Uprkos svim neizvjesnostima i retrogradnim tendencijama i usporavanju zajedničkog napretka, države Zapadnog Balkana, Evropska unija, SAD i NATO imaju realnu šansu da uspostave jasnu, zajedničku viziju regiona koja će biti zasnovana na neophodnim reformama, izjavila je Milica Pejanović Đurišić na okruglom stolu na kojem je prezentovala Bezbjednosni izvještaj za Zapadni Balakan Atlantskog saveza Crne Gore.

Okruglom stolu na kojem su razmatrane globalne prilike koje utiču na Zapadni Balkan, prisustvovali su predstavnici diplomatskog kora u Crnoj Gori.

Podsjećajući na niz kriza koje su zadesile svijet i Zapadni Balkan i na njihove konsekvence sa kojima se suočavaju ove zemlje, Pejanović Đurišić je naglasila da je Zapadni Bakan opet na raskrsnici razlicitih geo-političkih trendova.

Liberalna demokratija je u krizi, a zapadne vrijednosti dovedene u pitanje, region je ranjiv, bezbjednost nije postignuta, naglasila je ona. Zato se u izvještaju posebno naglašava da je neophopdno da NATO razvije novu viziju a da EU, koja je do sada pokazala nedostatak namjere da se aktivno uključi u rješavanje problema promijenu pristup, istakla je ona.

Prema njenim riječima, od ključne važnosti je uspostavljanje efektivnog dijaloga između SAD i EU, koje i bi rezultrao njihovim dogovorom o zajedničkoj strategiji na Zapadnom Balkanu.

Podjećajući kako je Zapadni Bakan, svojevremeno, bio uspješna priča SAD-a, ona je napomenula da je ohrabrujuće što nova administracija u Vašingtonu jasno pokazuje namjeru da nastavi tamo gdje je jednom stala, posebno da će se angažovati na rješavanju spornih pitanja u regionu.

Sve slabosti Zapada iskoristila je Rusija, podsjetila je Pejanović Đurišić, rekavši da ta zemlja, kao stalna članica Savjeta bezbjednosti UN može da blokira sve procese na Zapadnom Balkanu. Takođe, Rusija se zbog jakih ranijhi političkih i istorijskih veza nameće kao snažan partner, a sada se etablira kao energetski, trgovinski i partner i investitor. Ono što se posebno naglašava u izvještaju je činjenica da „meka moć“ Rusije dobija na intezitetu.

To se posebno odnosi na Crnu u Goru poslednjih godina, kako tokom faza priprema za punopravno članstvou NATO, tako i nakog toga, istakla je Pejanović, napominjući kako taj uticaj ostvaruje preko Srpske pravoslavne crkve, insistiranjem na panslavenskom identitetu, šrenjem mreže povezanih i naklonjenih medija, kao i kampanjama dezinformacija. Prema njenim riječima, ruska „meka moć“ postaje dominantna a region joj je podložan zbog zbog slabih institucija, lose informisanosti, niske medijske i funkcionalne pismenosti stanovništva.

Izvještaj ukazuje da za razlIku od Rusije, Kina ima drugačiji pristup, insistirajući na ekonomiji, pojavljujući se kao značajan partner u izgradni inftrastrukture. Pametno se nude privlačni aranžmani koji, na kraju, rezuiltiraju velikim dugovima. Međutim, Pejanović Đurišić ističe da je ta vrsta uticaja već prepozanta što je ohrabrujuće.

Osvrćući se na uticaj Turske, podsjetila je da se ta zemlja percipira kao saveznik, sa kojim zemlje regiona imaju uspješnu ekonomsku saradnju, ali činjenica da, posljednih godina, dolazi do promjene u njihovoj spoljašnjoj politici zahtijeva, po njenom mišljenju, oprez.

Evropska unija, kao najzanačajniji partner regiona zbog njegove evropske perspektive ne smije da oklijeva i odugovlači proces integracija ovih zemlja jer bi to moglo da ima ozbiljne posledice za sprovođenje njenih strateških opredjeljenja u oblasti spoljne i bezbjednosne politike i geopolitičkih ciljeva, upozorila je ona.

Ilustrujući prilike u zemljama Zapadnog Balkana, Pejanovićeva je navela da u svim njima građansko društvo nije dovoljno razvijeno i profilisano, nije lišeno političkog uticaja a da su mediji, u nekim od njih, pod snažnim uticajem ekonomskioh i političkih grupacija.

Manipulisanje  podjelama  i strahovima od  različitih nacionalnih grupa predstavlja faktor poliitičkog organizovanja, dok religija predstavlja najznačajniji element u definisanju nacionalnog identiteta. Takođe, nijedna od ovih zemalja nema dovoljno dobro izgrađene kapacitete za upravljanje u kriznim situacijama.

Kao jednu od posebnih slabosti regiona ona je istakla visok stepen osjetljivosti na dezinformacije i lažne vijesti koje se u regionu koje dobijaju na intezitu. Pejanović je istakla da izvještaj pokazuje da je  Srbija glavni poligon za artikulisanje ruskih interesa putem medija, zvaničnika i aktivista.

U tom kontekstu, kao posebno je iluistrativan primjer, ona je navela „otvoreno miješanja Srbije u unutrašnje odnose u Crnoj Gori, koja po modelu ruske meke moći, koristi propagandu, plasiranje dezinformacija u cilju podrške njihovim favoritima na političkoj i NVO sceni“

Podsjećajući na ključne probleme u regionu koji imaju bezbjedonosne implikacije, Pejanovićeva je navela neriješene srpsko-albanske odnose i vezi sa statusom Kosova i disfunkcionalnost dejtonske Bosne i Hercegovine ćija se održivost sve više problematizuje. Kao posledica ukupnih procesa u regionu profilisali su se i bezbjednosni izazovi  poput organizovanog kriminala, terorizm,a i nasilnog ekstremizma.

Jedini odgovor na ovo je poboljšanje ukupne kolektivne efikasnosti bezbjednosnih aktivnosti, uz jasno izraženu političku volju, zaključuje ona.

U izvještaju Atlanskog saveza Crne Gore, pojedinačno je analizirano stanje u svim zemljama Zapadnog Balkana, kao i uticaji kojima su izložene.

Kada je Crna Gora u pitanju, u izvještaju se konstatuje da je bilo očekivano da će promjena dugotrajne vlasti dominantno jedne partije donijeti brojne probleme i izazove u političkom, ekonomskom i u društvenom smislu.

„Ipak, okolnosti i platforma na kojoj se promjena desila učinili su da Crna Gora od sidra stabilnosti, lidera EU integracija, članica NATO, postane primjer najusješnijeg prodora rusko-srpske politike na Zapadnom Balkanu“, navodi se u izvještaju.

Pokazuje se da je borba protiv predsjednika države Mila Đukanovića bila motivisana njegovom „izdajom Velike Srbije“ a ne njegovim autokratskim načinom vladanja, a proklamovana borba protiv kriminala, uz revanšizam u državnoj administraciji, pokazuje intenciju da se pod borbom protiv kriminala delegitimiše nezavisnost i evroatlanski put Crne Gore, predstavljajući državu kao kirminalnu tvorevinu.

Konstatuje se da su nezavisno i nepristrasno novinarstvo, kao i NVO u velikoj krizi. Kritičari bivše vlasti postaju partijska glasila a neki ključni akcionari u sada vladajućoj „zelenoj partiji“ URA.

Jedno partijsko zapošljavanje zamijenjeno je drugim, uz progon polkitičkih neistomišljenika, država se zadužuje po najvećim kamatnim stopama. Kineski kredit za izgradnju dionice auto-puta je doveo do drastičnog povećanja javnog duga i njegovo finansiranje predstavlja ogroman izazov za javne finansije.

Podjećajući  da je ranija vlast ušla u zakašnjelo rješavanje pitanja Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori, u izvještaju se ističe  da je „to otvorilo prostor da se na platfomi socijalne nepravde zbog sistemske korupcije, Srbija i SPC ostvare svoje političke interese. Formirana je prva vlada od uvođenja višestranačja bez učešća Demokratske partije socijalista- za stolom SPC u manastiru Ostrog“.

„Dikrektnim finansijskim, medijskim, obaještajnim i logističkim miješanjem u politički i izborni život, propovjednici i učesnici rata, formiranjem Vlade u Podgoricvi, dobili su trenutno potvrdu da je srpski svet mogući u mirnoidopskim uslovima“- kaže se u ovom izvještaju.

Nakon prezentacije predstavnici diplomatskog kora su se uključili u diskusiju. Tokom njihovih izlaganja posebno je istaknut doprinos Atlantskog Saveza Crne Gore razvoju bezbjednosti i demokratije i u Crnoj Gori i u regionu.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajinke pohvalila je inicjativu Atlantskog Saveza za izradu izvještaja o bezbjednosti Zapadnog Balkana, dodavši da izvještaj adresira ključne stvari o kojima se često govori, kao i bezbjednosne izazove i prilike na Zapadnom Balkanu. Ona je istakla da je region Zapadnog Balkana od velike važnosti za Sjedinjene Države, kao da će Amerika nastaviti da sarađuje sa Evropskom unijom u cilju potpune integracije zemalja Zapadanog Balkana u evroatlantsku zajednicu. Govoreći o Crnoj Gori i izazovima sa kojim se suočava, ambasadorka SAD je ukazala na neophodnost zajednočkog odgovora na pojavu snažnih podjela na nacionalnoj osnovi.

Ambassador Kosova Yiber Hyisa je  istakao važnost ovog izvještaja posebno zbog trenutka u kojem se trenutno Zapadni Balkan nalazi.  On se osvrnuo i na projekat „Srpski svet“ kazavši da ideje prekrajanja granica mogu imati negativne implikacije po region.

Ambasador Slovačke Boris Gandel ukazao je na opasnost koju nosi nacionalizam podsjetivši na dešavanja iz prošlosti. Nažalost, istorija se ponavlja i ponovo svjedočimo porastu nacionalizma u regionu, dodao je on.

Određeni broj ljudi je vjerovao da kada Crna Gora uđe u NATO, da će to ograničiti uticaj drugih zemalja na Crnu Goru, međutim pokazalo se da to nije slučaj, kazala je Milica Pejanović Đurišić odgovarajući na pitanje ambasadora Bosne i Hercegovine do koje mjere ide strani uticaj i da li će strani uticaj i intezitet tog uticaja biti manji ili veći u budućnosti. Ona je ponovila ono što se navodi i u izvještaju, a to je da strani uticaj u zemljama Zapadnog Balkanaje u suštini usmjeren prema Briselu transatlantskoj zajednici.

Atlantski savez Crne Gore pripremio je Izvještaj o bezbjednosti za Zapadni Balkan – sveobuhvatni pregled glavnih izazova bezbjednosne politike i analize pažljivo odabranih tema koje se tiču bezbjednosti kako na nacionalnom nivou tako i na nivou regiona Zapadnog Balkana. Projekat je podržao NATO PDD. Atlantski savez Crne Gore će organizovati okrugli sto na kome će se sumirati nalazi i zaključci Izvještaja, kreirajući tako platformu za dalju procjenu trenutnog stanja, neposrednih bezbjednosnih izazova i oblasti koje zahtijevaju jaču saradnju. Fokus okruglog stola će biti na identifikovanju i ukazivanju na goruće izazove sa kojima se suočavaju Crna Gora i region Zapadnog Balkana, kao i na promjene na globalnom nivou i rivalstvo koji nesumnjivo utiču na stabilnost i bezbjednost regiona.
Ovaj okrugli sto će započeti pripreme i dati uvod u vodeći događaj Atlantskog saveza Crne Gore – 2BS Forum.

Program:
10:00h – 11:00h – Prezentacija Izveštaja o bezbjednosti za Zapadni Balkan praćena otvorenom diskusijom
11:00h – 11:30h – Pauza za kafu
Uvodno obraćanje – Azra Karastanović, Atlantski savez Crne Gore
Spiker – Milica Pejanović, Atlantski savez Crne Gore
Učesnici – Predstavnici diplomatskog kora

Radni jezik – Engleski

Mediji- Nacionalni mediji i društvene mreže

Događaj će biti ispraćen na našoj Facebook stranici kao i YouTube kanalu.

Zapadi Balkan mora da bude okrenut Zapadu i demokratiji zaključuili su učesnici Onlajn diskusije koju je organizovao Atlantski Savez Crne Gore.

Na panelu na temu NATO samit 2021-zaključci i implikacije za Zapadni Balkan učestvovali su Ranko Krivokapić – potpredsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Kolinda Grabar-Kitarović – bivša predsjednica Hrvatske, Bendžamin Hadad – direktor Centra za Evropu Atlantskog saveza SAD, Stefano Stefanini – bivši stalni predstavnik Italije pri NATO i direktor odsjeka u Briselu kompanije Project Associates. Moderator panela bio je Savo Kentera predsjednik Atlantskog Saveza Crne Gore.

Potpredsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Ranko Krivoakpić saopštio je da je izjava predsjednika SAD „Amerika se vratila“ od posebnog značaja za Zapadni Balkan. On je naglasio da su Rusija i Kina u psoljednje četiri godine u velikoj mjeri prisutne na Zapadnom Balkanu, ali i u ostatku Evrope. Krivokapić je naglasio da dosadašnji postupci predsjednika Bajdena, posebno ukaz koji je donoi 8. juna, pokazuju  da su on i njegova administracija u potpunosti svjesni šta se dešava na Balkanu. Komentarišući situaciju u Crnoj Gori bivši predsjednik crnogorskog parlamenta je kazao da je Crna Gora od primjera stabilnosti na Zapadnom Balkanu postala nešto sasvim suprotno.

Bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović istakla je da se geopolitička situacija u svijetu, uključujući i Zapadni Balkan u velikoj mjeri promijenila. Nakon perioda Američke dominacije dobili smo nova rivalstva i to između četiri igrača, Amerike, EU, Rusije i Kine, naglasila je Grabar-Kitarović.  Ona smatra da je u takvoj situaciji neophodno napraviti novu startegiju koja će biti adaptirana na novonastale okolnosti i prijetnje. Kada je u pitanju Zapadni Balkan, bivša predsjednica Hrvatske je kazala da većina stanovništva na Zapadnom Balkanu i dalje NATO i EU percipira kao pravi izbor.

Bendžamin Hadad, direktor Centra za Evropu američkog Atlantskog saveza je istakao da  je  Bajedenova administracija pokazala jednu novu privrženost transatlantskim odnosima. Prema njegovim riječima ne može se očekivati da se povjerenje između SAD i EU, koje je narušeno u prethodnom periodu, izgradi preko noći. Međutim, njega ohrabruje činjenica da Bajednova administracija i kada se fokusira na unutrašnja pitanja Amerike uvijek sadrži dozu međunardone komponete. Hadad se osvrnuo i na odnos Amerike i Rusije. On smatra da nova američka adminstracije na očekuje da će biti nekog velikog pomaka u odnosima sa Rusijom, te da je cilj ove administracije da stabilizuje odnose i učini ih predvidljvijim.

Bivši stalni predstavnik Italije pri NATO i direktor odsjeka u Briselu kompanije Project Associates Stefano Stefanini kazao da nakon samita, NATO jasno zna u kom pravcu treba da ide. Kada je u pitanju Zapadni Balkan, Stefanini smatra da ovaj region nije više u centru pažnje NATO alijasne. Međutim, po njegovom mišlejnu razlog tome je uspjeh koji je NATO napravio na tom prostoru i činjenica da samo dvije zemlje sa Zapdnog Balkana nijesu čalanice NATO saveza.

Ovo je prva od pet onlajn diskusija koje organizuje Atlantski savez Crne Gore u sklopu projekta „2BS Forum 365“. Ovaj projekat se realizuje uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju (Njemačkog Maršalovog fonda) i Agencije SAD za međunarodni razvoj (USAID).

Kompletnu onlajn diskusiju možete pogledati na našem sajtu ili na našoj zvaničnoj Facebook stranici kao i na YouTube kanalu.

U organizaciji Digitalnog forenzičkog centra početkom juna održana je radionica za Mlade digitalne Šerloke, na kojoj je dvadesetak studenata raznih crnogorskih fakulteta imalo priliku da se detaljnije upoznaju o sve rasprostranjenijem fenomenu dezinformisanja, kako se boriti protiv te pojave, koji psihološki aspekti stoje iza takvih kampanja, koji je način djelovanja kampanja viđenih širom Evrope i svijeta, kao i o drugim temama povezanim sa tom oblašću. Postavljeni ciljevi projekta bili su povećanje medijske pismenosti i jačanje kritičkog ramišljanja kod mladih osoba.

U teorijskom dijelu, polaznicima su predočena saznanja i način kako nas je savremeno doba uvelo u novu realnost gdje društvene mreže i mediji kreiraju i plasiraju narative i informacije koji dirketno ugrožavaju stabilnost i progres ne samo crnogorskog, već i društava širom svijeta. U takvim uslovima, rad sa mladima, srednjoškolcima i studentima, je od ključnog značaja u borbi protiv dezinformisanja, smatraju u Digitalnom forenzičkom centru. To je i bio motiv organizovanja pomenute radionice, održane u prostorijama Atlantskog saveza 3. juna 2021. godine.

Mladi su upoznati i sa činjenicom da je Crna Gora postala idealno područje za plasiranje i širenje dezinformacionih kampanja, te da tome uglavnom doprinosi politička situacija koja je rezultirala snažnom polarizacijom društva i medija. I pandemija izazvana virusom COVID-19, koja traje više od godinu dana, je uticala na povećanje broja dezinformacija, lažnih vijesti i teorija zavjere.

Detalj sa radionice, praktične vježbe

Nakon teorijskog dijela, učesnicima treninga prezentirane su i praktične vježbe, što je trebalo da doprinese boljem razumjevanju pretrage za informacijama, provjere tačnosti medijskog ili drugog sadržaja putem open source alatki, učenja o geolokaciji i, konačno, kako da sami kreiraju informaciju. Tokom niza vježbi na kojima su polaznici primjenjivali stečeno znanje, ukazano im je i kako se kreira dobra lažna vijest, uključivanjem informacija koje nisu lako provjerljive, kako bi bili svjesniji na koji način one djeluju.

Konkretnim primjerima predstavljeno je kako kreiranje dezinformacija može imati uporište u političkim interesima, ali često i u novcu. To je pomoglo učesnicima radionice da bolje razumiju medijsku scenu u Crnoj Gori.

Posebna pažnja posvećena je društvenim mrežama (Fejbuku i Tviteru naročito) gdje se mladi najčešće susreću sa dezinformacijama i lažnim vijestima. Bilo je govora o botovima i trolovima, pogrešnim tumačenjima pojmova i disktincije između njih.

Radionica je bila interaktivna, a studenti su konstanto razmjenjivali mišljenja i viđenja kako između sebe, tako i sa predavačima.

Zaključci i preporuke:

  • Prednosti digitalizacije: povezanost, produktivnost, brz i lak pristup informacijama. Mane digitalizacije: brzina širenja informacija na uštrb kvaliteta i tačnosti, nedosljednost u izvještavanju, manipulisanje medijima
  • Tipovi manipulacije informacijama: lažne vijesti, dezinformacije, klikbejt i teorije zavjere
  • U domenu kredibiliteta, profesionalni mediji moraju imati objavljen impresum, kontakt, podatke, kao i podatke o vlasništvu i izdavaču, formu, sadržaj i transparentnost.
  • Učesnici su pokazali visok stepen medijske pismenosti, ostvarivši preko 80% tačnih odgovora na zadatom kvizu.
  • Niz uspješno odrađenih vježbi tokom praktičnog dijela pokazao je da polaznici posjeduju zavidnu sposobnost da stvari iz teorije pretoče u praksu
  • Interaktivan način vođenja radionice, uz timski rad je ono što je, prema rječima prisutnih, zaista podiglo radionicu na viši nivo
  • Jačanje medijske i digitalne pismenosti je ključno za suzbijanje negativnih posledica dezinformacionih kampanja u Crnoj Gori
  • Usaglašeno je da je neophodan jači doprinos državnih organa, medijske zajednice i NVO sektora u sprejčavanju pojave i širenja dezinformacija. Posebnu pažnju treba posvetiti mladim osobama

Crna Gora mora biti okrenuta Zapadu i zapadanim vrijednostima, poručio je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera na seminaru “EU, Kina i Zapadni Balkan: izazovi i perspektive za dalju integraciju” koji je organizvao Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore.


Kentera je istakao da je Kina iskoristila sporu reakciju Evropske unije i vrlo vještom diplomatijom se predstavila kao spasilac i to ne samo na Zapadnom Balkanu već i mnogo šire.
On je tokom seminara upozorio da moramo biti vrlo obazriva i da ne smijemo zanemariti ulogu Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije ne samo tokom pandemije COVID-19 i već i u svim drugim situacijama.
Kina ne koristi COVID-19 krizu i infrastrukturne projekte na Zapadnom Balkanu radi zemalja regiona, već radi ulaska u Evropu i sopstvenog pozicioniranja unutar Evropske Unije, istakao je Kentera.
Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore je dodao da Amerika i Evropska unija moraju imati mehanizme da brže reaguju. Ako oni ne budu prisutni na Zapadnom Balkanu onda niko nema pravo da se ljuti ako Kina, Rusija ili neko treći preuzme ovaj dio Zapadnog Balkana, istakao je Kentera.


Što se tiče buduće saradnje između Crne Gore i Kine, Crna Gora mora da gleda ono što je u njenom interesu ne ugrožavajući njen put prema Evropskoj uniji, zaključio je predjsednik Atlantskog saveza Crne Gore .

Zemlje Zapadnog Balkana teže da postanu dio Zapada, teže da postanu dio zapadnih civilizacijiskih vrijednosti i teže da postanu dio Evrope, kazao je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera.

Sa druge strane Evropa ne reaguje adekvatno i kao EU osjeća zamor od proširenja, istakao je on gostujuči u emsiji Klub A na televiziji A1.

Kentera smatra da se moraju sagledati posljedice jednog takov odnosa Evrope ali i Sjedinjenih Američkih Država, i shvatiti da ukoliko EU i SAD ne budu radili nešto konkretno po pitanju Zapadnog Balkana, Kina i Rusija će ovaj region uzeti pod svoje.

Međutim, predsjednik Atlantskog saveza je naglasio da strateško opredeljenje Crne Gore niko ne smije niti može dovoditi u pitanje.

„Ja i dalje vjerujem da u Crnoj Gori prozapadna većina postoji, i ako pogledamo istorijski Crna Gora je uvijek bila okrenuta Zapadu.“

Komentarišući izazove ali i propuste koji su se dešavali u bezbjednosnom sektoru, Kentera smatra da je sektor bezbjednosti spreman da odoli tim izazovima onoliko koliko su jake institucije sistema.

To znači da u institucijama sistema, posebno u bezbjednosnom sektoru moraju biti profesionalci koji će obavljati svoj posao u interesu države a ne pojedinaca ili partije, naglasio je on.

Predsjednik Atlantskog saveza je posebno istakao da kredibilitet Crne Gore kod zapadnih partenera nije došao preko noći, već da je to nešto što se gradilo godinama.

On je takođe naglasio da je Crna Gora prethodnom periodu imala izuzetno kvalitetnu i konstruktivnu saradnju i da je postojao odnos povjerenja između Crne Gore i NATO partnera. Takođe, Kentera vjeruje da i u NATO savezu i u širem krugu zapadnih partnera propuste u bezbjednosnom sektoru posmatraju kao na jednu kratkoročnu epizodu.

Kada  je u pitanju ruski uticaj u Crnoj Gori, Kentera je kazao da je Rusija promijenila svoj modus operandi, gdje za razliku od 2016. godine sada Rusija djeluje kroz sofisticiranije metode – kroz plasirnje lažnih vijesti i dezinfromacija.

Cilj svega toga je destabilizacije države, polarizacija društva, unošenje raskola i prikazivanje Crne Gore kao članice NATO, kao nestabilne države u kojoj u bilo kojem momentu može doći do nekih sukoba, smatra Kentera.

Kada je u pitanju Kina on ističe da je ta zemlja vrlo dobro iskoristila krizu izazvanu COVID-19 pandemijom.

U momentu kada se EU ne snalazi dobro, i zbog ogromne administracije i ogromne birokratije nije bila u mogućnosti da pomogne i zemljama članicama Unije a ni zemljama koje teže da joj se pridruže, Kina je to  iskorsitila da napravi fenomenalan PR sa ciljem da promijeni percepciju o toj zemlji kod građana EU i našeg regiona, kazao je Kentera.

Predsjednik Atlantskog saveza je istakao da zamka u koju je Crna Gora upala a to je diplomatsko i dužničko ropstvo, Kina primjenjuje u prema drugim zemlja u Evropi.

Komentarišući odnose Crne Gore sa Srbijom, Kentera je naglasio da tu zemlju vidi kao ključnog partnera u regionu i Crnoj Gori i NATO savezu. On smatra da će u budućnosti Srbija postati dio Zapada, i da sve ovo što se dešava sada sa Crnom Gorom će biti samo jedna epizoda.

„Srbija je isuviše bitan faktor na Balkanu da bi ostala po strani“ zaključio je predsjednik Atlantskog saveza.

Nakon 30. avgusta postavlja se jedan veliki znak pitanja na spoljnu politiku Crne Gore, kazao je predsjednik Altantskog saveza Crne Gore Savo Kentera, na onlajn međunarodnoj konferenciji koju je organizovao Centar za spoljnu politiku uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji.

Iako se deklarativno danas sve radi da se pokaže međunarodnoj zajednici i partnerima da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena Evropskoj uniji, NATO-u  i zapadnim vrijednostima, u praksi imamo jednu potpuno drugačiju situaciju, dodao je on.

Kentera je istakao da je crnogorsko društvo danas podijeljeno više nego ikada, i da jedino Rusiji odgovara da Crnu Gora bude prikazana kao podijeljeno i nestabilno društvo.

Rusija je prošle godine iskoristila situaciju, iskoristila ljude na terenu, da uspješno odradi jednu sofistiracnu operaciju koja je rezultitrala ne samo smjenom vlasti već i ovim podjelama u crnogorskom društvu, i koja je rezultirala da imamo institucije sistema koje su po dubini vrlo podložne stranom uticaju.

On je tu posebno istakao sektor bezbjednosti Crne Gore, kao sektor koji je u jednom monentu bio krajnje kompromitovan.

Osvrnuvši se na sva ova dešavanja u Crnoj Gori, Kentera je naglasio da se tu više ne radi o latentinm opasnostima i dodao: Rukavice su u potpunosti skinute i ovdje se igra vrlo grubo, ovdje se igra na jedan način na koji se nikada ranije nije igralo i prelaze se granice i linje koje su se ranije poštovale i koje bi se trebale poštovati.

Predsjednik Atlantskog saveza smatra da slučaj Crne Gore treba da bude dobar case study kao izuzezno uspješan slučaj hibridnog rata od strane Rusije. Crna Gora treba da bude primjer drugim zemljama da se ovakve stvari ne dese sjutra Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji koja je članica NATO alijanse, naglasio je Kentera.

Za njega je trenutno ključna stvar kako izaći iz ove situacije i kako obezbijediti da institucije sistema funkcionišu i da sjutra Crna Gora ostane čvrsto posvećena interesima Alijanse i da niko ne dovodi u pitanje njeno članstvo u EU.

Kentera je čestitao Rusima na uspješno dobijenoj bici, ali je poručio da rat dobiti neće. Crna Gora ostaje dio zapada, Crna Gora će čvrsto ispunjavati svoje obaveze kao članica Alijanse, i čvrsto gledati da postane članica EU, poručio je Kentera.

Predsjednik Atlantskog saveza je posebno istakao ulogu Srbije za bezbjednost i stabilnost regiona. Srbija je država koja je u ovom monentu isuvše bitna na zapadnom balkanu da bi ostala  van svih ovih integrativnih tokova, i van Alijanse na kraju krajeva.

Zaista vjerujem da je to najbolja moguća budućnost, ne samo za Srbiju, nego za sve ostale zemlje regiona koje nisu u Alijansi i da tek tada možemo govoriti o stabilnosti bezbjednosti čitavog regiona zaključio je Kentera.

Na sjednici Skupštine Atlantskog saveza Crne Gore, održanoj 25. februara 2021. godine u Podgorici, izabran je novi Upravni odbor u sastavu Milica Pejanović-Đurišić, John Allen, Sharyl Cross. Članovi Upravnog odbora su prominentne ličnosti sa višegodišnjim političkim i ekspertskim iskustvo kako na domaćoj tako i na međunarodnoj sceni.

Za potpredsjednika Atlantskog saveza Crne Gore izabran je Ranko Krivokapić, bivši predsjednik Skupštine Crne Gore, dok na čelu Atlantskog saveza ostaje dosadašnji predsjednik organizacije, Savo Kentera.

Atlantski savez Crne Gore će nastaviti da bude centar okupljanja oko demokratskih i razvojnih ideja evroatlantizma. Polazeći od posvećenosti regionalnom i globalnom miru i dobrosusjedskim odnosima, Skupština je konstatovala strateški značaj NATO Alijanse za stabilnost cijele evropske i evroatlantske zone, uključujući i region Zapadnog Balkana. U tom kontekstu,  Atlanski savez će uložiti još više napora  da kroz sve forme dijaloga unaprijedi  razumijevanje i suprotstavi se propagandi protiv Saveza  koji je donio mir u Region i odbrambeno-bezbjednosnu sigurnost  Crnoj Gori.   

Zapadni Balkan pokazuje tendenciju da  slabosti novih nedovoljno izgrađenih  demokratija stvaraju prostor autokratijama, koje oživljavaju nazadne ideje koje su direktni oponent evroatlantizmu i koje su bile politička platforma ratova i sukoba na ovim prostorima. U tim uslovima je nažalost ponovo aktuelna sintagma o  Zapadnom Balkanu kao  “ mekom stomaku “ Evrope i evroatlantizma, gdje se kreiraju situacije i odnosi sa namjerom destabilizacije i narušavanja jedinstva kako NATO, tako i EU.

Imajući to u vidu, kao i činjenicu da je generalno  došlo do promjene bezbjednosnih izazova  u pravcu koji od Saveza zahtijeva veći fokus na političkoj dimenziji, Atlantski savez će intenzivirati svoje učešće u globalnim konsultacijama na temu daljeg prilagođavanja i definisanja nove strategije NATO2030.   Na taj način će biti dio traženja globalnog odgovora na  pokušaje  podrivanja političkih institucija u državama članicama, kao i u  suzbijanju radikalizacije i svake vrste ekstremizma, diskrimiacije i netolerancije.

Tehnološki razvoj i digitalna transformacija, fundamentalno mijenjaju  globalni geopolitički pejzaž promjenom upravljačkih struktura, izazovima profesionalnog karaktera i zahtijevima za inovativnim političkim odgovorima. U tom kontekstu, Skupština je zaključila da Atlantski Savez Crne Gore ima potencijale, oslanjajući se i na  u saradnju  sa partnerima, da se dalje profiliše u pravcu kreiranja sveobuhvatnih analiza političkih, socioekonomskih, ekoloških i bezbjednosnih implikacija novih tehnologija, mapirajući mogućnosti za razvoj inovacionih ekosistema i angažovanje mladih talenata iz Crne Gore, Regiona i šire.

Televizijska premijera filma Dara iz Jasenovca pobudila je ogromno interesovanje javnosti u Srbiji i regionu jer je ekranizovana duboko potresna priča o desetogodišnjoj djevojčici deportovanoj u koncentracioni logor (Drugi svjetski rat). Istinita priča o usudu malodobnog djeteta koja ne bi smijela izazvati ništa do li bolnu emociju, izazvala je oprečne reakcije i otvorila neka vrlo logična pitanja.

Jedno i možda najvažnije je – zašto je priča o Dari došla na red sad, 75 godina od završetka II svjetskog rata? Dnevnik Ane Frank je filmsku adaptaciju doživio 1959. godine, baš kao i brojni grandiozni filmski projekti one Jugoslavije – Neretva, Sutjeska, Kozara… snimljeni šezdesetih, sedamdesetih godina prošlog vijeka kao omaž narodno-oslobodilačkoj borbi. Kopka me, a uvjerena sam ne samo mene, zašto sad? Da li realizacijom projekta Dara iz Jasnovca u Srbiji oživljava socijalistički realizam (socrealizam)?

Radi podsjećanja, socijalistički realizam se javlja 30-ih godina prošlog vijeka. Poznat je kao pravac u umjetnosti koji je duboko prožet ideologijom i koji je bio pod kontrolom države. Razdoblje socrealizma poklapalo sa vladavinom Staljina pa ga pojedini istoričari umjetnosti zovu staljinistička umjetnost, a znatan je dio nasleđa poratne umjetnosti SFRJ. U tom kontekstu, indikativno je što srpski predsjednik A. Vučić slavodobitno ističe da je on inicirao snimanje filma?!

Uz ogradu da možda griješim sa tom opservacijom, sigurno ne griješim sa paralelom koja mi ovih dana svrdla po mozgu. Kako se mnoga dešavanja iz Srbije prelivaju na Crnu Goru, odmah sam kliknula na nedavno pominjanje privođene deefove aktivistkinje Dare sa Smokovca. Uz dužno poštovanje za ličnost i djelo i političko opredjeljenje dotične, ne mogu se oteti utisku da zagovornici prosrpske politike u Crnoj Gori i na taj način žele preslikati ideološku matricu iz Srbije. Ako nije koincidencija, moram reći da je time prevršila DARA mjeru!

V. Vuk