Rusija se nikada nije pomirila niti preboljela članstvo Crne Gore u NATO-u i nikada to neće učiniti, ocijenio je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera.

Gostujući u emisiji “Šofrovizija” Javnog servisa, povodom treće godišnjice članstva Crne Gore u Alijansi, Kentera je kazao da Rusija nastavlja, svim silama, sa pokušajima podrivanja naše države.

“Gledali smo pokušaje ruskog miješanja 2016, a sada vrlo intenzivno u posljednjih šest mjeseci. Sada se za ruske ciljeve koristi Srbija koja pokušava da uradi neke stvari Crnoj Gori koje ne priliče susjednoj i prijateljskoj zemlji. I Moskva i Beograd se moraju pomiriti sa činjenicom da takvo ponašanje mora prestati, jer se Crna Gora opredijelila za svoj put koji će ojačati demokratiju i vladavinu prava”, precizirao je Kentera.

Govoreći o regionalnoj stabilnosti, Kentera je naveo da će ona biti osigurana tek kada i Srbija i Bosna i Hercegovina postanu dio Alijanse.

“Srbija je veoma bitna zemlja za region. Srbija je u prethodnom periodu imala mnogo vojnih vježbi sa članicama NATO-a, ali se o tome u njihovim medijima ne priča, jer njihovi zvaničnici žele da stvore sliku bliskosti s Rusijom. Kada dođe do promjene vlasti u Srbiji ta situacija se može promijeniti preko noći i nadam se da ćemo jednog dana govoriti i o Srbiji i BiH kao članicama, ne zbog NATO-a koliko zbog trajne bezbjednosti našeg regiona”.

Prema riječima Kentere, benefiti članstva Crne Gore su brojni, od ojačane unutrašnje bezbjednosti do većeg broja stranih direktnih investicija.

“Osim toga ključna stvar je što Crna Gora danas sjedi za istim stolom  sa zemljama koje su 1999. odlučivale o njenoj budućnosti. Ne možemo više doći u situaciju da uđemo u sukob sa tim državama i da neko drugi raspravlja o nama. Sada mi imamo glas i potpuno ravnopravno odlučujemo o svim važnim odlukama Sjeverno-atlantskog saveza”, kazao je Kentera.

Strateška greška, kako je dodao, bilo je opredjeljenje za istočno-evropsko tržište kao glavno za crnogorski turizam.

“Nikako se nijesmo smjeli okrenuti ka samo  jednoj strani. Pogledajte Hrvatsku, Španiju i Italiju. Sve te zemlje su članice NATO. Pogledajte njihov pa naš turizam i sve će vam biti jasno. I oni imaju goste iz Rusije, ali ne u onom procentu kao mi”, zaključio je Kentera.

Posljedice koje će koronavirus ostaviti na svijet biće ogromne, a na takve izazove, uprkos sporoj početnoj reakciji, najbolje mogu odgovoriti savezi poput NATO-a i Evropske unije (EU), ocijenili su učesnici onlajn konferencije Atlantskog saveza Crne Gore (ASCG), dodajući da Zapadni Balkan mora biti u fokusu briselske adminstracije, jer će u suprotnom to iskoristiti Kina u Rusija.

U onlajn konferenciji koju je ASCG emitovao uživao na svojoj Fejsbuk stranici, učestovali su predsjednik ASCG, Savo Kentera, predsjednik Atlantskog saveza Italije i Svjetske organizacije Atlantske povelje (ATA), Fabricio Lućioli, predstavnik Atlantskog saveza Sjedinjenih Američkih Država, Damir Marušić i novinar iz Srbije, Boško Jakšić.

Kentera je naveo da je pandemija već promijenila naše živote na mnogo načina.

“Dok se zapadne demokratije bore sa posljedicama virusa, mnogi su hvalili kineski odgovor na krizu i strategije ostalih autoritarnih režima.  I Kina i Rusija su iskoristile momenat da isplivaju kao međunarodni dobročinitelji šaljući medicinsku opremu, zalihe i eskperte zemljama pogođenim virusom”, ocijenio je Kentera.

Govoreći o situaciji u SAD-u, zemlji koja je trenutno najviše pogođena virusom, Marušić je kazao da će karantin u toj zemji trajati minimum do kraja maja. Smatra i da je dodatni problem u ovoj situaciji za SAD, što centralna vlast u Vašingtonu nije dovoljno jaka, i dodaje da će virus sigurno imati uticaja na predstojeće predsjedničke izbore u toj zemlji.

“O svemu se priča kroz virus. Ono što mi je nevjerovatno je što su se Demokrate povukle i pustile predsjednika Donalda Trampa da radi šta hoće. Vjerovatno čekaju samo njegove greške kako bi ubirali poene. Ali, pogrešno je misliti da se virus može pobijediti samo iz centra, sve je prepušteno Trampu što se na kraju može Demokratama obiti o glavu. Razumijem zbog čega to rade, ali je to vrlo rizična politika”, naveo je Marušić.

Virus je, kako ocijenio Fabricio Lućioli, napao ne samo ljude već i multilateralne organizacije poput Ujedinenih nacija, EU i NATO-a.

“Pokazalo se da imamo da imamo dvije različite Evrope unutar Unije. Na jednoj strani su dugo bile Italija, Španija, Grčka i Francuska a na drugoj sjeverne zemlje koje je predvodila Njemačka. Italija se dugo borila sama. To su iskoristile Rusija i Kina. Pandemija će izazvati ogromne ekonomske probleme. Svaki Italijan prosječno biti dužan nakon ovoga oko 43.000 eura, što će biti ogroman izazov za rješenje”, naveo je Lućioli.

Jasna taktika Pekinga

Komentarišući slanje kineske pomoći širom svijeta, Boško Jakšić je kazao da je taktika Pekinga jasna i da je to uvod samo u pokušaj jačanja njihove ekonomske i političke pozicije nakon pandemije.  

 “Rusija je plasirala  narative da se uspješno bori s krizom, s namjerom da unizi evropske institucije. Pritisnuta od Kine EU u posljednjem izvještavaju nije kritikovala Peking. To je razumljivo jer je ekonomska razmjena između Kine i EU bila više od milijardu eura. Kina ne želi da prhvati krivicu, već šalje pomoć sa namjerom da ojača svoju političku i ekonomsku poziciju nakon pandemije”, navodi Jakšić.

Dugogodišnji novinar i urednik spoljno-političke redakcije beogradske “Politike”, podsjetio je i da je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, posebno hvalio pomoć Kine i Rusije, govoreći o bratskim odnosima sa ruskim i kineskim predsjednicima.

“Nijesam siguran kakve su namjere Vučića, možda ovakvim ponašenjem želi da privuče veću pomoć Zapada. Vučić računa na pomoć Zapada za rješenje problema Kosova, ali ne želi pomoć u jačanju nezavisnosti institucija i slobode medija. Korona mu je pomogla u smislu jačanja vlasti kao Orbanu u Mađarskoj, a opozicija je tiha, parlament do skoro nije ni radio”, naveo je Jakšić.

Govoreći o situaciji u regionu, Jakšić je ocijenio da je Zapadni Balkan žarište nove dezinformacione kampanje. NATO je, kako je dodao, prijemom Crne Gore i Sjeverne Makedonije ojačao demokratske procese u regionu, ali Kina i Rusija uprkos tome pojačavaju njihove aktivnosti.

Izjava Lavrova nastavak pritiska Rusije na CG

Sa takvim ocjenama saglasio se i Kentera koji je ocijenio da Crna Gora želi da živi u skladu sa standardima koje promoviše zapadni sistem vrijednosti, a ne u skladu sa pravilima autoritarnih režima poput Kine ili Rusije. On je dodao da Rusija i dalje ne odustaje od Balkana ni Crne Gore kao njene interesne zone. To, podsjetio je Kentera, pokazuje i posljednja izjava šefa ruske diplomatije, Sergeja Lavrova, koji je kazao da se nada da će se vlasti u Crnoj Gori otići oni koji sprovode rusofobičnu politiku.

“Takva izjava  nije prijateljska ni diplomatska.  Možemo da vidimo ponavljanje situacije iz 2016, kada smo prije pokušaja državnog udara imali smo slične izjave iz Moskve. Najnovija izjava stiže bez bilo kakve provokacije iz Crne Gore, ali niti ta niti bilo koja druga izjava neće uticati na naš evropski put a samo će ojačati našu poziciju u NATO. Želimo jaču vladavinu prava i demokratiju mislim da nam to ne nude ni Kina ni Rusija, naprotiv”, naveo je  Kentera.

Marušić je ocijenio da će jača uloga EU biti ključna za Zapadni Blakan uprkos krizi koju je izazvala pandemija. Balkan, navodi, mora biti I dalje u fokusu Brisela ukoliko Unija želi stabilan region.  

Lućioli je ocijenio kako je tokom krize u Uniji umjesto zajedništva jačao pojedinačni nacionalni pristup, osvrćući se i na reakciju NATO-a.

“Čak NATO nije reagovao brzo na početku kao i EU. To je razumljivo zbog kompleksne organizacije, koja je politički i vojni savez. Sada, jedina takva multilaterna organizacija koja radi posao kako treba i koja postiže rezultate na terenu je NATO”, poručuje Lućioli.

Atlantski savez će i u narednom period organizovati slične onlajn konferencija o aktuelnim temama.

Danas je u prostorijama Atlantskog saveza Crne Gore održan sastanak sa delegacijom Kanade u sljedećem sastavu: Majkl Kaduk, Kristina Mastelika, Brajan Ebel, i Natali Nidoba. Na sastanku je bilo riječi o aktuelnim temama u Crnoj Gori, a naročito o trenutnoj situaciji, odnosno, Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Takođe, predstavljen je i rad Digitalnog forenzičkog centra koji se aktivno bavi borbom protiv dezinformisanja i lažnih vijesti kao i istraživanje u vezi sa aktuelnom dezinformacionom kampanjom.
Pedsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera, je istakao da je vrlo pozitivno to što je Kanada pokazala interesovanje za Crnu Goru i region, što je pokazatelj da nismo sami.

Na konferenciji za medije održanoj u prostorijama Atlantskog saveza Crne Gore, 28. 01. 2020. u 11h, Milan Jovanović iz Digitalnog forenzičkog centra, predstavio je istraživanje u vezi sa aktuelnom dezinformacionom kampanjom. Cilj prezentacije bio je predstavljanje kvantitativnih i kvalitativnih rezultata, s osvrtom na ključne primjere dezinformisanja, analizu narativa medija, ali i ukazivanje na modus operandi ovakvih kampanja.

Prema njegovim riječima, u protekla tri mjeseca je objavljeno oko 35 hiljada članaka i objava na društvenim mrežama koje se direktno tiču  Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

„Kampanja dolazi iz Rusije i Srbije. Potpuno indikativno što u posljednja tri mjeseca od 35 hiljada članka koji se tiču ovog zakona, čak 20 hiljada dolazi iz Srbije, što govori da neko s namjerom pumpa određeni sadržaj koji postaje sve popularniji.“, kazao je Jovanović i dodao da je oko devet hiljada informacija stiglo iz Bosne i Hercegovine.

Jovanović je kazao da je ključna stvar da su pregledom društvenih mreža i portala utvrdili ključne grupe i pojedince koji se bave ovom temom na način što plasiraju lažne vijesti.

Kako je kazao, u istraživanju su više bili fokusirali na konkretne primjere dezinformacija u cilju prikazivanja svega što jedna dezinformaciona kampanja sa sobom nosi, što nijesu samo lažne vijesti i dezinformacije.

Jovanović je objasnio da su to su pozivi na nasilje, radikalizacija komentara, iskorišćavanje djece u svrhe u političke i propagandne svrhe.

On je naveo da prezentacija predstavlja jedan siže onoga što je rađeno u prethodna tri mjeseca.

„Mislim da nijedna platforma, mediji ili društvena mreža nijesu izuzeti iz ove kampanje, Fejsbuk kao najveća društvena mreža zajedno sa medijima predstavlja najveći izvor informacija ali nažalost i dezinformacija“, rekao je Jovanović.

Jovanović je kazao da je analizom samog modus operandi dezinformacione kampanje u Crnoj Gori utvrđeno da je isti bio zastupljen u zemljama jugoistočne Evrope, u Ukrajini i  zapadnim zemljama.

„Ako je kampanja po istom modusu operandi u pomenutim zemljama pokrenuta iz Rusije, moglo bi se zaključiti da i ova dolazi sa iste adrese“, rekao je Jovanović.

Kako je obajsnio, problem dezinformacija nije nešto što se na jednostavan način može riješiti, jer bi u suporotnom ovaj problem bio neutralisan u mnogo razvijenijim zemljama i društvima.

„Smatram da uvijek treba raditi na sebi i da je to najbolji odgovor kako biti otporan na dezinformacije. Potrebno je provjeravati izvore informacija i ne vjerovati u sve što se plasira”, rekao je Jovanović.

On je kazao da su protesti koji su organizovani zbog zakona o slobodi vjeroispovjesti na početku bili samo duhovni, ali da su vremenom počeli da poprimaju političke dimenzije.

„Protesti su na početku bili duhovnog karaktera , što se može vidjeti po nedostatku bilo kojih propagandnih materijala, zastava i drugih nacionalističkih obilježja. Prema svemu onome što vidimo sada, postoji taj trend da litije poprimaju politički karakter“, kazao je Jovanović.

Kako je kazao, potrebno je više pažnje posvetiti edukaciji djece, da nadležni organi u tom smislu treba da ulože više napora i dodao da hapšenja ne mogu biti način u borbi protiv dezinformacija.