Dvodnevni trening na temu “Na koji način ocijeniti i suzbiti strani maligni uticaj na Zapadnom Balkanu”  počeo je danas u Atlantskom savezu Crne Gore i trajaće do 18. septembra.

 Trening se realizuje uz pomoć Međunarodnog višegradskog fonda (International Visegrad Fund), a cilj je analiza negativnih stranih uticaja na prostorima zapadnog Balkana, te kako se boriti protiv ovih uticaja sa posebnim akcentom na nacionalni plan. U ovom kontekstu, govoriće se i o zajedničkim iskustvima iz zemalja van Zapadnog Balkana, naročito iz Češke Republike.

Učesnici iz regiona srednje Evrope i Zapadnog Balkana će takođe diskutovati i o problemu bezbjednosti na društvenim mrežama, na koji način se mogu zaštiti lični podaci na računaru i telefonu te koja sredstva zaštite postoje i kako se mogu primijeniti.

2BS FORUM – međunarodna konferencija visokog nivoa, kao vodeći događaj koji organizuje Atlantski Savez Crne Gore.

2BS Forum će biti održan u periodu od 04. do 06. juna 2020. godine. Istovremeno Forum će obilježiti 10 godina postojanja platforme koja omogućava novo i taktičko razmišljanje i prostor za diskusiju o trenutnim i suštinskim temama koje oblikuju i razvijaju međunarodne odnose.

2BS Forum pod jednim krovom omogućava idealan spoj zanimljivih ideja, panel sesija i intervjua, koji vas neće ostaviti bez materijala za razmišljanje.  

Forum će u Budvi okupiti veliki broj regionalnih i globalnih aktera, među kojima su ključni donosioci odluka, predstavnici vlada, stručnjaci i ostali važni akteri iz oblasti vanjske i bezbjednosne politike u sferama diplomatije, biznisa, nauke  i medija.

Zaokružite datum u svojim kalendarima i pridružite nam se u našim nastojanjima da ovaj region učinimo bezbjednijim i prosperitetnijim mjestom koje može doprinijeti globalnim izazovima u budućnosti.

Konferencija pod nazivom „Geopolitika na Zapadnom Balkanu: perspektive za region“ u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, Ambasade Bugarske i Fondacije Konrad Adenauer održana je danas, 27.06. u hotelu Ramada u Podgorici. 

Dr Igor Lukšić, ispred Atlantskog saveza Crne Gore i ambasadorka Bugarske u Crnoj Gori Meglena Plugchieva  u svojim uvodnim izlaganjima istakli su značaj ovakvih okupljanja za zemlje Zapadnog Balkana naglašavajući sve izazove sa kojima se suočavaju i koji im predstoje. Uvjereni su da je princip dijalog najvažniji segment kako bi se prevazišle barijere iz prošlosti I kako bi konačno čitav region postao dio evropske zajednice  i NATO alijanse. Oni su se usaglasili da i za Crnu Goru, Srbiju, Kosovo, Sjevernu Makedoniju slijedi naporan put ka otvaranju svih poglavlja, ali da je progress vidljiv I da sve države rade na učvršćavanju demokratskih vrijednosti.

Učesnicima se na otvaranju obratio Andrija Nikolić, predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore kazavši da mu je izuzetno zadovoljstvo što je pokrenuta tema geopolitičkog stanja na Zapadnom Balkanu i da je zaapravo ova konferencija sjajna prilika za razmjenu mišljenja uglednih predstavnika prestižnih institucija iz regiona.

Iliana Yotova, potpredsjednica Republike Bugarske je prilikom svog izlaganja kazala koji proaktivni pristupi bi se mogli upotrijebiti za borbu protiv ključnih problema koji potresaju zemlje Zapadnog Balkana, kao i u kojem su stadijumu rješavanja istih. Ona se osvrnula na politiku proširenja EU i istakla da se ona ne može realizovati, a da u to nisu uključene balkanske zemlje. Potpredsjednica Bugarske nalazi se u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori i tom prilikom je naglasila napredak koji naša država ostvaruje na polju evroatlantskih integracija, tim prije što je već članica NATO. Dodala je da uočava vidljivi trud koji Crna Gora ostvaruje kroz proces pristupanja EU. Bilo je riječi i o najvećim izazovima koji se tiču dijaloga Beograda i Prištine, rješavanju spora Grčke i Sjeverne Makedonije, kompleksnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, te o ulozi međunarodnih organizacija u determinisanju svih poteškoća koje komplikuju njihovu funkciju u valorizovanju demokratskih vrijednosti.

Govoreći u okviru tematske sesije, dr Savo Kentera, predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore istakao je koliko je bitno jedinstvo saveza prilikom izazova sa kojima se suočava. Takođe, usaglasio se da je na putu ka EU ostvaren veliki rezultat i da je članstvom u NATO naša zemlja definitivno korak bliže. On ističe članstvo u NATO  kao najveći dosadašnji uspjeh, ali i upozorava na ruski uticaj koji ne jenjava na Zapadnom Balkanu. Kentera je podsjetio na umiješanost Rusije u parlamentarne izbore 2016 godine I dodao da ukoliko građani Crne Gore, a i regiona misle da je to prestalo, zapravu su dovedeni u zabludu. Rusija I dalje na sve načine itekako pokušava da djeluje na sve ključne odluke presudne za razvoj i unapređenje zemalja regiona. Takođe, istakao je da EU mora imati jasnu viziju i strategiju, kako po pitanju proširenja, tako i po pitanju budućnosti same EU, što sada nije slučaj. Evidentan je nedostatak lidera sa jasnom vizijom na političkoj sceni EU i to je ono što nam se može obiti o glavu. Ukoliko se EU što prije ne konsiliduje i ne zauzme jasan stav po pitanju proširenja zemalja Zapadnog Balkana, neke druge zemlje poput Rusije i Kine neće gubiti priliku, već će iskoristiti svoju šansu, a onda će za Evropu biti kasno. 

Tom prilikom imali su riječ i Prof. dr Nano Ružin, Rektor FON Univerziteta, Sjeverna Makedonija koji je izrazio zadovoljstvo u okviru rješavanja spora Grčke I Sjeverne Makedonije i to naglasio kao istorijski trenutak za dvije zemlje, i Prof. dr Zoran Dragišić, profesor Studija bezbjednosti Univerziteta u Beogradu je kazao da je trenutna situacija na relaciji Srbija-Kosovo prilično komplikovana, ali vjeruje da je dijalog ključno rješenje. 

O gorućim temama i izazovima sa kojima se suočava Zapadni Balkan govorili su  Dr. Arian Starova, predsjednik Atlantskog saveza Albanije, koji se takođe osvrnuo na napore Beograda i Prištine  i sugerisao na poboljšanje odnosa dvije zemlje, međutim da ih još čeka iscrpan posao, i Prof. dr Sead Turčalo, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, istakavši dominantne nesuglasice da bosansko-hercegovačkoj političkoj sceni kazao je da postoji intezivan trud u evroatlantskim integracijam te zemlje. Dr Besfort Rrecaj, predsjednik Evroatlantskog udruženja Kosova, ukazao je na predanost države Kosovo kako bi se poboljšao odnos Srbije i te zemlje, ali i na nedovoljnu ažurnost EU u ključnim političkim pitanjima te države. 

 Cilj konferencije bio je analiza geopolitičkog razvoja i njegovog uticaja na Balkanu odnosno prepoznavanje regionalnih pozicija i interesa.

Savremena civilizacija kreirala je ono što bi moglo da bude sredstvo masovnog uništenja društva, a mi ne znamo što će se dešavati i kakva će situacija biti za 15-20 godina, jedna je od poruka posljednjeg panela „Doba dezinformisanja: Razvijanje otpornosti i život u lažima“ na To Be Secure (2BS) Forumu u Budvi.

Panelisti su, između ostalog, poručili da dezinformacije utiču na sva društva, te da su one samo vrh ledenog brijega. Stoga bi, kako je poručeno, trebalo podstaći kritičko razmišljanje kroz kampanje medijske pismenosti.

Visoki zvaničnik za Rusiju i Zapadni Balkan NATO odjeljenja za javnu diplomatiju Robert Pščel smatra da se, kada se govori odezinformacijama, to mora staviti u izvjesni kontekst. 

„To je dio šire bolesti. Dezinformacije su često povezane. Svijest o svemu tome je tek nastala. Različiti akteri imaju različite odgovornosti. Omladina je previše fokusirana na medijske platforme“, smatra on. 

Poslao je apel da se podrži istraživačko novinarstvo, navodeći da je dobar istraživački novinar rijetka vrsta u ovom dijelu svijeta.

„Televizija i dalje ima velikog značaja“, kaže Pščel. 

Zamjenik direktora Evropskog centra izvrsnosti za borbu protiv hibridnih prijetnji Arnis Šnore kaže da toj problematici pristupaju kao jednom od sredstava šireg hibridnog okruženja.

Najvažnije je, kako je rekao, shvatiti gdje smo sada i što učiniti da bismo bili otporniji.

„Tradicionalni mediji moraju da poštuju zakone, oni su odgovorni ako objave laži. Tako treba i sa platformama, a ne samo da se oni izvuki da su ustvari patforma. Oni dobijaju profit, i tim prije bi morali biti više odgovorni“, kazao je Šnore, uz ocjenu da se sada borimo s posljedicama informacijama.

Programski direktor u GlobalFocus Centru iz Rumunije Rufin Zamfir kaže da sudezinformacije „samo vrh ledenog brijega“.

„To je to što me drži budnim. Činjenica je da su dezinformacije i propaganda najvidljivije u našim društvima, ali subverzije su nešto što ne vidimo. Veze između poslovnog svijeta i politike, ta veza je nešto što zabrinjava. Često vjerujemo u laži, jer one odražavaju naša sopstvena uvjeravanja ili popunjavaju rupe koje želimo da budu popunjeni“, kaže Zamfir.

Dio problema se, kako je rekao, ne kreira samo dezinformativnim kampanja, već i putem lažnih, odnosno pogrešnih informacija.

„I tu stupa kritičko razmišljanje koje treba podstaći kampanjama medijske pismenosti. To je nešto što utiče na cijelo društvo“, rekao je on. 

Zamfir kaže da izvještavanje medija u Srbiji nije proizvod djelovanja Rusije, te da je više riječ o tome na koji način to regulišu Vlada i predsjednik Aleksandar Vučić.

Viši saradnik Instituta za državništvo Nikolas de Pedro kaže da jezabrinjavajuće to što smo daleko od razumijevanja izazova sa kojima se suočavamo. 

„Mi smo 24 sata povezani, informacije su u srcu naših života, tu su društvene mreže, mi smo kreirali ono što može da bude sredstvo masovnog uništenja društva. Ne znamo što će se dešavati i kakva će situacija biti za 15 ili 20 godina. Treba imati na umu da dezinformacije nijesu domen, to je nešto što utiče na sva društva. Ne radi se o problemu dvije tri medijske kuće već o pojavi koja utiče na društvo“, kazao je de Pedro.

Rusija, pojašnjava on, zna kako da koristi sistem za podrivanje, a potrebno je napraviti dobru strategiju kako da se s tim borimo. 

„Mislim da smo daleko, da nemamo pravo razumijevanje problema, teško je izraditi strategiju zbog prirode izazova i prijetnji. U doglednoj budućnosti će nam nedostajati najmoćnije sredstvo, a to je narativ“, rekao je de Pedro.

Projekt koordinator Fonda za otvoreno društvo u Bratislavi Tomaš Krišak saopštio je da ponekad mora ostati budan cijele noći, samo da bi radio i spriječio dezinformaciju.

„One nas drže budnima. Svakog dana se budimo i vidimo neku novu medijsku scenu koju stvara okean informacije od kojih su neke toksične. Veliki izazov i problem je uticaj na naše živote i društvo. Reprogramiramo novu civilizaciju. Mi smo najgora verzija sebe“, kazao je Krišak, koji je rekao i da je kao problematično prepoznao količinu informacija koje su ustvari dezinformacije.

Društvene platforme je, kaže, napravio čovjek, a sve što je čovjek napravio može da se koristi na dobar ili loš način. 

„Mi treba ljude da naučimo kako da platforme koriste na pravi način. Opravdano je reći da u ovom periodu platforme mogu da prave greške, ali nakon godina postojanja možemo da kažemo da se mora preduzeti odlučna akcija koja podrazumijeva bolji način moderiranja. Recimo moderatori na Fejsbuku dosta su neprofesionalni“, smatra Krišak. 

Na Balkanu se još uvijek vode strateške političke borbe, nacionalizam je i dalje živahan, i posljedica istorijskog zaostajanja regiona, dok će usporavanje na putu evropskih integracija biti generator rasta nacionalizma, poruke su crnogorskog i kosovskog predsjednika Mila Đukanovića i Hašima Tačija.

Dvojica predsjednika učestvovala su na panelu “Predsjednička diskusija: O čemu lideri razmišljaju” na devetom To Be Secure (2BS) Forumu u Budvi.

Govoreći o tome koje su najveće brige lidera regiona, Đukanović je rekao da su glavna preokupacija, ali i dnevna i noćna mora, “kako realizovati ono što smo izabrali kao strateški zadatak”.

On je ocijenio i da na području Balkana dominiraju dva moćna pokreta.

“Jedan je onaj koji predvode vlade koje žele da zemlje dovedu do Evropske unije i NATO, dok je drugi, ne tako nemoćan i ne za potjecanjivanje, onaj koji želi da konzervira stanje. Postoje razlozi zašto su oni protiv tog pokreta. Ovo nije samo balkansko pitanje, ovo je pitanje evropsko i evroatlanstko”, rekao je Đukanović.

Jasno je, kako je rekao, da Crna Gora prednjači na putu ka EU, uz napomenu da je važno da pojačamo regionalnu saradnju.

“Sad je očigledno, kad je Crna Gora u pitanju, da smo mi na putu prekretničkog pokušaja da region vratimo evropskoj kući. Izlaz je u razvoju, ekonomskom i demokratskom. Strateški kurs je povratak evropskoj kući i sistemu vrijednosti, a cilj je dostizanje evopskog kvaliteta života”, kazao je Đukanović.

Na pitanje kako vidi budućnost Evropske unije (EU), Đukanović je rekao da će Evropa morati da prođe kroz vlastito redizajniranje.

“Nema bolje konsolidacije Evrope od njenog ujedinjenja, koje znači stabilnost i korišćenje svih resursa koji će ojačati našu konkurentnost. Krize su pokazale da imamo ozbiljne pukotine u arhitekturi EU”, rekao je Đukanović.

On smatra da će nas put dalje voditi ka spoznaji važnosti ujedinjenja Evrope, “što je važno za Evropu i našeg evroatlanstkog partnera”.

“To će morati da znači izvjesnu reprofilaciju Evrope. Nadam se da problem u arhitekturi Evrope neće zasijeniti ono što je vizija, a to je ujedinjena Evropa u smislu konkurentnosti i stabilnosti”, istakao je Đukanović, navodeći da je ključno da se učvrsti evroatlantska integracija.

Mora se, rekao je Đukanović, težiti funkcionalnoj demokratiji, koje nema ako određeni akteri apstiniraju u političkom životu.

“Samo jedna molba za pravilno razumijevanje. Sada mi prisustvujemo ili imamo na sceni repertoar vrlo raznovrsne destrukcije demokratije u ovom region. Imamo i pokupaj opozicije koja želi da dovede u pitanje nezavisnosti Crne Gore, neke odluke koje je donijela Crna Gora, recimo nezavisnosti Kosova. Oni sada očajnički žele da kroz opstrukciju institucija pokažu Crnu Goru kao nefunkcionalnu državu”, poručio je Đukanović.

Govoreći o nacionalizmu na Balkanu, Đukanović kao razlog vidi “istorijsko zaostajanje regiona”.

“Svi smo pomislili da smo nakon Dejtonskog sporazuma pobijedili ideju velikodržavnih nacionalizama u regionu. Kao što vidimo, nijesmo. Njegova ideja je živahna. Treba da nas brine da neke forme te ideje nailaze na razumijevanje na određenim međunarodnim adresama, što ranije nije bio slučaj”, istakao je Đukanović.

Nije vrijeme, kako je rekao, da igramo na malim terenima, te da su, u kontekstu integracija, veće šanse kad ste na velikom prostoru.

“Nijesu mnogi spremni da igraju na Vembliju, a nije vrijeme da samo igramo na stadionu Sutjeske ili Budućnosti. Veće su šanse kad igrate na većem prostoru. Ubacuju se treći igrači i eto gotovog problema. Mi prisustvujemo oživljavanju jednog problema, a ako smo mislili da smo završili problem iz 95-e, očigledno je da nas naši protivnici uvjeravaju da nije tako. Naše je mjesto u širem integracijskom kontekstu”, poručio je Đukanović.

Na pitanje kako uspješno izgraditi multietničku demokratiju, Đukanović je rekao da nepokolebljivo vjeruje u takav koncept, jer svaka druga alternativa koja se želi nametnuti djeluje retrogradno.

“Svaki drugi pristup je pokušaj ignorisanja stvarnosti. Pojavili su se krupni igrači na globalnoj sceni. Pogledajmo naše susjedstvo, nije mudro da se sa susjedima gledamo preko nišana. Put je da gradimo partnerstvo. Crna Gora je izrazito multietnička zajednica”, rekao je Đukanović, navodečći da bi svaki drugi koncept bio uvod u etničko čišćenje.

On je objasnio da koncept multietničke demokratije mora biti temelj naše politike i podržan od onih koji su razvijeniji od nas.

“I na širim prostorima imamo zaokrete u odnosu na tu politiku. Evrpski izbori nijesu katastrofični kako se očekivalo, ali se desio zaokret udesno, što može biti ohrabrenje za pojedine u region”, rekao je Đukanović.

Komentarišući dijalog između Beograda i Prištine, Đukanović je rekao da će se, ako se propusti ova šansa, izgubiti godine, što se najbolje vidjelo na primjeru decenijskog zaostajanja Sjeverne Makedonije u sporu sa Grčkom.

“Da sam kojim slučajem akter, srećom nijesam, pokušao bih da nađem rješenje poštujući Badinterovu formulu. Svako odstupanje nosi opasnost. Ne razgraničavaju se samo Srbija i Kosovo, čeka nas razgraničenje Srbije i Hrvatske, Srbije i Bosne, Bosne i Hrvatske”, istakao je Đukanović, navodeći da je sada najvažnije da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Tači vrate za pregovarački sto.

Kosovski predsjednik Tači rekao je da zvanična Priština naporno radi na unapređivanju odnosa, a glavni izazov je da se ubrza proces pristupanja Evropskoj uniji (EU).

On je rekao da je srećan što je predsjednik građana koji su uglavnom proevropski orjentisani, te da je Kosovo uspješna priča.

“Prepreke se mogu prevazići, ali ne smijemo se vraćati na poziciju dnevnog političkog populizma. Nakon članstva Crne Gore u NATO i Prespanskog sporazuma, organizovanja Armije Kosova, nakon dobre komunikacije koju uspostavljamo sa komšijama u regionu, optimista sam”, rekao je Tači.

No, kako priznaje, najveći dio nezadovoljstva je EU koja usporava procese. 

“Zamrznut je stav prema Kosovu, ne uvažavaju se uspjeh i postignuća, posebno po pitanju vizne liberalizacije. Građanima je teško da to razumiju”, kazao je Tači.

Kad je riječ o nacionalizmu, on kaže da smo svi naučili ponešto iz prošlosti, te gdje vodi nacionalizam i kakve tragedije i posljedice je donio Balkanu.

“Region nije u periodu Dejtona, a Srbija i Kosovo nijesu u periodu Rambujea. Region se promijenio nabolje, ali što više EU zaostaje, više će biti nacionalističkih ideja na Kosovu. Ako Kosovo ostane izlovano, doći će do rasta nacionalizma, a to nije u skladu sa evroatlanstkim vrijednostima. Potrebno je da EU perspektiva bude opipljivija građanima. U suprotnom, umjesto o pomirenju, pričaće se o konfliktu. Ljudi će se s pravom pitati da li EU žel Kosovo”, kazao je Tači.

On je uvjeren da bi stvaranje Republike Srpske na Kosovu destabilizovalo Kosovo, priznajući da je dijalog dvije zemlje u krizi. Na to utiču osjetljivost odnosa Kosova i Srbije zbog gorke prošlosti, ali i teškoče da se donese konačna odluka o normalizaciji odnosa. 

“U Srbiji je to osjetljivo zbog lažnog mita o Kosovu koji je nametnut u Srbiji. Ovo je najbolji trenutak za rješavanje problema. Vraćamo se u stanje zamrznutog konflikta koji može da eskalira. Sporazum će donijeti mir cijelom regionu Zapadnog Baljana”, vjeruje Tači.

Kosovski predsjednik je rekao i da razmjena teritorija između Kosova i Srbije nije uopšte bila na dnevnom redu. Osvrnuo se i na razgraničenje između Crne Gore i Kosova, navodeći da je zbog tog trpio velike kritike, ali da zbog tog nijesu štetu imali na Crna Gora ni Kosovo.

Srbija, kazao je, vodila agresivnu kampanju kako bi spriječila međunarodnu konsolidaciju Kosova.

“Prepreka za članstvo u UNESKO prozvod je kampanje Srbije. Ne zalažem se za palestinski model konsolidacije Kosova”, kazao je Tači.

On je saopštio podatak da više od 70 odsto građana želi sporazum sa Srbije, koji bi bio konačan i pravno obavezujući, s ciljem očuvanja duha, karaktera i multietničnosti Kosova.

Tači je, govoreći o tome kako vidi EU, rekao da nakon evropskih izbora želi da prepozna novi pristup prema državama Zapadnog Balkana.

“Što se tiče uticaja drugih ideja vezanih za islamski fundamentalizam, na Kosovu imamo tradicionalni islam, tolerantni islam koji podrazumijeva suživot sa drugima. Imamo suživot islamske, pravoslavne i katoličke vjere”, rekao je Tači.

Uprkos tradicionalnom islamu na Kosovu, kako je rekao, identitet građana te zemlje je evropski.

“Ekstremistički elementi nijesu uspjeli ni 98-e, 99-e. Niko nije tolerisan. Zato smo zadobili povjerenje međunarodne zajednice”, rekao je Tači, uz ocjenu da su Albanci u regionu fer i konstruktivan narod.

Izvršni potpredsjednik Atlantskog saveza Dejmon Vilson u uvodnom izlaganju je kazao da je Đukanovuć usmjerio svoju zemlju ka nezavisnosti, ali i NATO alijansi, čija je članica već dvije godine: “I to je izvanredno dostignuće. U ovom regionu nema deficita liderstva, ova dva lidera, Đukanović i Tači, kreiraju istoriju”.