Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, dr Savo Kentera učestvuje na NATO samitu u Londonu, u okviru NATO Engages konferencije na visokom nivou.

U Lonodnu su se okupili šefovi država i vlada, ministri inostranih poslova, ministri odbrana, kao i ostali donosioci odluka, s ciljem obilježavanja 70 godina postojanja Saveza, ali i razgovora o budućnosti istog.

Fokus Samita je svakako na budućnosti NATO saveza, analizi kako se Alijansa bavi trenutnom geopolitičkom neizvjesnošću, promjenama u prirodi, prijetnjama i novim mogućnostima. Neke od ključnih tema o kojima se u Londonu razgovara su hibridno ratovanje, dezinformacije, sajber bezbjednost, razvoj novih tehnologija, stanje na gepolitičkoj sceni i druge.

Posebnu paznju izazvala je izjava predsjednika Francuske Makrona da je NATO moždano mrtav, te neprihvatljivost da Turska, kao jedna od najznačajnijih članica NATO saveza, kupi protivraketni sistem S400 od Rusije. Odnosi sa Turskom i Francuskom biće glavna tema Samita, nakon čega će se i znati kakvu budućnost NATO savez može očekivati.

Generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg poručio je da Alijansa svakog dana dokazuje da je agilna, aktivna i daje rezultate. NATO radi mnogo više sada nego što je radio prethodnih godina.

NATO je garant stabilnosti i bezbjedne budućnosti, poručeno je sa konferencije pod nazivom NATO: 1949 – 1999 – 2019 Dvadeset godina Poljske u okviru 70 godina postojanja Saveza u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore i u saradnji sa Institutom za istočne studije, koja je održana 28.11.2019. u hotelu Centreville u Podgorici.  

Obraćajući se prisutnima predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera, je istakao kako, prije svega 15 godina, većina ljudi nije vjerovala da Crna Gora može biti nezavisna država a kamo li NATO članica. Iako je potrebno dosta vremena da se osjete pravi benefiti članstva, Crna Gora je za dvije i po godine ostvarila konkretan progres. U tom pogledu, Kentera je istakao činjenicu da se granice ne mogu promijeniti i i da je to potvrda crnogorske suverenosti. Takođe je istakao da je bezbjednost na većem nivou u odnosu na par godina unazad, da je došlo do značajnog ekonomskog razvoja, posebno u pogledu održivih investicija i da je jedan od najvažnijih benefita članstva u NATO prihvatanje zapadnih vrijednosti. Kentera je zaključio da se Crna Gora neće zaustaviti na članstvu u NATO i da treba da uradi sve kako bi uskoro postala članica Evropske unije.

Ambasador Republike Poljske u Crnoj Gori, Artur Dmohovski je istakao kako je NATO garancija stabilnosti i da ulazak Poljske u NATO 1999. godine predstavlja potvrdu njene suverenosti  i nezavisnosti. Takođe, ulaskom u NATO, Poljska je napravila otklon od rukog uticaja i okrenula se zapadnom geopolitičkom svijetu. Ambasador je naglasio da Crna Gora značajano doprinosi bezbjednosti Saveza i zaključio da kao što NATO može da računa na Crnu Goru, tako i Crna Gora može da računa na NATO i Poljsku. 

Ana Kurovska, programski menadžer za Balkan u Institutu za istočne studije, predstavila je cjelokupan projekat i publikaciju i naglasila da se konferencija održava par dana prije NATO Samita u Londonu, te da predstavlja idealnu priliku da pokušamo da pronađemo odgovore na pitanja o budućnosti Saveza. 

Konferencija je zaključena produktivnom i interesantnom diskusijom u kojoj su učešće uzeli Dragan Pejanović,državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova i Nacionalni koordinator za NATO, Andrej Jacuh, profesor na Vojnom univerzitetu za tehnologiju u Poljskoj i Dmitri Teperik, izvršni direktor Međunarodnog centra za odbranu i bezbjednost u Estoniji.

Dragan Pejanović je istakao da je ostvaren veliki uspjeh u eliminisanju brojnih predrasuda koje građani Crne Gore imaju prema NATO savezu. Naveo je da je velika privilegija to što je Crna Gora dio moderne, demokratske porodice i što je u prilici da odlučuje sa najrazvijenijim državama svijeta i doprinese očuvanju mira i stabilnosti. Pejanović je zaključio  da je ulaskom u NATO Crna Gora ostvarila napredak na gotovo svim poljima dodavši da je BDP porastao za 5% kao i direktne strane investicije koje su 2018. godine bile za 30% više u odnosu na prethodne godine.

Andrej Jacuh istakao je značaj civilne spremnosti i otpornosti i naglasio da je veliki optimista kada je riječ o budućnosti NATO saveza. Jacuh smatra da je najveći benefit članstva Poljske u NATO veći nivo sigurnosti i to ne samo sigurnosti u vojnom smislu.

Dmitri Teperik je naglasio značaj globalne percepcije o NATO savezu i izrazio zabrinutost zbog generalno loše slike koju građani zemalja članica imaju o Savezu. Prema njegovim riječima, manje države Saveza poput Poljske i Crne Gore su prva linija odbrane kada je riječ o negativnim stranim uticajima i skrenuo je pažnju da bi veće države Saveza mogle dosta toga da nauče od njih na ovom polju.

NATO je garant stabilnosti i bezbjedne budućnosti poručeno sa konferencije

Konferencija „DFC 365“ , u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, održana je 22. oktobra u hotelu Centreville u Podgorici. Na konferenciji je predstavljeno godinu dana rada Digitalnog forenzičkog centra, odsjeka Atlantskog saveza koji se intenzivno bavi razotkrivanjem dezinformacija i lažnih vijesti. Takođe je bilo riječi i o ključnim problemima i izazovima, s posebnim osvrtom na predstojeće izbore kako u Crnoj Gori tako i na Zapadnom Balkanu.

Učesnicima se na početku obratio dr Savo Kentera, predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore i u svom govoru istakao značaj Digitalnog Forenzičkog Centra u borbi protiv podrivanja demokratskih sistema.

Kentera je izjavio da su se zapadne demokratije opustile nakon Hladnog rata i da je time počinjena velika greška. Prema njegovim riječima, krajnje je vrijeme da krenemo iz odbrane u napad i preuzmemo inicijativu jer slijedi godina izbora koja će biti plodno tlo za maliciozne strane uticaje. Takođe je naveo da je Crna Gora danas spremnija da odgovori na hibridne napade u odnosu na ranije.

„Vjerujem da smo danas spremniji na ove napade nego sto smo bili 2016. i vjerujem da će se neke stvari kretati mnogo bolje. Postoji kvalitetna koordinacija u dijeljenju informacija unutar sistema gdje treba još uvezati nevladin sektor i privredna društva, sve one koji Crnu Goru vide kao dio EU«, naveo je Kentera.“

Osvrnuvši se na nedavne poruke iz Brisela, naglasio je da se region ne smije prepustiti čekanju zarad jačanja EU jer će svi oni koji žele da poklope region to i uraditi.

Na kraju, predsjednik Atlantskog saveza imao je jasnu poruku za sve one koji nastoje da podriju demokratske sisteme:

„Pokušavali ste do sada i bili ste uspješni. Nastavite da pokušavate koliko hoćete i možete dobiti dvije ili pet bitaka ali ne i rat!“

Analitičar DFC-a, Milan Jovanović, je u svojoj prezentaciji predstavio rad DFC-a kao i publikacije sa postignutim rezultatima u prethodnih godinu dana.

Prema njegovim riječima, glavna meta dezinformisanja nije bila u toj mjeri Evropska unija već upravo NATO i Vojska. Jovanović je izjavio da su postojale kampanje protiv crnogorske Vojske koje su rezultirale pričom da smo ulaskom u NATO izgubili suverenost. „Otvoreno kažem da sve to dolazi iz Rusije i da ima veze sa njihovom političkom agendom“, zaključio je Jovanović.

Šef analitike DFC-a, Ljubo Filipović, naglasio je da je povjerenje važnije od istine u ovom poslu i da upravo na ovom polju ljudi plasiraju dezinformacije. Prema njegovim riječima, ne treba se baviti kontrapropagandom već staviti činjenice na provjeru.  

„I treba da krenemo od sebe, da prvo provjerimo sebe da ne bismo sjutra bili laka meta drugoj strani“, zaključio je Filipović.

Ministar odbrane, Predrag Bošković, pohvalio je saradnju između Atlantskog saveza Crne Gore i Ministarstva odbrane Crne Gore i kazao da je Crna Gora danas spremnija da se bori protiv ovakvih fenomena u odnosu na period neposredno pred ulazak u NATO. Crna Gora je tada, možda i prva u Evropi, iskusila direktno miješanje putem različitih metoda sa ciljem uništavanja njenih institucija. Bošković je izjavio da ćemo imati kvalitetnije odgovore u saradnji sa SAD-om, pogotovo na sajber napade.

Ambasadorka SAD u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke je naglasila da Rusija i SAD imaju sasvim različite pristupe Crnoj Gori. Prema njenim riječima, Rusija nastoji da zbuni javnost i uspori progres Crne Gore dok SAD pružaju podršku u izgradnji demokratskih institucija. Rajzing Rajnke je pohvalila ulogu DFC-a u borbi protiv prikazivanja i plasiranja lažnog sadržaja.

Predsjednik udruženja građana Zašto ne, Darko Brkan, naveo je da je regionalna saradnja ključna s obzirom na činjenicu da govorimo isti jezik i da se bez nje teško može ući u suštinu problema kao i da se sakrivanje informacija smatra dezinformacijom. 

Istraživački analitičar Atlantskog saveza SAD u okviru Laboratorije za digitalnu forenziku, Eto Buziašvili,  je naglasila važnost društvenih mreža kada je u pitanju dezinformisanje i njegovo plasiranje. Istakla je da je saradnja sa Tviterom i Fejsbukom ključna jer deaktivacijom profila koji koordinisano šire dezinformacije sužavamo prostor za zloupotrebu društvenih mreža.

Dvodnevni trening na temu “Na koji način ocijeniti i suzbiti strani maligni uticaj na Zapadnom Balkanu”  počeo je danas u Atlantskom savezu Crne Gore i trajaće do 18. septembra.

 Trening se realizuje uz pomoć Međunarodnog višegradskog fonda (International Visegrad Fund), a cilj je analiza negativnih stranih uticaja na prostorima zapadnog Balkana, te kako se boriti protiv ovih uticaja sa posebnim akcentom na nacionalni plan. U ovom kontekstu, govoriće se i o zajedničkim iskustvima iz zemalja van Zapadnog Balkana, naročito iz Češke Republike.

Učesnici iz regiona srednje Evrope i Zapadnog Balkana će takođe diskutovati i o problemu bezbjednosti na društvenim mrežama, na koji način se mogu zaštiti lični podaci na računaru i telefonu te koja sredstva zaštite postoje i kako se mogu primijeniti.

Organizacija mladih Atlantskog saveza Crne Gore (YATA Montenegro) raspisuje konkurs za prijem novih članova!

YATA predstavlja veoma važan stub Atlantskog saveza, sa mladim članovima koji učestvuju u brojnim aktivnostima u državi i inostranstvu, uključujući  razne posjete značajnim institucijama, sastanke sa ambasadorima, pohađanje škola i seminara i učešće na međunarodnim konferencijama.

Atlantski savez obučava članove Organizacije mladih kako bi se oformio tim mladih koji će moći da doprinesu ovim aktivnostima kao i da učestvuju u aktivnostima na međunarodnom nivou.

Ukoliko ste i vi spremni da pokažete svoje ideje i inicijativu i želite da postanete dio našeg tima, svoja motivaciona pisma i CV pošaljite na mejl [email protected]. Prijava traje do 30. septembra 2019, a pravo na prijavu imaju kandidati od 18-30 godina.

Budite i vi dio YATA tima!

2BS FORUM – međunarodna konferencija visokog nivoa, kao vodeći događaj koji organizuje Atlantski Savez Crne Gore.

2BS Forum će biti održan u periodu od 04. do 06. juna 2020. godine. Istovremeno Forum će obilježiti 10 godina postojanja platforme koja omogućava novo i taktičko razmišljanje i prostor za diskusiju o trenutnim i suštinskim temama koje oblikuju i razvijaju međunarodne odnose.

2BS Forum pod jednim krovom omogućava idealan spoj zanimljivih ideja, panel sesija i intervjua, koji vas neće ostaviti bez materijala za razmišljanje.  

Forum će u Budvi okupiti veliki broj regionalnih i globalnih aktera, među kojima su ključni donosioci odluka, predstavnici vlada, stručnjaci i ostali važni akteri iz oblasti vanjske i bezbjednosne politike u sferama diplomatije, biznisa, nauke  i medija.

Zaokružite datum u svojim kalendarima i pridružite nam se u našim nastojanjima da ovaj region učinimo bezbjednijim i prosperitetnijim mjestom koje može doprinijeti globalnim izazovima u budućnosti.

Zamjenik državnog sekretara za bezbjednosnu politiku i politički direktor Ministarstva vanjskih poslova i trgovine Mađarske, dr István Balogh sa saradnicima, sastao se  sa predsjednikom Atlantskog saveza Crne Gore, dr Savom Kenterom i njegovim saradnicima. Tom prilikom razgovarali su o misiji i projektima Atlantskog saveza Crne Gore, aktivnostima koje sprovodi kroz svoja tri centra i izazovima koji predstoje.

Delegacija je posjetila i Digitalni forenzički centar, čija je misija aktivna borba protiv dezinformisanja i jačanje otpornosti društva na ovu sve učestaliju pojavu. Konstatovano je da će izbori koji će se održati naredne godine u Crnoj Gori i u regionu biti idealna meta  za maliciozne strane uticaje i da je pred DFC godina predanog i posvećenog rada na njihovom suzbijanju, odnosno razotkrivanju. Kada je riječ o ovom fenomenu, istaknuto je da je čvrsta saradnja među državama članicama NATO ključna.

Sastanak je poslužio i kao dobra prilika za postizanje dogovora o budućoj saradnji te razmjeni iskustava i ekspertiza sa mađarskim institutima koji se bave sličnim pitanjima i da je, kako je zaključeno, jačanje saradnje je od suštinskog značaja.

Konferencija pod nazivom „Geopolitika na Zapadnom Balkanu: perspektive za region“ u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, Ambasade Bugarske i Fondacije Konrad Adenauer održana je danas, 27.06. u hotelu Ramada u Podgorici. 

Dr Igor Lukšić, ispred Atlantskog saveza Crne Gore i ambasadorka Bugarske u Crnoj Gori Meglena Plugchieva  u svojim uvodnim izlaganjima istakli su značaj ovakvih okupljanja za zemlje Zapadnog Balkana naglašavajući sve izazove sa kojima se suočavaju i koji im predstoje. Uvjereni su da je princip dijalog najvažniji segment kako bi se prevazišle barijere iz prošlosti I kako bi konačno čitav region postao dio evropske zajednice  i NATO alijanse. Oni su se usaglasili da i za Crnu Goru, Srbiju, Kosovo, Sjevernu Makedoniju slijedi naporan put ka otvaranju svih poglavlja, ali da je progress vidljiv I da sve države rade na učvršćavanju demokratskih vrijednosti.

Učesnicima se na otvaranju obratio Andrija Nikolić, predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore kazavši da mu je izuzetno zadovoljstvo što je pokrenuta tema geopolitičkog stanja na Zapadnom Balkanu i da je zaapravo ova konferencija sjajna prilika za razmjenu mišljenja uglednih predstavnika prestižnih institucija iz regiona.

Iliana Yotova, potpredsjednica Republike Bugarske je prilikom svog izlaganja kazala koji proaktivni pristupi bi se mogli upotrijebiti za borbu protiv ključnih problema koji potresaju zemlje Zapadnog Balkana, kao i u kojem su stadijumu rješavanja istih. Ona se osvrnula na politiku proširenja EU i istakla da se ona ne može realizovati, a da u to nisu uključene balkanske zemlje. Potpredsjednica Bugarske nalazi se u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori i tom prilikom je naglasila napredak koji naša država ostvaruje na polju evroatlantskih integracija, tim prije što je već članica NATO. Dodala je da uočava vidljivi trud koji Crna Gora ostvaruje kroz proces pristupanja EU. Bilo je riječi i o najvećim izazovima koji se tiču dijaloga Beograda i Prištine, rješavanju spora Grčke i Sjeverne Makedonije, kompleksnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, te o ulozi međunarodnih organizacija u determinisanju svih poteškoća koje komplikuju njihovu funkciju u valorizovanju demokratskih vrijednosti.

Govoreći u okviru tematske sesije, dr Savo Kentera, predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore istakao je koliko je bitno jedinstvo saveza prilikom izazova sa kojima se suočava. Takođe, usaglasio se da je na putu ka EU ostvaren veliki rezultat i da je članstvom u NATO naša zemlja definitivno korak bliže. On ističe članstvo u NATO  kao najveći dosadašnji uspjeh, ali i upozorava na ruski uticaj koji ne jenjava na Zapadnom Balkanu. Kentera je podsjetio na umiješanost Rusije u parlamentarne izbore 2016 godine I dodao da ukoliko građani Crne Gore, a i regiona misle da je to prestalo, zapravu su dovedeni u zabludu. Rusija I dalje na sve načine itekako pokušava da djeluje na sve ključne odluke presudne za razvoj i unapređenje zemalja regiona. Takođe, istakao je da EU mora imati jasnu viziju i strategiju, kako po pitanju proširenja, tako i po pitanju budućnosti same EU, što sada nije slučaj. Evidentan je nedostatak lidera sa jasnom vizijom na političkoj sceni EU i to je ono što nam se može obiti o glavu. Ukoliko se EU što prije ne konsiliduje i ne zauzme jasan stav po pitanju proširenja zemalja Zapadnog Balkana, neke druge zemlje poput Rusije i Kine neće gubiti priliku, već će iskoristiti svoju šansu, a onda će za Evropu biti kasno. 

Tom prilikom imali su riječ i Prof. dr Nano Ružin, Rektor FON Univerziteta, Sjeverna Makedonija koji je izrazio zadovoljstvo u okviru rješavanja spora Grčke I Sjeverne Makedonije i to naglasio kao istorijski trenutak za dvije zemlje, i Prof. dr Zoran Dragišić, profesor Studija bezbjednosti Univerziteta u Beogradu je kazao da je trenutna situacija na relaciji Srbija-Kosovo prilično komplikovana, ali vjeruje da je dijalog ključno rješenje. 

O gorućim temama i izazovima sa kojima se suočava Zapadni Balkan govorili su  Dr. Arian Starova, predsjednik Atlantskog saveza Albanije, koji se takođe osvrnuo na napore Beograda i Prištine  i sugerisao na poboljšanje odnosa dvije zemlje, međutim da ih još čeka iscrpan posao, i Prof. dr Sead Turčalo, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, istakavši dominantne nesuglasice da bosansko-hercegovačkoj političkoj sceni kazao je da postoji intezivan trud u evroatlantskim integracijam te zemlje. Dr Besfort Rrecaj, predsjednik Evroatlantskog udruženja Kosova, ukazao je na predanost države Kosovo kako bi se poboljšao odnos Srbije i te zemlje, ali i na nedovoljnu ažurnost EU u ključnim političkim pitanjima te države. 

 Cilj konferencije bio je analiza geopolitičkog razvoja i njegovog uticaja na Balkanu odnosno prepoznavanje regionalnih pozicija i interesa.

Člansvom u NATO dali smo pečat stabilnoj demokratskoj državi

Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore dr Savo Kentera povodom dvogodišnjice od pristupanja Crne Gore NATO Alijansi ocijenio je da  “Ulaskom u NATO , dali smo jedan pečat i kreirali sliku o Crnoj Gori kao stabilnoj demokratskoj državi koja samo može doprinijeti, još više jačanju stabilnosti čitavog regiona.”

Dr Kentera smatra da će građani prave koristi uvidjeti nakon nekih pet godina – “Kada će se vidjeti konkretni rezultati u razvoju infrastrukture, dubinskim reformama institucija sistema koje tek predstoje, jačanju vladavine prava, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije i si. Za sve ovo je potrebno vrijeme i ne možemo očekivati vidljive rezultate preko noći, a period od dvije godine nakon članstva je zaista suviše kratak da bi na ovim poljima mogli vidjeti velike rezultate i napredak”, kazao je on.

Međutim, najvećim dosadašnjim dobitkom smatra to što Crna Gora sjedi za istim stolom sa najmoćnijim državama svijeta i sa jednakim pravom glasa odlučuje o gorućim svjetskim pitanjima, a kada su direktni benefiti u pitanju navodi i udvostručen porast stranih investicija:

“Sada počinju da dolaze oni investitori koji su zaista zainteresovani da ovdje ulažu na neki duži vremenski period. Njima je bila potrebna bezbijednost, njima je bila potrebna sigurnost investicija, njima je bilo potrebno da imaju zaštitu pred sudovima i da znaju da je korupcija svedena na minimum. Da će svoja prava jednako ostvariti kao i drugim drzavama.”

Primjetna je i, kako ističe, promjena strukture gostiju koji dolaze u  Crnu Goru:

“Danas imamo situaciju da se vraćamo, čini mi se, onom zlatnom dobu crnogorskog turizma, kada je sezona trajala šest mjeseci i kada su nam glavni gosti dolazili iz zapadnih zemalja. Ovo je uslijedilo kao posljedica pojačane sigurnosti, odnosno osjećaja bezbjednosti kod turista, jer se dolazi u zemlju koja je članica NATO-a,” kazao je on.

Takođe, dr Kentera se osvrnuo i na odnose Crne Gore sa Rusijom i podsjetio  na pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine i kazao da se „taj dramatični događaj samo sad preselio, odnosno dobio jednu drugu formu  i to se više ne ogleda u tome da će oni opet možda pokušati u skorije vrijeme neki državni udar ili nešto slično, ali se ogleda itetkako u tome da na jedan vrlo perfidan, jedan sofisticiuran način pokušavaju da utiču na javno mnjenje u Crnoj Gori, kroz razne medije, kreirajući jednu, ja bih rekao iskrivljenu sliku o stanju u državi.”

Kada je riječ o tome da li se smanjio broj onih koji su se protivili članstvu prije ulaska u međuvremenu smanjio,  dr Kentera je naglasio da je njegov lični osjećaj prilikom razgovora sa onima koji su bili protiv i da su se mnogi pomirili sa činjenicom daje Crna Gora postala dio NATO:

“Prihvataju to kao nešto sa čime ćemo svi živjeti, pa hajde da vidimo makar što možemo izvući korisno iz toga. Otprilike neka veoma slična situacija kao i nakon referenduma 2006. godine. Kako vrijeme bude prolazilo, siguran sam da će se broj onih koji su bili neopredijeljeni ili protiv članstva smanjivati, jer će svi uvidjeti koristi članstva.“ – zaključio je on.

Savremena civilizacija kreirala je ono što bi moglo da bude sredstvo masovnog uništenja društva, a mi ne znamo što će se dešavati i kakva će situacija biti za 15-20 godina, jedna je od poruka posljednjeg panela „Doba dezinformisanja: Razvijanje otpornosti i život u lažima“ na To Be Secure (2BS) Forumu u Budvi.

Panelisti su, između ostalog, poručili da dezinformacije utiču na sva društva, te da su one samo vrh ledenog brijega. Stoga bi, kako je poručeno, trebalo podstaći kritičko razmišljanje kroz kampanje medijske pismenosti.

Visoki zvaničnik za Rusiju i Zapadni Balkan NATO odjeljenja za javnu diplomatiju Robert Pščel smatra da se, kada se govori odezinformacijama, to mora staviti u izvjesni kontekst. 

„To je dio šire bolesti. Dezinformacije su često povezane. Svijest o svemu tome je tek nastala. Različiti akteri imaju različite odgovornosti. Omladina je previše fokusirana na medijske platforme“, smatra on. 

Poslao je apel da se podrži istraživačko novinarstvo, navodeći da je dobar istraživački novinar rijetka vrsta u ovom dijelu svijeta.

„Televizija i dalje ima velikog značaja“, kaže Pščel. 

Zamjenik direktora Evropskog centra izvrsnosti za borbu protiv hibridnih prijetnji Arnis Šnore kaže da toj problematici pristupaju kao jednom od sredstava šireg hibridnog okruženja.

Najvažnije je, kako je rekao, shvatiti gdje smo sada i što učiniti da bismo bili otporniji.

„Tradicionalni mediji moraju da poštuju zakone, oni su odgovorni ako objave laži. Tako treba i sa platformama, a ne samo da se oni izvuki da su ustvari patforma. Oni dobijaju profit, i tim prije bi morali biti više odgovorni“, kazao je Šnore, uz ocjenu da se sada borimo s posljedicama informacijama.

Programski direktor u GlobalFocus Centru iz Rumunije Rufin Zamfir kaže da sudezinformacije „samo vrh ledenog brijega“.

„To je to što me drži budnim. Činjenica je da su dezinformacije i propaganda najvidljivije u našim društvima, ali subverzije su nešto što ne vidimo. Veze između poslovnog svijeta i politike, ta veza je nešto što zabrinjava. Često vjerujemo u laži, jer one odražavaju naša sopstvena uvjeravanja ili popunjavaju rupe koje želimo da budu popunjeni“, kaže Zamfir.

Dio problema se, kako je rekao, ne kreira samo dezinformativnim kampanja, već i putem lažnih, odnosno pogrešnih informacija.

„I tu stupa kritičko razmišljanje koje treba podstaći kampanjama medijske pismenosti. To je nešto što utiče na cijelo društvo“, rekao je on. 

Zamfir kaže da izvještavanje medija u Srbiji nije proizvod djelovanja Rusije, te da je više riječ o tome na koji način to regulišu Vlada i predsjednik Aleksandar Vučić.

Viši saradnik Instituta za državništvo Nikolas de Pedro kaže da jezabrinjavajuće to što smo daleko od razumijevanja izazova sa kojima se suočavamo. 

„Mi smo 24 sata povezani, informacije su u srcu naših života, tu su društvene mreže, mi smo kreirali ono što može da bude sredstvo masovnog uništenja društva. Ne znamo što će se dešavati i kakva će situacija biti za 15 ili 20 godina. Treba imati na umu da dezinformacije nijesu domen, to je nešto što utiče na sva društva. Ne radi se o problemu dvije tri medijske kuće već o pojavi koja utiče na društvo“, kazao je de Pedro.

Rusija, pojašnjava on, zna kako da koristi sistem za podrivanje, a potrebno je napraviti dobru strategiju kako da se s tim borimo. 

„Mislim da smo daleko, da nemamo pravo razumijevanje problema, teško je izraditi strategiju zbog prirode izazova i prijetnji. U doglednoj budućnosti će nam nedostajati najmoćnije sredstvo, a to je narativ“, rekao je de Pedro.

Projekt koordinator Fonda za otvoreno društvo u Bratislavi Tomaš Krišak saopštio je da ponekad mora ostati budan cijele noći, samo da bi radio i spriječio dezinformaciju.

„One nas drže budnima. Svakog dana se budimo i vidimo neku novu medijsku scenu koju stvara okean informacije od kojih su neke toksične. Veliki izazov i problem je uticaj na naše živote i društvo. Reprogramiramo novu civilizaciju. Mi smo najgora verzija sebe“, kazao je Krišak, koji je rekao i da je kao problematično prepoznao količinu informacija koje su ustvari dezinformacije.

Društvene platforme je, kaže, napravio čovjek, a sve što je čovjek napravio može da se koristi na dobar ili loš način. 

„Mi treba ljude da naučimo kako da platforme koriste na pravi način. Opravdano je reći da u ovom periodu platforme mogu da prave greške, ali nakon godina postojanja možemo da kažemo da se mora preduzeti odlučna akcija koja podrazumijeva bolji način moderiranja. Recimo moderatori na Fejsbuku dosta su neprofesionalni“, smatra Krišak.