Događaji u 2022. godini pokazali su veći stepen spremnosti Zapada za suprotstavljanje ruskom hibridnom djelovanju, zaključak je sa Onlajn diskusije koju je organizovao Atlantski savez Crne Gore.

Na panelu na temu ruskih dezinformacionih aktivnosti na Balkanu učestvovale su Ivana Stradner, savjetnica Fondacije za odbranu demokratije i saradnica Instituta Amerikan Enterprajz i novinarka Biljana Jovićević. Moderator panela je bio Milan Jovanović iz Digitalnog forenzičkog centra.

Ivana Stradner je kazala da Rusija nije izgubila informacioni rat, ukazujući na ofanzivne informacione operacije koje ta država sprovodi širom svijeta, u regionima u kojima postoje njeni strateški interesi. Ona je navela da Rusija svoje informacione operacije vrši u Africi i Aziji, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi. Informaciono ratovanje postoji na Balkanu i može biti jako opasno zato što se na taj način potpuno polarizuje društvo i podižu tenzije koje dalje mogu da eskaliraju, kazala je Stradner.

Ukazala je i na specifičnost ruskog poimanja hibridnog ratovanja koje podrazumijeva kombinaciju informacionih operacija i kinetičke upotrebe sile što se, prema njenim riječima, jasno pokazalo na primjeru Ukrajine. U tom kontekstu, posebno je istakla sprovođenje hibridne strategije unutar same Rusije u kojoj, kako je ocijenila, vlada medijski mrak. Stradner smatra da Vladimir Putin koristi takav unutrašnji ambijent kako bi ostvario dugoročne ciljeve ruske spoljne politike – delegitimizaciju NATO, rušenje međunarodnog liberalnog poretka i uspostavljanje multipolarnog svijeta gdje će Rusija sjedjeti za istim stolom sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom.

Govoreći o Zapadnom Balkanu, istakla je da Rusija nema za cilj da vojno okupira region, već da zauzme njegov informacioni prostor. Kako bi se to spriječilo, Stradner ističe važnost detekcije takvog uticaja, ali i postojanja volje, kao i partnerske podrške u njegovom suzbijanju.

Iz ugla novinarske profesije, Biljana Jovićević je govorila o mreži ruskih medijskih proksija u Crnoj Gori i regionu, konstatujući da je Rusija mnogo uspješnija u vođenju propagandnog u odnosu na konvencionalni rat. Smatra da je agresija Rusije na Ukrajinu pokazala pravu uređivačku politiku nekih od najuticajnijih medija u Crnoj Gori, koji su pod kontrolom kapitala iz Srbije, a koji na ovako malom tržištu posluju iz političkih razloga. Preko srpskih medija čija je uređivačka politika prilagođena ruskom narativu posredno se širi ruski uticaj, kazala je Jovićević. Među njima, prema njenom mišljenju, prednjači portal IN4S kao klasično rusko-srpsko glasilo koje je svoj uzlet u Crnoj Gori doživjelo sa miješajem Srpske pravoslavne crkve i srpskih i ruskih političkih aktera u unutrašnja politička dešavanja. Drugi mediji koje navodi su portal Borba čiju uređivačku politiku vidi kao sličnu, ali manje agresivnu, kao i srpski tabloidi koji u Crnoj Gori imaju značajnu podršku. Takođe identifikuje i medije koji su u kontekstu rata u Ukrajini pokušali da zauzmu neutralnu poziciju, ali su se postepeno prilagodili zvaničnom stavu Zapada i kao primjer navodi Nacionalni javni servis.

Jovićević smatra da Crnu Goru treba posmatrati u sklopu sveobuhvatne ruske strategije za Balkan, čiji je cilj postojanje alternativnog bojnog polja i, shodno tome, podrivanje političkog jedinstva Evropske unije i NATO. Ona ocjenjuje da je ta strategija u slučaju Crne Gore imala određenog uspjeha, ali da je invazija na Ukrajinu imala za posljedicu pregrupisanje snaga unutar Evropske unije i NATO te njihovu značajniju pažnju na ovaj prostor.

Milan Jovanović je naglasio da je, i pored toga što u Crnoj Gori ne postoji nijedan zvanično registrovan ruski medij, ruska propaganda gotovo jednako snažna, te da su se, nakon invazije Rusije na Ukrajinu, intenzivirale aktivnosti pojedinih medija u Crnoj Gori, koji su dosljedno sinhronizovani sa stavovima ruskih i srpskih medija. Praveći paralelu između ruskog i srpskog medijskog prostora, Jovanović je kazao da za razliku od Rusije gdje očito postoji cenzura, u Srbiji i pored slobodnog protoka informacija tabloidi imaju veliki uticaj na formiranje stavova građana. Jovanović je zaključio da je aktuelna globalna kriza potencirala značaj NATO i crnogorskog članstva u Alijansi, dodatno osvjetljavajući unutrašnje slabosti koje su odraz crnogorske političke, nacionalne i socijalne fragmentacije i kontinuiranog upliva malignog uticaja spolja.

“Pale su maske i vidjeli smo ko je ko u Crnoj Gori, ali vidjeli smo i ko je ko kada su pitanju neke druge zemlje. Vidjeli smo ko su pravi saveznici Crne Gore, i sada dobro znamo na šta možemo računati u nekom periodu koji je pred nama.” Poručio je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera, na konferenciji koju su organizovali Centar za spoljnu politiku i Hanns Seidel fondacija. Tema konferencije je bila Uticaj rata u Ukrajini na Zapadni Balkan.

Kentera je istakao da je prethodna Vlada pokazala da nema iskrenih namjera o prozapadnoj orijentaciji Crne Gore, a da je pokazatelj toga i odugovlačenje sa uvođenjem sankcija Rusiji zbog agresije nad Ukrajinom. Kako kaže, to je razotkrilo sve što smo znali i ono na šta smo upozoravali iz Atlantskog saveza. 30. Avgust 2020. i dalje smatra jednom od najboljih stvari koje su se dogodile Crnoj Gori jer osim što je došlo do smjene vlasti, shvatili smo koliko Crna Gora ima potencijala i koliko je prednjačila u EU integracijama u odnosu na ostale zemlje, a „koliko smo onda odjednom počeli da stagniramo i zaostajemo u odnosu na ostale i koliko smo se u jednom momentu približili Rusiji“. 

Rat u Ukrajini je pokazao kakve su namjere određenih partija, individua i zemalja u odnosu na Crnu Goru i Balkan, “tako da sad možemo, čini mi se, mnogo lakše i odlučnije ući u formiranje jedne Vlade koja prije svega mora biti, da se razumijemo, potpuno prozapadno orijentisana, proevropska vlada, pro-NATO vlada, koja neće ostaviti nikome nikakvih dilema kada je Crna Gora u pitanju.“

Crna Gora želi najbolje odnose sa svima, i kako Kentera navodi „ako neko ne želi takve odnose da gradi sa Crnom Gorom, i ako neko želi da svoje interese koji se kose sa interesima Crne Gore i kose se sa interesima NATO saveza, ovdje sprovodi u djelo, onda moraju dobiti adekvatan odgovor za to.”

Komentarišući formiranje nove vlade, predsjednik Atlantskog saveza je kazao da je Crna Gora platila cijenu sprovođenjem pogrešne politike od godinu i po dana i da je vrijeme da Crna Gora nedvoslisleno svima stavi do znanja njenu prozapadnu orijentaciju. „Svi oni koji misle dobro ovoj zemlji, koji žive u ovoj zemlji i koji žele da ovdje grade svoju budućnost zajedno sa svima ostalima koji ovdje žive, i da se zaista zalažu za jednu bolju budućnost, onda su i više nego dobrodošli da participiraju sjutra u toj Vladi, i da zaista doprinesu boljem kvalitetu života u Crnoj Gori.“ Zaključio je Kentera.

„Mislim da se uvijek susrijećemo sa teškim vremenima kada je u pitanju formiranje neke vlade u Crnoj Gori. Ne zbog lokalnih izbora, ne zbog nekih unutrašnjih problema, nego zato što je ovoj zemlji potrebna vlada što je prije moguće.“ Rekao je Kentera za Albansku nacionalnu radio televiziju, kao odgovor na pitanje o pregovorima za novu vladu.
Kentera je podsjetio da je Crna Gora do skoro bila NATO članica na koju su se svi mogli osloniti, što trenutno nije slučaj i da je Crna Gora u stanju blokade.

„Do skoro je Crna Gora bila jedan od najboljih primjera u Alijansi, gdje su svi mogli da se oslone na nas. Danas, to nije slučaj. Imamo više odluka vezanih za NATO i EU, koje još nijesu donešene, a to je sve zbog toga što nemamo vladu, zato je moramo formirati što prije“ Rekao je Kentera.

Kentera je istakao da najbolja stvar koja se dogodila u skorijoj istoriji Crne Gore je NATO članstvo, posebno kada se uzme u obzir trenutni rat u Ukrajini. Međutim, kako je on naglasio, Ruski uticaj je ipak prisutan u Crnoj Gori.
„Mogu samo da zamislim šta bi Rusi uradili ovdje preko svojih posrednika, a da nijesmo NATO članica. Zahvaljujući tome, ne mogu vojno intervenisati ovdje ili vršiti bilo kakav veći uticaj kao što su to uradili u Ukrajini, ali ono što oni žele da urade, i nemam sumnje u to, jeste da podriju demokratski sistem u Crnoj Gori i da pokažu kako zemlja koja je NATO članica može biti destabilizovana.“

Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore rekao je da postoje različiti ruski posrednici u Crnoj Gori, ali onaj najvažniji je Srpska pravoslavna crkva.
Kada je u pitanju formiranje nove vlade, koju bi predvodio Dritan Abazović, Kentera je upitan da li se nada da će ta nova vlada uvesti sankcije Rusiji.
„To ne bi trebalo biti upitno uopšte, jer nova vlada mora biti pro evropska, pro zapadna i pro NATO, u to niko ne treba da ima sumnje. U obavezi smo da sada formiramo takvu vladu u kojoj nema mjesta za bilo kakve ruske elemente.“ Rekao je Kentera.

Dodao je da je Crna Gora izgubila svoj kredibilitet u proteklih 15 mjeseci i da je potrebno da se vrati na svoj put.
„Od presudnog značaja je formiranje vlade koja je pro-NATO, pro-zapadna i pro-evropska. I naravno, odluke vezane za sankcije, odluke vezane za Rusiju i sve što je u skladu sa članstvom u EU, kao i obavezama koje imamo kao NATO članica. To je nešto što niko ne treba da dovodi u pitanje. Tako da, ko god misli da to izbjegne i da vodi ovu zemlju u suprotnom pravcu ili da se kocka sa tim, on ne može biti premijer, takvu vladu ne želimo ovdje.“ Zaključio je Kentera.