Ministar privremeno okupiranih teritorija Ukrajine Vadim Olegovič Černiš (Vadym Olehovych Chernysh), sa saradnicima, posjetio je Atlantski savez Crne Gore. Tom prilikom sa domaćinom, predsjednikom Atlantskog saveza Crne Gore dr Savom Kentera i njegovim saradnicima razgovarao je na temu sajber bezbjednosti, sve prisutnije pojave dezinformacija kao glavnog oruđa u destabilizovanju političkih sistema, koje uz kreiranje „lažnih vijesti“ , niske medijske i digitalne pismenosti dovode do nepovoljnih društvenih gibanja i pojava. Zajednički je ocijenjeno da je riječ o najvećoj opasnosti po stabilnost društva i demokratske procese, koja poprima globalne razmjere. Stoga, kako je rečeno, neophodno je podizanje nivoa saznanja i svijesti o postojanju tih problema, kako bi se smanjile negativne posljedice spoljnih i unutrašnjih uticaja. Gospodin Kentera istakao je presudno važnom saradnju Vlade i civilnog sektora, istakavši da je to ključ uspjeha.

Konstatovano je da obije države imaju gotovo identične probleme u tom pogledu. Uzimajući u obzir uticaje tih pojava, zaključeno je da postoji potreba za jačanje te saradnje i razmjene iskustava, ekspertiza i „know-how“ iskustava, te organizacije foruma, okruglih stolova itd.

NATO i Norveška se pripremaju za najveću vježbu NATO-a u posljednjih nekoliko godina. Trident Juncture 2018 će okupiti 50.000 učesnika, 250 aviona, 65 brodova i 10.000 vozila iz 31 zemlje.

Vježba će staviti na test cijeli vojni lanac – od obuke trupa na taktičkom nivou, do komandovanja velikim snagama. Ova vježba će poslužiti kao obuka za NATO Response Force i snage drugih saveznika i partnera, osiguravajući da mogu zajedno fukncionisati zajedno.

• Kada: od 25. oktobra do 7. novembra 2018. godine
• Ko: Oko 50.000 učesnika iz 31 NATO i partnerskih zemalja.
• Zašto: Da bi se osiguralo da su snage NATO-a obučene i spremne, da se prikažu naše kolektivne mogućnosti i da se pokaže da je NATO jak.
• Komponente: Tokom vježbe će se koristiti oko 250 aviona, 65 plovila i do 10.000 vozila
• Lokacija: Centralna i istočna Norveška; okolna područja Sjevernog Atlantika i Baltičkog mora, uključujući Island i vazdušni prostor Finske i Švedske.
• Cilj: Da se ​​osigura da su snage NATO-a obučene, sposobne da rade zajedno i spremne da odgovore na svaku prijetnju iz bilo kog pravca.
• Komandant: Admiral James G. Foggo, komandant Komande združenih snaga NATO-a u Napulju, odgovoran je za vođenje vježbe.

Kao najnovija NATO punopravna članica, naša zemlja će učestvovati i doprinijeti Vježbi sa 33 pripadnika Vojske Crne Gore.

Glavni dio naših snaga je pješadijski vod od 27 pripadnika, koji će biti u sastavu Slovenačke čete. Pješadijski vod je iz sastava Prve pješadijske čete iz Nikšića. Sva pripadajuća oprema je iz Prve pješadijske čete, kao i četiri vozila, koja su već upućena brodom za Kraljevinu Norvešku. Jedinica je opremljena svom potrebnom opremom za ekstremno hladne uslove i spremna za realizaciju zadataka na planinskim terenima u hladnim uslovima.

Od preostalih šest pripadnika, po jedan pilot, logistički podoficir i vojni policajac biće u sastavu slovenačke eskadrile, u komandi slovenačke logističke čete, odnosno u slovenačkoj četi vojne policije, dok će dva štabna oficira biti u komandi italijanske brigade. Jedan oficir biće zadužen kao ocjenjivač – kontrolor tokom vježbe.

Realizacijom aktivnosti na vježbi, Vojska Crne Gore podiže nivo obučenosti, razmjenjuje iskustva, ostvaruje jačanje saradnje i povjerenja sa partnerskim zemljama i usvaja NATO standarde i procedure, neophodne za povećanje operativnih sposobnosti jedinica.

Više informacija možete pronaći na sljedećim linkovima:

O Trident Juncture 2018: https://forsvaret.no/en/exercise-and-operations/exercises/nato-exercise-2018

NATO zvanična strancia: https://www.nato.int/cps/en/natolive/157833.htm 

Ministarstvo odbrane Crne Gore zvanična stranica: http://www.mod.gov.me/pretraga/192589/Vojska-Crne-Gore-salje-33-pripadnika-na-vjezbu-TRIDENT-JUNCTURE-18.html

Sačuvajte datume 2BS Foruma 2019 u vašim kalendarima. Forum će biti održan 30. maja – 1. juna 2019. godine. Vidimo se u Budvi.

PANEL IV: “DEZINFORMACIJA JE NOVA INFORMACIJA?”

Dezinformacije se u svijetu ne mogu zaustaviti, a nemoguće je kontrolisati sve što se objavi na internetu, pa bi sredstva trebalo ulagati u odbranu od hibridnih informacija, jedna je od poruka sa panela “Dezinformacija je nova informacija”. Stručnjak za komunikologiju i politikolog, Kateryna Kruk, govorila je o prilikama tokom dešavanja na kijevskom Majdanu, i pojašnjava da Ukrajina, kad je riječ o ratu informacijama nije dio problema, već dio rješenja. Rusija, vjeruje ona, ne koristi lažne vijesti kako bi povećala “meku moć”, već da bi iskoristila sukobe. Smatra i da bi trebalo bojkovati Svjetsko prvenstvo koje se ove godine održava u Rusiji. Sa njom je saglasan i novinar iz Njemačke, Boris Reitschuster, koji kaže da je potrebno izgraditi povjerenje u medije, i navodi da je potrebno pronaći algoritme koji bi identifikovali sumnjive izvore infirmacije.

Viši saradnik i direktor programa za Rusiju u okviru Centra za analizu evropske politike, Brian Whitmore, kaže da  treba da shvatimo da dezinformacioni rat ne postoji u vakuumu. Govoreći o zakonu o Fejsbuku u Njemačkoj, Whitmore navodi da je potrebno urediti funkcionisanje i korišćenje Fejsbuka. Problem nije samo u medijskoj pismenosti, vjeruje on, već je problem i u obrazovanju. Viši zvaničnik za Rusiju i Zapadni Balkan iz Sektora za javnu diplomatiju NATO-a, Robert Pszczel, smatra da je uloga tradicionalnih medija važna, ali kaže da ne podržava kontrolu medija. Govoreći o tome što bi trebalo uraditi u NATO-u da se pomogne državama u borbu protiv lažnih vijesti, on je rekao da je potrebne sve zemlje dovesti u istu ravan.

PANEL V: ”IZUČAVANJE NEKSUSA IZMEĐU RELIGIJE I POLITIKE BEZBJEDNOSTI”

Panelisti su istakli da je dijalog veoma važan, te da religija u stvari propagira mir u svijetu, iako određene ekstremističke grupe šalju drugačije poruke u odnosu na vjerske velikodostojnike.

Ministar vanjskih poslova BiH, Igor Crnadak, kaže da povezivanje religije i bezbjednosti ima smisla, navodeći da s optimizmom gleda na poruke predstavnika vjerskih zajednica, učesnika panela, da doprinesu miru i stabilnosti. On je rekao da ne može prihvatiti ocjenu da postoji veliki jaz između tri naroda u BiH, ali smatra da bi 23 godine nakon rata trebalo biti više povjerenja.

Episkop južno-centralno američki i buenosaireski, Kirilo Bojović, kazao je da je uloga vjerskih zajednica i pravoslavne crkve značajna s aspekta bezbjednosti. Crkva je, smatra Bojović, faktor prevencije i odvraćanja ljudi od nasilja. Bojović kaže da ne vidi opasnost po Crnu Goru kad je riječ o međureligijskoj mržnji. On se osvrnuo na Kosovo, navodeći da su tamošnji Srbi u apsolutno neravnopravnom položaju. Bojović smatra i da se terorizam ne može poistovjetiti s islamom, jer je više riječ o psihološkom problemu pojedinca.

Vojni biskup iz BiH, monsinjor Tomo Vukšić, smatra da je sekulirazam doživio neuspjeh, navodeći da iz perspektive hrišćanstva nasilje nikad nije imalo nikakvu legitimizaciju. Upoređujući BiH sa bačvom, Vukšić kaže da tu državu na okupu više drže obruči spolja, nego li koheziona snaga iznutra.

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat Fejzić, kaže da je svijet postao malo selo, i da su brzi protok informacija učinili da sve što se dešava dođe brzo s jednog na drugi kraj svijeta. On je odbacio povezivanje islama s terorizmom u svijetu, navodeći da se nijedna vjera ili narod ne mogu poistovjetiti s terorizmom i upozorava da najveći broj islamskih prestupnika dolazi upravo sa zapada, gdje su oni, kako je rekao, naučili takvo ponašanje.

Gostujući saradnik u Evropskom savjetu za spoljne odnose, Fatim-Zohra El Malki, kaže da poruke koje šalju ekstremističke grupe nijesu one koje šalju vjerski velikodostojnici. „Islam treba tretirati kao bilo koju drugu vjeru ili tradiciju“, kaže El Malki, ističući da je islam jednako racionalan kao bilo koja druga vjera.

Jačanje radikalnih pokreta ne bi trebalo da bude opravdanje članicama Evropske unije (EU) da ne otvaraju perspektivu članstva balkanskim državama, a nacionalizam se koristi kako bi se oslabilo nezavisno sudstvo, pluralizam i sloboda medija, jedna je od poruka sa drugog panela na osmom 2BS Forumu koji se održava u Budvi.

Crna Gora je, prema ocjeni kosovskog predsjednika Hašima Tačija inspiracija za region, a EU, podržana od strane NATO-a, u smislu bezbjednosti, najjača je mirovna misija do danas.

Tači je u uvodnom govoru, čestitajući građanima Crne Gore Dan nezavisnosti, uputio čestitke Milu Đukanoviću povodom stupanja na dužnost predsjednika države.

Tači je rekao kako se nada da će svi zajedno raditi na tome kako bi se približili Evropskoj uniji, i podsjetio kako je Kosovo u procesu izmjene Ustava, da bi zajednica Crnogoraca bila priznata kroz garantovani mandat u parlamentu.

“Crna Gora je inspiracija cijelom regionu za evropske i evroatlanstke integracije. Srećni smo što je Crna Gora članica NATO-a. Članstvo Crne Gore i Albanije u NATO-u donosi stabilnost cijelom regionu Zapadnog Balkana”, rekao je Tači.

Kosovki predsjednik je rekao da ne bi trebalo ustuknuti pred populizmom, jer da se to desilo, nikad ne bi došlo do demarkacije granice između Crne Gore. Tači je, kako je rekao, zahvalan vlastima u Podgorici koja je pokazala razumijevanje i strpljenje za institucije na Kosovu u vezi s procesom demarkacije.

“To je bio mudar pristup, pa zato danas Crna Gora i Kosovo imaju odlične odnose”, kazao je Tači.

Govoreći na temu “Evropa sada”, Tači je rekao da članstvo u EU nije poklon. Smatra da se mnoge stvari ne mogu predvidjeti, jer se određene pojave razvijaju po principu domino efekta, kao što je slučaj s Bregzitom.

“Ali vidimo da EU ostaje snažna, da jačaju proevropske snage. EU podržana od strane NATO-a, u smislu bezbjednosti, nešto je što je najjača mirovna misija do danas. EU nije samo mirovni pokret, već pokret kojim se teži kako bi prevazišli probleme”, rekao je Tači, napominjući da jačanje radikalnih pokreta ne bi trebalo da bude opravdanja članicama EU da ne otvaraju perspektivu članstva balkanskim državama.

Tači je rekao da vjeruje da je sporazum između Beograda i Prištine težak i za Srbiju i za Kosovo, navodeći da se sve lakše može prevazići uz zajedničku evropsku viziju. Uvjeren da će Kosovo dobiti stolicu u Ujedinjenim nacijama, Tači je rekao da vjeruje da će se krenuti i u proces međusobnog priznanja.

“Cijenimo integritet Španije. Ali Katalonija nije Kosovo, a Srbija nije Španija”, rekao je Tači, vjerujući “da ćemo svi jednog dana postati članice iste porodice, a to su EU i NATO”.

Ambasador Kanade u Njemačkoj i specijalni izaslanik pri Evropskoj uniji i Evropi, Stéphane Dion, kazao je da su dva problema pred Evropom – Srbija i Kosovo, te spor Makedonije i Grčke oko imena.

Dion smatra da ne postoji način da se Kosovo vrati Srbiji, pa je jedino rješenje da Beograd s Prištinom razvija novi odnos susjedstva.

“Ne vidim nijedno drugo rješenje”, rekao je Dion.

Govoreći o sporu oko imena između Atine i Skoplja, on je rekao da ne vidi problem u imenu Nova Makedonija.

“Drugi sporovi koje treba riješiti prije članstva u EU je da ovih šest država moraju postati čvrste liberalne demokratije. Nema načina da EU apsorbuje zemlje u pogledu vladavine prava, jer EU nije toliko sigurna u samu sebe kao nekad”, kazao je Dion.

Kad je riječ o kapacitetima za unapređenje demokratije, Dion je rekao da se nacionalizam koristi kao način da se konsoliduje moć autokrata.

“Koriste ga da bi oslabili nezavisno sudstvo, pluralizam, slobodu medija… Demokratija i njeni stubovi su ugroženi od nacionalizma”, kazao je Dion.

On je rekao da vjeruje kako Crna Gora želi da bude ponosna na svoj doprinos jačoj Evropi i Uniji. Populistički lideri su, ocijenio je, alergični na bilo kakvu kritiku, posebno ako ona dolazi sa strane.

“Bilo bi pogrešno da se na Balkanu standardi EU smatraju kao ograničenje. Zahtjevi koji vam se nameću su prilika da se poprave pojedinačna društva”, rekao je Dion.

Izvještaj o napretku Crne Gore iz 2018. je, smatra on, indikator obaveza koje bi zemlja trebalo da ispuni, poručujuči da “demokratiji nema kraja”, i da bi na njoj trebalo raditi. Dion smatra i da zemlje Zapadnog Balkana imaju puno toga da ponude.

Na konstataciju da Crna Gora pregovara šest i po godina, onoliko koliko je trebalo Hrvatskoj, a da je perspektiva za Crnu Goru tek 2025. godina, Dion je rekao da je podrška za proširenje moguća ako se obezbijedi sloboda medija, borba protiv organizovanog i kriminala.

“Unaprijedite vaše zemlje, popravite vaše zemlje. Ne vjerujem da su lideri licemjeri i da nemaju interes da Balkan bude u EU”, rekao je Dion.

EU bi, vjeruje on, rado primile Zapadni Balkan, pod uslovom da nove članice ne bi oslabile liberalnu demokratiju.

Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović, smatra da je francuski predsjednik, Emanuel Makron, tamni oblak nad našim horizontom, podsjećajući na njegovu izjavu u Sofiji da neće biti proširenja prije 2025. godine.

Uslov bi, kaže on, trebalo ispuniti zbog nas i naše zemlje, a ne zbog pragmatizma i Evropske unije

.

“Srbiju i Crnu Goru često stavljaju u isti koš. Ne znam zašto ne kažu da smo mi lideri, jer Srbija kaska za nama. Treba praviti razliku između 30 i 13 otvorenih poglavlja, ali hajde da stvari zovemo pravim imenom”, kazao je Radulović.

Lideri, poručuje on, treba da budu lideri, a da se ne zamagljuju vještački ono što su činjenice.

“Mi smo dobili članstvo u NATO, i kao što je rekao Tači oni se ugledaju na nas. Dakle, lidera pratite”, rekao je Radulović.

Govoreći o ruskom uticaju, Radulović je rekao da 25 odsto javnosti i dalje u ljubavi s Rusijom, što stvara probleme u nacionalnom ponosu.

“Kad nemate nacionalni konsenzus, jako je teško da nešto radite. Četvrtina stanovništva navija za Rusiju u uzajamnim susretiima. Kad god imate rusku investiciju, imate Saharu u ekonomskom smislu. To smo itekako iskusili”, rekao je Radulović, navodeći da i dalje osjećamo posljedice političkog miješanja Rusije u crnogorske prilike 2016.

On smatra da je veoma teško naći pozitivne primjere uticaja Rusije i na politiku i na ekonomiju.

Viši saradnik na Harvardu, Radoslav Sikorski, rekao je da je izjava Makrona za Balkan ozbiljan stav, koji nije samo njegov, već rasprostranjeno mišljenje u Zapadnoj Evropi.

“EU će biti dvostruko opreznija kako će se odvijati proširenje”, rekao je Sikorski.

EU, tvrdi on, neće primiti nijednu novu članicu koja bi mogla da ide unazad.

“Dakle, zemlje kandidati da ne štrikiraju svoje obaveze, već da rade nešto što ima smisla, što ih preporučuje da budu članice EU”, rekao je Sikorski.

Na Balkanu je loše to što, kako je rekao, Rusija nije imala toliko uticaja 50 godina nakon rata.

Bivši ministar odbrane Slovenije, Roman Jakič, smatra da je problem u tome što populizam povećavaju oni koji su protiv proširenja EU.

“Siguran sam da sve zemlje čine sve što mogu da stignu EU. Crna Gora i Makedonija veoma su aktivne u tome”, kazao je Jakič.

On poručuje kako je stav Slovenije da bi Zapadni Balkan trebalo što prije integrisati, i posmatrati s geopolitičke tačke gledišta, a ne pukog ispunjavanja uslova i štrikova.