Atlantski savez Crne Gore nastavlja svoju predanost demokratizaciji i bezbjednosti regiona Zapadnog Balkana.

 Naš novi projekat, Škola mladih lidera, okupiće studente i mlade iz Crne Gore i regiona, kao i stručnjake iz oblasti politike, međunarodnih odnosa i bezbjednosti.

Škola mladih lidera će obezbijediti potrebne liderske vještine, različite perspektive vršnjaka u regionu Zapadnog Balkana i povezati mlade lidere sa vrhunskim stručnjacima.

Ovaj projekat je finansiran od strane CFLI Kanada

Škola mladih lidera takođe je podržana od strane Kancelarije belgijskog atašea za odbranu

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i koordinator bezbjednosnih službi, Dritan Abazović izjavio je da je za njega „crvenu liniju koja se ne može preći“ predstavljao pokušaj da se nakon događaja na Cetinju 5. septembra, obori cijeli bezbjednosni sistem.

Crvena linija se desila nakon događa na Cetinju, tamo nije bilo žrtava, uspjeli smo da okončamo jednu riskantnu situaciju uspješno, šaljući dobru poruku i Crnoj Gori i regionu, da bi nakon riskantnog vikenda neko pokušao da obori cijeli sistem, rekao je on dodajući da je nebitno da li se to radilo iz unutrašnjih ili nekih spoljašnih razloga.
Pristajanje na to bi značilo da u nekoj sličnoj situaciji cijela država mogla da se obori, rekao je je on na 2BS Forumu koji organizuje Altantski savez Crne Gore.

Za mene je to napad agresija i mi moramo da pošaljemo poruku ljudima na šta mogu da računaju sa nas, bio je izričit, dodajući da politička agenda koja nije u liniji sa državnim interesima Crnen Gore nema prodršku kod njegove stranke.

On je kazao da je bilo mjesta kritikama ljudi iz bezbjednosnog sektora, on bi ih privi kritikovao a ne bi stajao uz njih.
Ne mislim da policija funkcioniše besprekorno, ali oni su pokazali dobre rezultate, kazao je Abazović, dodajući da ako neko misli da policiju može da koristi kao bič ili za neke svoje interese na to ne može da računa.

Potpredsjednik Vlade je ponovio da je u vrijeme potpisivanja sporazuma nakon parlamentarnih izbora u avgustu prošle godine, učinio sve da zaštiti Crnu Goru, njenu spoljnu politiku, dodajući da je siguran da se u tome uspjelo.
Upitan da li će podržati ulazak Demokratskog fronta u Vladu, Abazović je kazao da pomenuti sporazum predstavlja dobru osnovu i da svako odstupanje od njega znači gubitak podrške njegove stranke.

Ja nikada ne bih potpisao nešto što zaista ne podržavam, dodao je on, naglašavajući da njegova stranka nipošto neće odustati od evroatlanskog puta Crne Gore i da neće izabrati fotelje nad principima.

Sporazum je izraz naše politike i svako ko hoće da ga potpiše i slijedi može, taj sporazum je pobjeda evropske orijentacije Crne Gore i ja mogu da kažem da sam neko ko ne stavlja potpis u nešto u što ne vjeruje.

Upitan da li se moglo više uraditi na promociji evroatlantskih vrijednosti Abazović je nabrojao uspjehe koji su ostvareni presijecanjem tranzitnih ruta cigareta i kokaina, ali je ukazao da je pravosuđe to koje minimizira rezultate koji se postignu.

Osvrćući se na krizu Vlade, Abazović je kazao da je situacija kompleksna i da mu se lično ne dopada što su svi fokusirani na resore i njihov broj, a malo ko govori o programu Vlade.

On je ukazao na potrebu postizanja šireg političkog konsensusa koji je neophodan da se stvari u pravosuđu pokrenu sa mrtve tačke, posebo imajući u vidu da Crna Gora od juče nema ni Ustavni sud.
Uz malo sreće i mudrosti možda postignemo najbolje solucije, zaključio je potpredsjednik Vlade.

Ne možemo očekivati da naši saveznici partneri riješe naše probleme

Dezinformacije su dio mnogo većeg ekosistema negativnog uticaja Rusije i aktivnih mjera koje uključuju mnogo različitih alata, uključujući stratešku korupciju, stvaraju mrežu uticaja, organiziranog kriminala koji je instrument državne uprave za Rusiju, upotrebu punomoćnika i trojonskih konja, kao i sajber napada kazao je Brajan Vitmor nerezidentni saradnik Atlantskog savjeta na ovogodišnjem 2bs Forumu.
Gostujući na panelu o uticaju dezinformacija Vitmor je kazao da društva u kojima postoji visoki stepen korupcije, visok stepen nepovjerenja javnosti i visok stepen polarizacije, su ranjiva na prijetnju koju predstavljaju dezinformacije. Kao primjer zemalja gdje hibirdne prijetnje nemaju veliki uticaj naveo je Finsku i Estoniju, dodaju ću da su to zemlje koje imaju nizak stepen korupcije i podijeljenosti u društvu.
Kao rješenje za ovaj problem Vitmor navodi saradnju unutar transatlantske zajednice. Treba da pojačamo nivo medijske pismenosti, građansko obrazovanje, povećamo otpornost, kao što su to uradile skandinavske i baltičke zemlje, dodao je on.
Vuk Maraš direktor Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope smatra da u borbi protiv dezinformacija prvi kaorak bi tebao biti jačanje kapaciteta medija da budu odgovorniji prema čitateljima, a zatim precizniji i profesionalniji. To je ono što nedostaje našim društvima.
Maraš smatra da je neophodno da se redefiniše pojam medijske pismenosti, i da se nađe adekvatno rješenje kako da se dopre do mladih ljudi. On dodaje da se u taj porces moraju uključiti crnogrse vlasti i nadležno mi istarstvo. Ne možemo očekivati da naši saveznici partneri riješe to pitanje dodao je on
U Crnoj Gori je to zaista teško zaustaviti dezinformacije, jer smo pod stalnim uticajem ne samo velikih zemalja sa neliberalnim tendencijama, već i našeg susjedstva s kojim dijelimo iste jezike, smatra Maraš.
Prema njegovim rijčima, u Crnoj Gori se ponovo suočavamo s činjenicom da je vlada jedan od najvećih generatora lažnih vijesti, koje se stalno izbacuje u javnost. Očekivali smo da će učiniti potpuno različite stvari – da nam pomognu i sarađuju s medijskim organizacijama, zaključio je Maraš.

Rusija je iskoristila popuštaanje u procesu evropksog  proširenja i osnažila uticaj na Zapadnom Balkanu

Rusija je globalna sila i predstavlja veliku opasnost Zapadu a čini mi se da Zapad nije spreman da se suoči sa tom opasnosću, kazala je Ivana Stradner sa Američkog instututa za preduzetništvo, učestvujući na panelu 2BS Foruma posvećenog novom međunarodnom poretku i ulozi Rusije u njemu.

Strateški cilj Rusije je da se etablira kao globalna sila i okonča američku dominaciju. NATO je za nju neprijatelj i ona hoće da izazove kolektivnu bezbjednost, ali i da razbije evropsko jedinstvo, rekla je Stradner. 

Ona smatra da je Rusija postala tako opasna zbog evropske slabosti i nedostatka volje Evrope da izazove ruske napore.

Stradner je posebno istakla uspješnost Rusije u načinu korišćenja informacija. Nuklearno naoružanje jeste strateško oružje Rusije, ali je jednako značajno kao i informacije i mi treba da počnemo da razmišljamo o informacijama i sajber bezbjednosti  na način na koji razmišlja Rusija kazala je ona, dodajući da je sajber bezbjednost za većinu zapadnih zemalja samo tehničko pitanje, dok su za Rusiju informacije neophodan sastojak za uspješno razvijanje i pobjedu njihove doktrine.

Rusija investira u tehnlogije ali mnogo više u sadržaje koji ima psihološki uticaj, rekla je Stradner.Ona smatra da Rusiji odgovara jačanje tenzija u regionu Zapadnog Balkana i da ona pokriva u kritične sektore ovog područja poput energije i vojnih potencijala nekih zemalja, ali i da koristi taktike oprobane drugdje navodeći paralelu izmđu upotrebe Srpske pravoslavne crkve  na ovom području i Ruske pravoslavne crkve u Ukrajini.

Mark Vojadžer viši saradnik iz Center for European Policy Analysis je ukazao da za razliku od Amerike i EU koje posštuju suverenitet Crne Gore, i svih drugih partnerskih zemalja, Rusija nema takav pristup. To je vraćanje u devedesete godine prošlog vijeka, a znam šta je to donijelo regionu Zapadnog Balkana, dodao je on.
Vojadžer zaključio da je dobro što se Amerika okrenula i reguje na djelovanje Kine, ali da je neophodno da Rusija ostane u njemom fokusu.

Po mišljenju Dmitrija Suslova, zamjenika direktora Cntra za savremene evropske i međunarodne studije, Rusija pokšava da se konsoliduje kao globalna sila koja želi da utiče i na kreiranje novog, policentričnog međunarodnog  poretka.

Era Zapadne dominacije je završena, Rusija misli da je povoljan ambijent da se establira kao nezavisna velika sila i  ona to može  da potvrdi na mnogim poljima- od vojnog do onog ponašanja koje demonstrira na energetskom polju, rekao je Suslov.

Ipak, on ukazuje da je glavni adut koji ide u prilog Rusiji globalni trend to jest evolucija svijeta ka policentrizmu.

Era SAD i Njemačke je završena i one se okeću konsolidaciji tradicionalih partnera, ali, imamo veliki broj zemalja van Zapadnog svijeta koje žele nezavisnost i suverenost i one gledaju na Rusiju kao partnera  i veliku globalnu silu koja igra značajnu ulogu u svim djelovima svijeta.

To je ono što Zapad odbija da vidi, a za Rusiju je Zapad manjinski dio svijeta.

Po njegovom mišljenju, Rusija je iskoristila popuštanje u procesu evropskog proširenja kako bi taj isti policentrični princip primijenila na Balkanu.

Rusija želi da Zapadni Balkan bude policentričan a ne da njime dominira Zapad i zato njoj odgovara porast uticaja Turske i Kine na ovom području, jer to stvara policentričnost koja Rusiji odgovara, rekao je Suslov.

Najveći bezbjednosni izazov za zmelje u odnosu na Kinu jeste kinesko uparivanje bezjbednosnih i ekonomskih pitanja saopštio je Ian Džonson viši saradnik iz Savjeta za međunarodne odnose.

On je gostujući na 2bs forumu na panelu o Kini i kineskom uticaju istakao da je Kina postala druga najveća ekonomija u svijetu, i uspješno razvija svoje ekonomske veze koje prati politički uticaj.

Govoreći o trenutnoj bezbjednosnoj prijetnju koju predstavlja Kina, on je saopštio da evropske zemlje ne ispoljavaju veliku zabrinutost oko Kine kao što je to slučaj sa Rusijom.

Kineska strategija da svoje interese ostvaruje kroz infrastukturne projekte i kroz pozjamice, i taj novac ne dolazi uvijek prisilno, kazao je Džonson, dodajući da je čest slučaj da je zemljama neophodan novac ili da lideri zemlja smatraju da im je neophodan novac. On smatra da Kina ulazi na otvorena vrata jer  postoji nedostakat podrške i novaca koji dolazi iz zapadnih zemalja.

Filp Le Kor viši saradnik iz Hrvard Kenedi Škole smtara da je američka meka moć i dalje  jaka, dok se širenje  kinekske meke moć  do sad pokazalo neuspješno. On je dodao da to otvara prostor Amerkiu da napravi koaliciju u Aziji i Evropi.

Amerika i EU kreiraju alternativne strategije na poljima tehnologije i infrstrukture koje treba da se suprotstave Kini. Kada je u pitanju tehnologija Trampova adminstracija je bila prilično agresivna po pitanju 5G mreže i instaliranju kinske tehnologije na prostoru Evrope. Međutim, on dodaje da ostaje otvoreno pitanje da li će Evropa i Amerika sa ovim strategijama i idejama moći da se se suprotstavi Kini.

Rid Stendiš dopisnik Radija Slobodna Evropa za Kinu kaže da je NATO zazuzeo čvršći stav prema Kini u posljendjem periodu. On je dodao da Kina ne predstavlja direktnu vojnu prijetnju za NATO ali definitivno jeste novi izazov.

Poseban izazov za transatlantsku zajednicu predstavlja sve veća saradnja između Kine i Rusije, saopštio je Standiš. On je kazao da postoji limit šta može da se uradi po tom pitanju, dodajući da uvijek postoji razlika šta NATO treba da uradi i šta NATO može da uradi.

Takođe, Standiš je uporedio pristup Amerike i EU prema Kini. Prema njegovom mišljenju Amerika se jasno suprotstavlja Kini, dok EU, iako svejsna negativnog kinskog uticaja u Evropi i svijetu, posmatra kao neophodnu ekonomsku silu.

Dimitri Bečev nerezidentni saradnik iz Atlantskog savjeta je komentarisao uticaj Kine na Zapadni Balkan. On je istakao da trenutne situaciju u zemljama Zapadnog Balkana omogućava veću saradnju sa zemljama koje ne pripadaju EU i Zapadu.

Kina kuca na otvorena vrata u ovom regionu. Iskorišćava ekonmsku situaciju, korupciju i nedostak transparentnosti u tim zemljama i to je reazlog zašto je Kina uspješna u ovom regionu, kazao je Bečev.

Amerika se vratila na globalnu scenu kao liberalna demokratija posvećena vladavini prava, liberalnim demokratskim vrijednostima, ljudskim pravima, ali se vratila i kao timski igrač, istakao je Čarls Kapčan viši sradnik Savjeta za spoljnopolitčke odnose.

Gostujući na panelu o ulozi Amerike u novoj geopolitičkoj podjeli na 2bs forumu, Kapčan je saopštio da povratak Amerike u mnogome zavisi od toga da li će Bajden uspjeti da popravi američki politički sistem.

Bajden pokazuje spremnost Amerike da učestvuje u dešavanjima i izvan svojih granica, međutim, ukoliko Bajden ne uspije u svojim naumima, vrlo lako se možemo ponovo vratiti na Trampovu „Amerika na prvom mjestu (America first)“ vanjsku politiku, kazao je Kapčan.

On je takođe istakao da Bajden zaista brine o stabilnosti i demokratiji u Evropi, pa tako i na Zapadnom Balkanu, ali je i naglasio da će predsjednik  Amerike sada morati da bude posebno fokusiran na unutrašnje poslove, jer SAD prolazi kroz veliku političku krizu.

Kada je u pitanju situacija na Zapadnom Balkanu, Kapčan smatra da se može očekivati više učešća, više diplomatskih napora da se unaprijedi situacija na ZB i da se region primakne EU, dodajući mnogo toga treba da urade i naši ekonomski partneri, zbog unutrašnjih pitanja kojima će SAD biti preokupirane.

Kapčan se osvrnuo i na smporazum između Astralije i SAD. Ovaj i slični dogovori koje SAD sklapaju sa pojedinim državama pokazatelj je rastuće brige zbog Kine. Dodajući da  da SAD pokušavaju da nađu načine da udalje Moskvu od Pekinga, jer je Moskva zapravo jedini pravi partner Pekinga.

Milica Pejanović Đurišić iz Atlantskog saveza Crne Gore kazala je da kada je u pitanju položaj Amerike nakon Bajdenove pobjede, vrlo je indikativan njegov govor tokom Generalne debate UN-a iz septembra prošle godine, a gdje je jasno kazao da se Amerika vraća kao partner. Umjesto „America first“, sada imamo međunarodnu saradnju, dodala je ona.

Ona je kazala da smo znali za Ameriku koja je aktivna u vojnim operacijama, ali da smo sada u novoj eri gdje treba da sarađujemo na polju koje se tiče jačanja demokratije.

Pejanović-Đurišić smatra da NATO alijansa ne treba biti potcijenjena. Povlačenje iz Avganistana nije bilo dobro koordinisano što je uticalo na stvaranje pogrešne slike o snazi cijele alijanse, dodala je ona.

Pejanović-Đurišić je istakla da se očekuju promjene američkog pristupa ka Kini i Rusiji. Odnos sa Rusijom je pitanje koje će biti redefinisano, dok je odnos sa Kinom pitanje koje tek treba da bude definisano, dodala je ona.

Kada je riječ o tome šta se očekuje od demokratskog samit (Summit for Democracy), Bajden i njegov tim će vjerovatno iznijeti novu strategiju za međunarodnu saradnju sa akcentom na jačanju  demokratije u drugim državama, istakla je Pejanović-Đurišić. Ona je da dodala da je Amerika tu da pomogne u jačanju našeg bezbjednosnog sistema, ali i u našem EU procesu.

Ako želite da budete supersila, potrebne su vam najmanje tri stvari, jaka ekonomija, jaka vojska i jaka diplomatija kazao je ministar odbrane Slovenije Matej Tonin na 2BS Forumu.

Tema panela bila je NATO i nova bezjednosna agenda.

Tonin je naglasio da EU želi da bude supersila, ali trenutno ima samo jaku ekonomiju. Zbog toga postoje prazine koje Kina i Rusija koriste za širenje sopstvenog uticaja, dodao je on.

Ministar odbrane Slovenije smatra da EU treba da uradi više za ovaj region. Bili smo domaćini Samita EU-Zapadni Balkan i želimo da EU bude više uključena na Zapadnom Balkanu, i da pošaljemo jasan vremenski okvir kada bi bilo prikladno kada bi sve zemlje ušle u EU, kazao je Tonin. On je dodao da iako ovog puta nijesu uspjeli da navedu vremenski okvir, bezbijeđeno je 30 milijardi eura.  

Sposbnost prilagođavanja je ključni razlog zašto je NATO bio najuspječniji u proteklih 30 godina, naglasio je Bruno Lete iz Njemačkog Maršalovog fonda.

On je naglasio da su Evropljani prilično zabrinuti za bezbjednost po sopstvenu odbranu i bezbjednost. NATO će sledeće godine imati strateški koncept Madrid, ali i EU takođe pripremaju svoj strateški kompas, kazao je Lete. Ono što ohrabruje jeste novi zamah koji postoji sa obije strane Atlantika za saradnju i pronalaženje rešenja

Kada je u pitanju strategija NATO 2030 postoje tri stuba o kojima moramo razmisliti, moć, tehnologija, politika, istakao je Lete. On smatra da moramo da se razvijamo vjerodostojne strategije za suočavanje sa protivnicima, dodavši da je Rusija je prijetnja koju razumijemo, dok  Kinu još uvijek ne razumijemo u potpunosti.

Valbona Zeneli iz Džordž Maršal centra je kazala da odluke koje će NATO donijeti će oblikovati demokratije u našim društvima. Postoji grupa naučnika, a ja sam dio te grupe, koja je tražila od NATO-a da doda još jedan zadatak uz tri osnovna stubastrategije, a to bi trebao biti zadatak otpornosti, kazala je ona.

Zeneli je dodala da otpornost naših društava dovedeni su u pitanje interno i eksterno. NATO ne bi trebao gledati samo na demokratsku otpornost unutar zemalja NATO-a, već bi trebao podijeliti otpornost i iznijeti je na Balkanu poručila je ona, dodajući da NATO mora usvojiti novi dinamičan i sveobuhvatan pristup kada je u pitanju otpornost., u zemljama koje još nisu članice NATO -a ili u zemljama istočnog partnerstva

Prema njenom mišljenju ključno je obnoviti demokratiju kao ideologiju izbora, osnovu onoga što rade NATO i zemlje članice. Treba da branimo kredibilitet naše demokratije zasnovane na vrijednostima i tržišne ekonomije, pa su ovo važna pitanja na koja treba obratiti pažnju, zaključila je ona.

Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih američkih država (SAD) Gabrijel Eskobar izjavio je danas da će sadašnja crnogorska Vlada uživati podršku SAD-a sve dok je demokratska i skoncentrisana na evropsku budućnost zemlje.

Učestvujući na 11. 2BS  Forumu, Eskobar je kazao da jedino rješenje tenzija na Blakanu jeste članstvo zemelja region u Evropskoj uniji.

Uvijek smo vjerovali da je ključ stabilnosti ovog regiona njegovo članstvo u EU, rekao je on. Iako je mišljenja da se američka politika prema regionu nije mijenjala u zavisnosti od administracija i da im je svima cilj da se uspostavi vladavina prava, borba protiv korupcije i razvoj demokratskih institucija, on je, ipak, najavio intenzivnije prisustvo i posvećenost SAD-a ovom regionu, uključujući i jasan fokus samog predsjednika Bajdena na ovo područje.

Odgovarajući na pitanje kako SAD mogu da pomognu zemljama Balkana da dosegnu stabinost, on je kazao da SAD raspolazu velikim budžetom koje može da im pomogne da podrignu zacrtane rezulatate.

Na višem nivou koristimo svaku priliku da podstaknemo naše evropske partnere da ubrzaju proces integracijana Balkanu koji je region izutetnih potencijala. Komenatrišući miješanje Rusije u unutrašnje stvari Crne Gore, Eskobar je rekao da SAD imaju i diplomatski i politički odgovor kako bi se izolovale snage koje ne žele suverenu i demokratsku Crnu Goru.

On pravi razliku izmedju proruskh i prosrpskih snaga. Prospske snage u Crnoj Gori treba da shvate da Crna Gora treba da bude suverena, demokratska, zapadno orijentisana članica NATO-a, rekao je Eskobar dodajući da za one snage koje podrivaju napredak zemlje koja je skoro 25 godina bila uspješna priča, SAD imaju odgovor u vidu sankcija, političkog pritiska, a u samoj Crnoj Gori izolaciju snaga koje imaju takva nastojanja.

On je potvrdio da su na poslednjem samitu NATO-a, iako neformalno, izražena bojazan da je opasno dijeliti sve informacije sa novom Vladom u Podgovrici, dodajući da je ta zabrinutost realna i da ljudi u Crmoj Gori treba da je budu svjesni, NATO ima mnogo načina da zadrži infromacija, ali svaka vlada treba da bude sjvesna da je to nešto što slabi i nju i zemlju.

Eskobar se slaže da sadašnja situacija na Blakanu ima mnogo sličnosti sa 90-im godinama prošlog vijeka kada su etničke tenzije nabujale i kada je bilo je mnogo onih koji su te tenzije htjeli da iskoriste. Od Dejtona naovamo, ipak se dogodilo mnogo pozitivnih stvari i kada ih analizirate vidjećete da su sve one bile plod evroatlanskih integracija, rekao je on.

Zato, našim evropskim partnerima pominjemo potrebu da se integracije ubrzaju i zato je Blakan uvijek visoko na našoj agendi kada da njima razgovaramo, rekao je Eskobar koji je ubijeđen da će Evropa shavatii ogromni potencijal Balkana i da ce za tri godine ovo područje biti prosperitetni region.

Crna Gora nije daleko od datuma pristupanja Evropskoj uniji (EU), ocijenio je izvestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Vladimir Bilčik dodajući da crnogorski političari treba da pokažu da su spremni da iznesu reforme.

“Neće biti problema da Crna Gora uđe u Uniju, ako uradi sve što treba da uradi. Ta država je otvorila mnogo poglavlja, ali sada treba da ih zatvori”, rekao je Bilčik na 2BS forumu na panelu posvećenom Zapadnom Balkanu.

On je kazao da nije bilo dovoljno fundamentalnog napretka, koji je bio potreban za zatvaranje poglavlja.

“To je zabrinutost koju dijelimo i o čemu ćemo pričati u Strazburu, prilikom diskusije o paketu proširenja”, rekao je Bilčik.

On je naveo da je najvažnije da Crna Gora pokaže da njene institucije funkcionišu, dodajući da je Unija tu da pomogne.

“Međutm, mora da postoji jasan osjećaj smisla, važno je da želja za integracijom bude u srži svega”, kazao je Bilčik. On je kazao da, u Uniji, integraciju tretiraju kao maraton. “Reforme su dio maratona u kojem treba dobro trčati. Zato crnogorski političari treba da pokažu da su spremni da iznesu reforme. To se odnosi i na vlast i opoziciju, ali i na cijelo društvo”, naveo je Bilčik.

On je naveo da treba osvijestiti da će reforme biti teške za sprovođenje, kao i da pitanja u pogledu reformi ne smiju biti predmet neslaganja i konflikata. “Kao veliki simpatizer Crne Gore, želio bih da vidim da se stvari kreću u dobrom pravcu. Spremni smo da pomognemo na svaki mogući način”, rekao je Bilčik.

On je poručio da ne postoji država koja je bliza integracijama nego Crna Gora, kao i da to treba da se relfektuje u svim javnim diskusijama.

Bilčik je ocijenio da je budućnost u rukama političara Crne Gore ali i Evropske unije.

“Uvijek pomno pratimo situaciju na Zapadnom Balkanu. Mi smo i dalje glavni strateški partner investitor i ne želimo da budemo skrajnuti od drugih zemalja, tu naročito mislim na Rusiju”, naveo je Bilčik.

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Đorđe Radulović je naveo da, nakon pada Berlinskog zida, sve zemlje istočnog bloka su deklarisale svoju pro-zapadnu orjentaciju.

“To je uradila i većina zemalja regiona Zapadnog Balkana. Mi idemo ka evropskim integracijama, ne zato što ja to želim već zato što to zeli cijelo društvo”, rekao je Radulović.

On je naveo da se kurs Crne Gore ne mijenja, bez obzira na promjenu vlasti.

“Ne mislim da je Balkan bure baruta, niti da je Crna Gora fitilj na tom buretu. Spoljna politika ove države ostala je ista. Još smo pouzdan i kredibilan NATO partner”, istakao je Radulović.

On je rekao da se aktuelna Vlada bori protiv korupcije i organizovanog kriminala, koji su, kako je ocijenio, jednako opasni za stabilnost i bezbijednost koliko i radikalizacija.

On je naveo da zna da na putu ka Evropskoj uniji nema prečica, dodajući da bi Evropljani trebalo da se fokusiraju na djela, ne na riječi.

“Evropljani moraju da budu asertviniji kada je riječ o našoj putanji ka Uniji. Nakon 30 godina, promijenili smo vlast i normalno je da se očekuje malo zastoja, prije nego krenemo u pravom smjeru”, zaključio je Radulović.

Na panelu je govorio i ministar sigurnost Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić. On je istakao da je činjenica da postoje idologije i politike koje se bore za teritorije na Balkanu, ali da takođe moramo priznati da naše zemlje gube mlade ljude.

Cikotić je naveo da neophodna veća odgovornost državnih lidera, posebno prema građanima i državi. Prema njegovim riječima vidljiv je gubitak povjerenja u državne lidere kod građana zapadnog balkana.

Ministar sigurnosti BiH kazao je da tendencije da određene komšijske zemlje oduzmu dio teritorije Bsone i Hercegovine je formula koja se ponavlja kroz istoriju, a koja nikada nije bila tačna.

Cikotić smatra da ideja Srpskog sveta ili Velike Srbije je poziv za novu krizu, destabilizaciju, i novo sieljavanje ljudi sa ovog prostora.

Vlada će raditi na svemu onome što je u izvještaju ocijenjeno negativnim i truditi se da otkloni nedostatke na zadovojstvo svih građana, saopštio je premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić.

Najvažniji elementi se nalaze u poglavljima 23. i 24, a vi navodite da su najbolji rezultati zabilježeni u poglavlju 24., rekao je Krivokapić na 2bs forumu. Međutim, Premijer je istakao da da je pogrešno da se cijeli uspjeh kada je riječ o ovom poglavlju pripiše samo jednoj osobi, a ne cijeloj Vladi. Smatram da je pogrešan pristup navoditi i izdvajati imena pojedinaca, jer se onda čini da neko pokušava da predstavi ovu Vladu disfunkcionalnom.

Krivkapić je saopštio da se ne slaže sa tezom, koja se često provlači u različitim izvještajima, da je crkva fokus rada ove Vlade.

To nikako nije tačno. Mi samo ukazujemo na naše nasljeđe, a to nasljeđe je bilo vezano za lošu legislaturu koja je imala cilj da ugrozi imovinu crkve, kazao je Krivokapić

Prema Krivokapićevim riječima, neko je u posljednjih 10 mjeseci svjesno pokrenuo pitanje crkve, pa je tako ona postala instrument u rukama medija. Vlada radi sa građanima kako bi im pokazala da su vladavina prava i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije fokus našeg evropskog puta, dodao je on.

Premijer se osvrnuo i na rad prethodne Vlade, koja se prema njegovim riječima nije dotakla ključnih oblasti kakve su sudstvo i zarobljene institucije.

Želim da CG bude jaka kroz jake institucije koje će biti nezavisne, nepristrasne i okrenute svojim građanima, investitorima i svima zainteresovanim. CG je država svih svojih građana, istakao je Krivokapić

On je dodao i da bez obzira na koaliciju na čijem ječelu, da želi da se Crna Gora vodi demokratijom i demokratskim principima.

Odgovarajući na pitanja o sektoru bezbjednosti prmeijer Zdravko Krivokapić je istakao da na Na čelu ovog sektora sada imamo vrlo kvalifikovanu osobu, i on se upravo vratio iz jedne od najcjenjenijih država u Evropi. Ključno je da je ova Vlada proevropski i pro NATO orjentisana, te da nemamo drugi put, dodao je on.

Krivokapić je i komentarisao moguću rekonstrukciju Vlade. On smatra da nije u pitanju rekonstrukcija već poboljšanje ove Vlade. Ova Vlada je usoješna Vlada što potvrđuje naš rad i je zahvaljujući vizionarskom pristupu da CG treba da bude Evropa sada i ovdje, kazao je Krivokapić. On smatra da je neophodno da ojačamo civilnu prirodu ove države.

Na kraju Krivokapić je zakljčio da je potrebno da prestanemo da govorimo o velikim političkim razlikama, te da se ujedinimo.