Evropska unija je jednom zakasnila devedesetih, zakasnila je u Ukrajini, a može se desiti da zakasni još jedanput, opet na Balkanu, kazala je Đurović. 

Ona smatra da bi Evropa trebalo da pokaže jedinstvo i zajedništvo.

Što se tiče refleksija na Zapadni Balkan, kazala bih da je borba za teritorije prošla u neke druge sfere – medijski svijet prenošenje kulturoloških matrica, ekonomiju, bezbjednosne strukture. I ono što mi kao nekadašnji predvodnik u procesu evropskih integracija možemo kazati, jeste da se pokazalo da NATO članstvo nije dovoljno – ono što se nama dešava su turbulencije iznutra, treba nam bliža Evropska unija.

Ona je poručila da efekti na Zapadni Balkan sežu u sve sfere našeg društva.

Dekan Fakulteta političkih nauka sarajevskog Univerziteta Sead Turčalo je na panelu kazao da Evropska unija u energetskom sekrotu nije imala ulogu geopolitičkog igrača.

On je kazao da u trouglu EU, Rusija i Kina, Evropska unija je gubila igru, dodajući da je samim tim i cijeli region Zapadnog Balkana bio na gubitku.

Turčalo je istakao da se u javnosti stvara percepcija da bilo kakva negativna reakcija Rusije može ugroziti energetsku bezbjednost regiona, što nije tačno.

Liberalne demokratije u informacijskom ratu gubi bitku, bitku ideja i ideologija, kazao je on.

Turčalo je kazao da ruski pristup i igranje na emocije nadvladava tehnokratksi pristup Evropske unije.

On je istakao da nedostatak kreativnosti da se odgovori na ključni sukob koji se odvija na nivou ideje.

Turčalo je zaključio da kada ideja Evrope pobijedi u regionu i proces evropskih integracija će ići vrlo brzo.

Strateški analitičar Nikola Brzica kazao je da hibridni rat nije ništa novo ali da današnja ruska invazija na Ukrajinu se ne može dominatno okrakterisati kao hibridni rat.

On je objasnio da je u pitanju konvencionalni rat uz elemente hibridnog.

Ono što Ruska federacija i njeni saveznici sprovode protiv Zapada se može definisati kao hibridni rat, kazao je Brzica.

On je kazao da hibridne prijetnje danas ne moraju nužno izgledati kao što su bile 90ih.

Brzica je istakao da se danas uz vrlo malo resursa postižu strateški ciljevi.

On smatra da sukob u Ukrajini i njegove refleksije moraju se posmatrati kao izazivanje postojećeg bezbjednosnog poretka od strane autokratskih režima na globalnom nivou.

PANEL III – RATOVANJE INFORMACIJAMA U RATNIM USLOVIMA

Emir Zulejhić, urednik portala Raskrinkavanje.ba iz Bosne i Hercegovine predstavio je rezultate regionalnog istraživanja po pitanju dezinformacija o ratu u Ukrajini.

On je kazao da su rezultati istraživanja pokazali da manje-više iste dezinfromacije se šire u svim zemljama Zapadnog Balkana kada je u pitanju rat u Ukrajini.

On je kazao da u medijima dominiraju pro-ruske dezinformacije.

Zulejhić je istakao da su najrasprostranjeniji narativi koji pokušavaju opravdati invaziju, diskreditovati Zapad i krivicu prebaciti na Ukrajinu.

On je kazao da je česta glorifikacija Rusije na osnovu lažih uspjeha, dodavši da se sve češće pojavljuje novi vid dezinfomacija – lažne vijesti o lažnim vijestima koje targetiraju kredibilne izvore infromacija.

Jovana Prešić projektna koordinatorka iz CRTA-e kazala je da srpski mediji izvještavaju pristrano i pozitivno o Rusiji, dok se uglavno šire antizapadni narativi.

Ona je kazala da su uočili nekoliko narativa kada je u pitanju rat u Ukrajini.

Jedan od osnovnih je da Rusija ne ratuje sa Ukrajinom već protiv Amerike i NATO, a da je Ukrajina zloupotrijebljenja, kazala je ona.

Ona je predstavila podatke istraživanja koji upućuju da se građani Srbije pored RTS-a najčešće o ratu u Ukrajini informišu putem Happy Tv.

Happy Tv predstavlja platformu za penzionisane generale, ratne zločince, haške optuženike da šire dezinformacije i lažne vijesti, kazala je Prešić.

Takđe, ona smatra da u Srbiji nijesu potrebni Sputnjik i RT jer domaći mediji još otvorenije plasiraju ruske dezinformacije i narative.

Analitičar Digitalnog forenzičkog centra Milan Jovanović na početku svog izlaganja istakao je da iako se Crna Gora usaglasila sa EU sankcijama prema Rusiji, te odluke se ne sprovode.

To je samo mrtvo slovo na papiru. Vi danas možete nesmetano da pristupite portalima Sputnjik i RT, kazao je on.

Jovanović je kazao da se u Crnoj Gori sprovodi hibridni rat još od 2015. godine kada je Crna Gora jasno rekla „da“ evroatlantskim integracijama.

Jovanović je istakao da u trenutku kada se sprovodi hibridni rat u Crnoj Gori, namjerno ili ne, trenutna Vlada Crne Gore predstavlja alatku za ruski uticaj.

On smatra da se Evropa polaku budi ističući revitalizaciju Berlinskog procesa, Samit u Tirani i rezoluciju Evropskog parlamenta o proširenju.

Anlitičar DFC-a je kazao da EU mora da bude geopolitički igrač u svom dvorištu, dodajući da ipak ne zavisi sve od EU već i od samih država Zapadnog Balkana.

Jovanović je na kraju zaključio da je Crnoj Gori potrebna proevropska Vlada, ali suštniski ne deklarativno, jer kako kaže to već imamo.

ZAKLJUČNI RAZGOVOR SA PREDSJEDNIKOM CRNE GORE

Podržavam pristup Evropske unije da nema pristupanja bez realizovanih reformi. To je pravilo na kojem Evropa mora istrajati, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, dodajući da vjeruje da je probleme moguće prevazići na demokratski način.

On je na posljednoj sesiji konferencije kazao da je sa nedavno održanog samita u Tirani poslata pozitivnu poruku kada je u pitanju politika proširenja.

Odavno nijesam čuo jednoglasniju poruku lidera zemalja EU da zemlje Zapadnog Balkana imaju perspektivu članstva u EU, istakao je Đukanović. Druga poruka je, kako je kazao, bila da je potrebno ubrzati reforme, da bi se ubrzao proces proširenja.

Treća poruka je bila da sada Evropa pokazuje kontinuitet jedne jasne politike u odnosu na perspektivu zemalja Zapadnog Balkana. Evropa želi da pokaže da je politika proširenja živa. Nema boljeg primjera da to pokaže nego u slučaju Crne Gore. Crna Gora je u idealnoj prilici da efektuira reformske napore i pokaže članicama. Crna Gora pokazuje sada nesposobnost da to iskoristi zbog unutrašnjih problema, ocijenio je Đukanović.

Odgovarajući na pitanje da li je imao osjećaj da će u Tirani biti više geopolitike u politici proširenja, Đukanović je kazao da ne pomišlja da da prećutkuje odgovornost zemlja Zapadnog Balkana zbog zastoja na evropskom putu.

On je kazao da je Zapadni Balkan specifičan region koji nažalost istorijski zaostaje i gdje se ljudi ne rađaju sa evropskim vrijednostima, daodajući da je zato je jako važan podsticaj Evrope.

Svjedoci smo, ne treba to da prećutkujemo, da već nekoliko godina prije 24. februara, Evropa usporavala i na kraju zaustavila politiku proširenja i to je imalo za posljedicu pad entuzijazma, naveo je Đukanović.

Odgovornost je, prema njegovim riječima, obostrana.

Na pitanje kako gleda na Zapadni Balkan, nakon povratka sa Samita EU – Zapadni Balkan u Tirani, odgovorio je da svijet nije isti i neće nikada biti isti nakon 24 februara.

Prisustvujemo porađanju novog globalnog poretka i svjedočićemo stvaranju nove geopolitičke arhitekture. Politika koju promoviše predsjednik Rusije je pokušaj promjene globalnog poretka, istorijskog revizionizma, povratka na vrijeme hladnog rata i pokušaj da se Rusiji obezbijedi značaj koji je nekad imao Sovjetski savez, ocijenio je Đukanović.

Predsjednik Crne Gore je kazao da 2016. godine do danas Rusija hibridnom politikom devastira vrijednosni sistem Zapadnog Balkana.

Tamo gdje je izostala vodeća uloga Evrope dođe neko drugi. Ovoga puta se ubacila Rusija finansirajući i kupujući najretrogradnije politike. Danas je nacionalizam opet živnuo, opet je u uzmahu i plašim se da nije bezazlen, da je u stanju da ugrozi ne samo doglednu evropsku budućnost, to je na neki način već uspio, nego da je u stanju da ugrozi i samu bezbjednost regiona, ocijenio je Đukanović.

/Objavio:
,

Analiza Atlantskog saveza Crne Gore: Perspektive i ograničenja inicijative Otvoreni Balkan

Atlantski savez Crne Gore predstavlja dopunjenu analizu regionalne inicijative Otvoreni Balkan. U odnosu na period kada je publikovana prva verzija na raspolaganju su dodatni elementi koji su omogućili kvalitetniju analizu geopolitičkih, ekonomskih  i bezbjednosnih aspekata te regionalne inicijative i koji jasno ukazuju na implikacije Otovrenog Balkana na evropske integracije Crne Gore, ali i cijelog regiona Zapadnog Balkana.

Sporazumi koji su potpisani u sklopu inicijative Otovreni Balkan navodno imaju za cilj ekonomsku integraciju regiona, ugledajući se na model ekonomske integracije Evropske unije. Ipak, nakon 3 godine Otvoreni Balkan je još daleko od toga da formalno konstituiše suštinski carinsku uniju. I pored svih najava o ekonomskoj integraciji i formiranju zajedničkog tržišta, još nije napravljen ni jedan značajan korak u tom pravcu. Indikativno je da ni Parlament u Sjevernoj Makedoniji nije usvojio određene zakone koji se tiču Otvorenog Balkana zbog zabrinutosti za transparentnost i pitanja o njenim stvarnim prednostima.

Ključna distinkcija između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa jeste što se Otvoreni Balkan ne realizuje u saradnji i po standardima Evropske Unije. Problem kod Inicijative je što nema jasan plan i konkretne korake koji će poslužiti u ostvarivanju njenog cilja. Pažnja javnosti (domaće i strane) do sada je uglavnom bila usmjerena na političke izjave i poboljšanje odnosa posebno između Srbije i Albanije.

Inicijativa Otvoreni Balkan nesumnjivo otvara vrata snažnijem uplivu trećih strana u region Zapadnog Balkana. Srbija, kao ekonomski i politički najuticajnija država Zapadnog Balkana ima potencijal da sve ostale zemlje iz regiona usmjeri ka drugim centrima moći, posebno imajući u vidu njen odnos sa Kinom i Rusijom. Postojeći problemi dodatno su zakomplikovani podjelama nakon ruske agresije na Ukrajinu. Crna Gora se pozicionirala kao prijatelj Ukrajine, odnosno, iz ruske perspektive ona je zvanično proglašena neprijateljskom zemljom. Takođe, treba istaći da se Srbija nije usaglasila sa EU po pitanju sankcija Rusiji.

Ekonomsko povezivanje regiona i smanjivanje ekonomskih barijera kao glavne ideje vodilje Otvorenog Balkana koliko god da su pozitivne mogu uticati na povećanje političkih rizika, jer je očigledna ekonomska neuravnoteženost između država koje bi trebale postati članice. Faktički, Otvoreni Balkan na neki način predstavlja paravan za dominaciju srpske ekonomije, odnosno širenje uticaja Srbije na region. U tom kontekstu jasno je da  Inicjativa ne ide u pravcu dobrobiti i pozitivnih rezultata za sve države regiona, posebno za one  koje zbog svoje veličine imaju posebne izazove po pitanju  očuvanja i balansiranja svojih tržišta i ekonomije.

Nedavnom revitalizacijom Berlinskog procesa i Preporukama Evropskog parlamenta, EU je zauzela jasan i nedvosmislen stav prema inicijativi Otvoreni Balkan. Međutim, činjenica je da se sa najviših adresa u crnogorskoj Vladi, koja je u tehničkom mandatu, konstantno ispoljava optimizam i pozitivan-afirmativan stav prema maglovitom, neinkluzivnom i nedovršenom projektu Otvoreni Balkan.

Imajući u vidu retoriku i metodologiju prilikom usaglašavanja i potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, kao i osporavanje rezultata Analize Ministarstva evropskih poslova, koja ukazuje na eksperimentalnu fazu i manjak konkretnih indikatora uspješnosti Otvorenog Balkana, potrebno je stvoriti uslove za javnu raspravu o svim aspektima inicijative Otvoreni Balkan uz učešće svih relevantnih subjekata crnogorskog društva, kako bi bilo izbjegnuto ponavljanje situacije da ukupna crnogorska javnost bude zatečena već pripremljenim rješenjima, uz kratkotrajnu simulaciju javnog dijaloga.

Kompletnu analizu možete pročitati i preuzeti OVDJE.

/Objavio:
,

Potpisan memorandum o saradnji između Atlantskog saveza Crne Gore i Fakulteta političkih nauka

Memorandum o saradnji između Atlantskog saveza Crne Gore (ASCG) i Fakulteta poltičkih nauka (FPN), u cilju institucionalnog unapređenja saradnje u aktivnostima i projektima od zajedničkog interesa, potpisali su izvršna direktorica Atlantskog saveza Crne Gore, Azra Karastanović i dekan Fakulteta političkih nauka dr Milan Marković.

Memorandumom su, između ostalog usaglašene aktivnosti u pogledu obuka i radionica u organizaciji ASCG, koje imaju za cilj da omoguće studentima FPN nova teorijska i praktična saznanja. Prva grupa studenata FPN koja je već otpočela internšip program u okviru Digitalnog forenzičkog centra Atlantskog saveza Crne Gore, će imati priliku da u radu sa našim istraživačima stekne vještine i znanja poput osnovnih metoda OSINT istraživanja, sigurnijeg i efikasnijeg pretraživanja na internetu, bržeg prepoznavanja dezinformacija, metodologije i tehnike pisanja analiza. Na kraju internšip programa, studenti će imati priliku da naučeno primjene u praksi kroz pisanje konkretnih analiza.

U želji da jača institucionalne kapacitete i sa otvorenošću da razvija svoju praksu, Atlantski savez Crne Gore će nastaviti da unapređuje saradnju sa relevantnim domaćim i međunarodnim institucijama i partnerima.

/Objavio:
, ,

Bezbjednosni izvještaj za Zapadni Balkan, 2022

Atlantski savez Crne Gore predstavlja drugi po redu Bezbjednosni izvještaj za Zapadni Balkan kao sveobuhvatan pregled geopolitičkih prilika i bezbjednosnih izazova koji se tiču nacionalne, regionalne i globalne bezbjednosti, a imaju snažne implikacije na region Zapadnog Balkana. Izvještaj ima za cilj da dodatno podstakne diskusiju o ključnim elementima bezbjednosne situacije na prostoru Zapadnog Balkana i da sagleda kako se različiti globalni geopolitički izazovi reflektuju na region. Izvještaj istovremeno predstavlja i uvod u godišnju konferenciju 2BS Forum u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, na kojoj će se razgovarati o brojnim bezbjednosnim pitanjima prepoznatim u ovoj publikaciji.

Svjedoci smo kako se bezbjednosni izazovi u svijetu i regionu nadovezuju u rastući talas kriza koje se međusobno pojačavaju. U uslovima rata u Evropi i prijetnje od velikog vojnog sukoba, Atlantski savez Crne Gore, sa svojim 16-ogodišnjim iskustvom, smatra neophodnim kreiranje izvještaja koji za fokus analize ima Zapadni Balkan, kao region koji se našao u središtu rastuće geopolitičke konkurencije i gdje se nanovo manifestuju i sudaraju interesi različitih spoljnih aktera, koji širenjem svog uticaja nastoje ostvariti svoje geopolitičke aspiracije. Izvještaj analizira geopolitičke prilike i globalne promjene moći, efekte rata u Ukrajini, ulogu i značaj NATO uslijed novih i narastajućih bezbjednosnih izazova koji neminovno utiču na region Zapadnog Balkana, zatim ulogu EU i perspektivu članstva, kao i prisustvo, uticaj i ulogu nedemokratskih spoljnih aktera (država) u ovom regionu.

Takođe, Izvještaj u odnosu na prošlogodišnje izdanje daje pregled i analizira izmjenjene političke, bezbjednosne i ekonomske prilike u svakoj od šest zemalja na prostoru Zapadnog Balkana. Na kraju, Izvještaj nudi pregled konkretnih preporuka kako za regionalne, tako i za donosioce odluka na Zapadu u cilju kreiranja zajedničke vizije regiona zasnovane na podršci reformama i konkretnim rezultatima koji, u krajnjem, treba da doprinesu stabilnosti, bezbjednosti i ekonomskom razvoju Zapadnog Balkana.

Kompletan izvještaj možete pogledati i preuzeti OVDJE.

/Objavio:
,

PRILIKA ZA POSAO

Atlantski savez Crne Gore je oglašava konkurs za novo radno mjesto Social Media and Communications Manager.

Oslonac Atlantskog saveza predstavlja tim profesionalnih, kreativnih i posvećenih ljudi koji svojom predanošću, inicijativama i znanjem doprinose ostvarenju misije i vizije organizacije. Ukoliko želite da se razvijate u perspektivnom okruženju koje omogućava profesionalni rast i razvoj, pozivamo vas da aplicirate za mjesto u našem timu.

Uslovi za prijavu:

  • Diploma iz oblasti društvenih ili humanističkih nauka (poželjno usmjerenje PR, novinarstvo i marketing);
  • Odlično poznavanje engleskog jezika (pisano i verbalno);
  • Odlične komunikacione vještine (pisane i verbalne);
  • Iskustvo u administraciji naloga na društvenim mrežama (Facebook, Instagram, Twitter, YouTube);
  • Poznavanje alata za upravljanje društvenim mrežama (Ads Manager, Business suite i dr.);
  • Razumijevanje analitike i izvještavanja (Google Analytics, osnove SEO i dr.);
  • Prethodno radno iskustvo od minimum 2 godine na istim ili sličnim poslovima;
  • Kreativnost i razmišljanje „outside of the box“;
  • Proaktivnost i orijentisanost na rezultat.

Osnovni zadaci:

  • Kreiranje, nadgledanje i odobravanje marketing materijala, od digitalnog marketinga do štampanih brošura;
  • Administracija naloga na društvenim mrežama i ažuriranje veb stranica;
  • Kreiranje i optimizacija social media kampanja;
  • Osmišljavanje i implementacija usvojenih aktivnosti u cilju poboljšanja nastupa na društvenim mrežama;
  • Praćenje i analiza aktivnosti pratilaca na društvenim mrežama;
  • Aktivno praćenje trendova na društvenim mrežama i primjena inovativnog sadržaja;
  • Održavanje kontakata sa domaćim i međunarodnom medijima;
  • Izrada komunikacione i strategije digitalnog marketinga;
  • Kreiranje mjesečnih izvještaja;
  • Bliska saradnja i redovna komunikacija sa menadžmentom.

Šta nudimo:

  • Prilika za rad i usavršavanje iz oblasti marketinga i komunikacija;
  • Prijatni uslovi za rad i konkurentna plata;
  • Mogućnost za treninge, obuke i lično usavršavanje.

Prijave sa detaljnijom biografijom i motivacionim pismom slati na e-mail adresu: [email protected]

Konkurs je otvoren do 20.9.2022. godine.

/Objavio:
, ,

ATLANTSKI SAVEZ CRNE GORE RASPISUJE KONKURS ZA PRIJEM NOVIH ČLANOVA YATA

Organizacija mladih Atlantskog saveza Crne Gore (YATA Montenegro) objavljuje poziv za prijem novih članova.

YATA Montenegro je važan stub Atlantskog saveza Crne Gore, sa misijom aktivnog promovisanja evroatlantskih ideja i vrijednosti u crnogorskom društvu, kao i transatlantske saradnje mladih. Organizacija učestvuje u afirmaciji značaja uloge Crne Gore kao NATO članice u međunarodnim okvirima.  

Članstvo u YATA Montenegro mladim profesionalcima, studentima i istraživačima zainteresovanim za evroatlantsku bezbjednost nudi mogućnosti učešća u brojnim događajima u Crnoj Gori i inostranstvu, uključujući posjete relevantnim institucijama, susrete sa predstavnicima diplomatske mreže u Crnoj Gori, te prisustvo međunarodnim konferencijama iz oblasti bezbjednosti, demokratije i vladavine prava.

YATA Montenegro je dio YATA International, vodeće omladinske mreže koja okuplja više od 20 nacionalnih YATA organizacija, sa ciljem afirmacije transatlantskih vrijednosti ugrađenih u Sjevernoatlantski ugovor.

Članstvo u YATA Montenegro je na volonterskoj osnovi.

Zainteresovani kandidati/kinje mogu poslati svoj CV i motivaciono pismo na adresu [email protected], sa naznakom prijava za članstvo u YATA.

Kandidati/kinje koji uđu u uži izbor će, po završetku konkursa, biti pozvani na intervju.

Konkurs je otvoren do 25. maja 2022. godine, a pravo na prijavu imaju kandidati/kinje od 18 do 28 godina.

Predsjednica YATA Montenegro,

Milica Đukanović

/Objavio:
, ,

Saopštenje povodom promjene upravljačke strukture Atlantskog saveza Crne Gore

Na održanoj sjednici Skupštine Atlantskog saveza konstantovane su promjene u upravljačkoj strukturi organizacije. Dugogodišnjem predsjedniku Atlantskog saveza, Savu Kenteri, usljed izbora na funkciju direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, prestaje mandat na mjesto predsjednika Atlantskog saveza. Skupština takođe konstatuje prestanak mandata dosadašnjeg potpredsjednika Atlantskog saveza, Ranka Krivokapića, usljed preuzimanja funkcije ministra vanjskih poslova Crne Gore.

Istaknut je izuzetan doprinos koji je Kentera dao u razvoju Atlantskog saveza u proteklih 15 godina, čineći ga jednim od vodećih tink-tenkova u Crnoj Gori posvećenog regionalnom miru i bezbjednosti, ističući strateški značaj NATO za stabilnost cijele evropske i evroatlantske zone, uključujući i region Zapadnog Balkana.

Atlantski savez čestita Kenteri i Krivokapiću preuzimanje državnih funkcija u ovom veoma značajnom tranzicionom momentu za Crnu Goru, uz uvjerenje da će u novim kapacitetima dati značajan doprinos zaštiti nacionalnih interesa Crne Gore i snaženju njenog međunarodnog ugleda.

Upravnom odboru Atlantskog saveza u obnovljenom sastavu, Milica Pejanović-Đurišić, Sharyl Cross, John Allen, pridružuje se novi član, Vlatko Cvrtila, dok će u operativnom smislu Atlantski savez zastupati i predstavljati izvršna direktorica, Azra Karastanović.

Atlantski savez će i u budućem periodu nastaviti da se čvrsto zalaže za demokratski razvoj Crne Gore i crnogorskog društva na evroatlantskom i EU putu uz poštovanje i osnaživanje zapadnih vrijednosti, ulažući još više napora da kroz sve forme dijaloga unaprijedi razumijevanje, značaj i uloge NATO Alijanse koja je donijela mir regionu Zapadnog Balkana i odbrambeno-bezbjednosnu sigurnost Crnoj Gori. 

/Objavio:
, ,

ONLAJN SESIJA: ČINJENICE VS. FIKCIJA: RUSKE DEZINFORMACIONE AKTIVNOSTI NA BALKANU

Događaji u 2022. godini pokazali su veći stepen spremnosti Zapada za suprotstavljanje ruskom hibridnom djelovanju, zaključak je sa Onlajn diskusije koju je organizovao Atlantski savez Crne Gore.

Na panelu na temu ruskih dezinformacionih aktivnosti na Balkanu učestvovale su Ivana Stradner, savjetnica Fondacije za odbranu demokratije i saradnica Instituta Amerikan Enterprajz i novinarka Biljana Jovićević. Moderator panela je bio Milan Jovanović iz Digitalnog forenzičkog centra.

Ivana Stradner je kazala da Rusija nije izgubila informacioni rat, ukazujući na ofanzivne informacione operacije koje ta država sprovodi širom svijeta, u regionima u kojima postoje njeni strateški interesi. Ona je navela da Rusija svoje informacione operacije vrši u Africi i Aziji, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi. Informaciono ratovanje postoji na Balkanu i može biti jako opasno zato što se na taj način potpuno polarizuje društvo i podižu tenzije koje dalje mogu da eskaliraju, kazala je Stradner.

Ukazala je i na specifičnost ruskog poimanja hibridnog ratovanja koje podrazumijeva kombinaciju informacionih operacija i kinetičke upotrebe sile što se, prema njenim riječima, jasno pokazalo na primjeru Ukrajine. U tom kontekstu, posebno je istakla sprovođenje hibridne strategije unutar same Rusije u kojoj, kako je ocijenila, vlada medijski mrak. Stradner smatra da Vladimir Putin koristi takav unutrašnji ambijent kako bi ostvario dugoročne ciljeve ruske spoljne politike – delegitimizaciju NATO, rušenje međunarodnog liberalnog poretka i uspostavljanje multipolarnog svijeta gdje će Rusija sjedjeti za istim stolom sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom.

Govoreći o Zapadnom Balkanu, istakla je da Rusija nema za cilj da vojno okupira region, već da zauzme njegov informacioni prostor. Kako bi se to spriječilo, Stradner ističe važnost detekcije takvog uticaja, ali i postojanja volje, kao i partnerske podrške u njegovom suzbijanju.

Iz ugla novinarske profesije, Biljana Jovićević je govorila o mreži ruskih medijskih proksija u Crnoj Gori i regionu, konstatujući da je Rusija mnogo uspješnija u vođenju propagandnog u odnosu na konvencionalni rat. Smatra da je agresija Rusije na Ukrajinu pokazala pravu uređivačku politiku nekih od najuticajnijih medija u Crnoj Gori, koji su pod kontrolom kapitala iz Srbije, a koji na ovako malom tržištu posluju iz političkih razloga. Preko srpskih medija čija je uređivačka politika prilagođena ruskom narativu posredno se širi ruski uticaj, kazala je Jovićević. Među njima, prema njenom mišljenju, prednjači portal IN4S kao klasično rusko-srpsko glasilo koje je svoj uzlet u Crnoj Gori doživjelo sa miješajem Srpske pravoslavne crkve i srpskih i ruskih političkih aktera u unutrašnja politička dešavanja. Drugi mediji koje navodi su portal Borba čiju uređivačku politiku vidi kao sličnu, ali manje agresivnu, kao i srpski tabloidi koji u Crnoj Gori imaju značajnu podršku. Takođe identifikuje i medije koji su u kontekstu rata u Ukrajini pokušali da zauzmu neutralnu poziciju, ali su se postepeno prilagodili zvaničnom stavu Zapada i kao primjer navodi Nacionalni javni servis.

Jovićević smatra da Crnu Goru treba posmatrati u sklopu sveobuhvatne ruske strategije za Balkan, čiji je cilj postojanje alternativnog bojnog polja i, shodno tome, podrivanje političkog jedinstva Evropske unije i NATO. Ona ocjenjuje da je ta strategija u slučaju Crne Gore imala određenog uspjeha, ali da je invazija na Ukrajinu imala za posljedicu pregrupisanje snaga unutar Evropske unije i NATO te njihovu značajniju pažnju na ovaj prostor.

Milan Jovanović je naglasio da je, i pored toga što u Crnoj Gori ne postoji nijedan zvanično registrovan ruski medij, ruska propaganda gotovo jednako snažna, te da su se, nakon invazije Rusije na Ukrajinu, intenzivirale aktivnosti pojedinih medija u Crnoj Gori, koji su dosljedno sinhronizovani sa stavovima ruskih i srpskih medija. Praveći paralelu između ruskog i srpskog medijskog prostora, Jovanović je kazao da za razliku od Rusije gdje očito postoji cenzura, u Srbiji i pored slobodnog protoka informacija tabloidi imaju veliki uticaj na formiranje stavova građana. Jovanović je zaključio da je aktuelna globalna kriza potencirala značaj NATO i crnogorskog članstva u Alijansi, dodatno osvjetljavajući unutrašnje slabosti koje su odraz crnogorske političke, nacionalne i socijalne fragmentacije i kontinuiranog upliva malignog uticaja spolja.

/Objavio:
, ,

NEMA MJESTA ZA ONE KOJI RADE PROTIV INTERESA CRNE GORE

“Pale su maske i vidjeli smo ko je ko u Crnoj Gori, ali vidjeli smo i ko je ko kada su pitanju neke druge zemlje. Vidjeli smo ko su pravi saveznici Crne Gore, i sada dobro znamo na šta možemo računati u nekom periodu koji je pred nama.” Poručio je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera, na konferenciji koju su organizovali Centar za spoljnu politiku i Hanns Seidel fondacija. Tema konferencije je bila Uticaj rata u Ukrajini na Zapadni Balkan.

Kentera je istakao da je prethodna Vlada pokazala da nema iskrenih namjera o prozapadnoj orijentaciji Crne Gore, a da je pokazatelj toga i odugovlačenje sa uvođenjem sankcija Rusiji zbog agresije nad Ukrajinom. Kako kaže, to je razotkrilo sve što smo znali i ono na šta smo upozoravali iz Atlantskog saveza. 30. Avgust 2020. i dalje smatra jednom od najboljih stvari koje su se dogodile Crnoj Gori jer osim što je došlo do smjene vlasti, shvatili smo koliko Crna Gora ima potencijala i koliko je prednjačila u EU integracijama u odnosu na ostale zemlje, a „koliko smo onda odjednom počeli da stagniramo i zaostajemo u odnosu na ostale i koliko smo se u jednom momentu približili Rusiji“. 

Rat u Ukrajini je pokazao kakve su namjere određenih partija, individua i zemalja u odnosu na Crnu Goru i Balkan, “tako da sad možemo, čini mi se, mnogo lakše i odlučnije ući u formiranje jedne Vlade koja prije svega mora biti, da se razumijemo, potpuno prozapadno orijentisana, proevropska vlada, pro-NATO vlada, koja neće ostaviti nikome nikakvih dilema kada je Crna Gora u pitanju.“

Crna Gora želi najbolje odnose sa svima, i kako Kentera navodi „ako neko ne želi takve odnose da gradi sa Crnom Gorom, i ako neko želi da svoje interese koji se kose sa interesima Crne Gore i kose se sa interesima NATO saveza, ovdje sprovodi u djelo, onda moraju dobiti adekvatan odgovor za to.”

Komentarišući formiranje nove vlade, predsjednik Atlantskog saveza je kazao da je Crna Gora platila cijenu sprovođenjem pogrešne politike od godinu i po dana i da je vrijeme da Crna Gora nedvoslisleno svima stavi do znanja njenu prozapadnu orijentaciju. „Svi oni koji misle dobro ovoj zemlji, koji žive u ovoj zemlji i koji žele da ovdje grade svoju budućnost zajedno sa svima ostalima koji ovdje žive, i da se zaista zalažu za jednu bolju budućnost, onda su i više nego dobrodošli da participiraju sjutra u toj Vladi, i da zaista doprinesu boljem kvalitetu života u Crnoj Gori.“ Zaključio je Kentera.

/Objavio:
, ,

Crnoj Gori potrebna nova pro-zapadna vlada

„Mislim da se uvijek susrijećemo sa teškim vremenima kada je u pitanju formiranje neke vlade u Crnoj Gori. Ne zbog lokalnih izbora, ne zbog nekih unutrašnjih problema, nego zato što je ovoj zemlji potrebna vlada što je prije moguće.“ Rekao je Kentera za Albansku nacionalnu radio televiziju, kao odgovor na pitanje o pregovorima za novu vladu.
Kentera je podsjetio da je Crna Gora do skoro bila NATO članica na koju su se svi mogli osloniti, što trenutno nije slučaj i da je Crna Gora u stanju blokade.

„Do skoro je Crna Gora bila jedan od najboljih primjera u Alijansi, gdje su svi mogli da se oslone na nas. Danas, to nije slučaj. Imamo više odluka vezanih za NATO i EU, koje još nijesu donešene, a to je sve zbog toga što nemamo vladu, zato je moramo formirati što prije“ Rekao je Kentera.

Kentera je istakao da najbolja stvar koja se dogodila u skorijoj istoriji Crne Gore je NATO članstvo, posebno kada se uzme u obzir trenutni rat u Ukrajini. Međutim, kako je on naglasio, Ruski uticaj je ipak prisutan u Crnoj Gori.
„Mogu samo da zamislim šta bi Rusi uradili ovdje preko svojih posrednika, a da nijesmo NATO članica. Zahvaljujući tome, ne mogu vojno intervenisati ovdje ili vršiti bilo kakav veći uticaj kao što su to uradili u Ukrajini, ali ono što oni žele da urade, i nemam sumnje u to, jeste da podriju demokratski sistem u Crnoj Gori i da pokažu kako zemlja koja je NATO članica može biti destabilizovana.“

Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore rekao je da postoje različiti ruski posrednici u Crnoj Gori, ali onaj najvažniji je Srpska pravoslavna crkva.
Kada je u pitanju formiranje nove vlade, koju bi predvodio Dritan Abazović, Kentera je upitan da li se nada da će ta nova vlada uvesti sankcije Rusiji.
„To ne bi trebalo biti upitno uopšte, jer nova vlada mora biti pro evropska, pro zapadna i pro NATO, u to niko ne treba da ima sumnje. U obavezi smo da sada formiramo takvu vladu u kojoj nema mjesta za bilo kakve ruske elemente.“ Rekao je Kentera.

Dodao je da je Crna Gora izgubila svoj kredibilitet u proteklih 15 mjeseci i da je potrebno da se vrati na svoj put.
„Od presudnog značaja je formiranje vlade koja je pro-NATO, pro-zapadna i pro-evropska. I naravno, odluke vezane za sankcije, odluke vezane za Rusiju i sve što je u skladu sa članstvom u EU, kao i obavezama koje imamo kao NATO članica. To je nešto što niko ne treba da dovodi u pitanje. Tako da, ko god misli da to izbjegne i da vodi ovu zemlju u suprotnom pravcu ili da se kocka sa tim, on ne može biti premijer, takvu vladu ne želimo ovdje.“ Zaključio je Kentera.

/Objavio: