Crna Gora postala je članica NATO 5. juna prošle godine, a dva dana kasnije crnogorska zastava podignuta je ispred sjedista NATO u Briselu.
Predstavnici Atlantskog saveza Crne Gore su na simboličan način proslavili prvu godišnjicu članstva u NATO, i 5. juna 2018. godine, i učinili da se zastave NATO i Crne Gore zavijore i na Lovćenu!
PANEL IV: “DEZINFORMACIJA JE NOVA INFORMACIJA?”
Dezinformacije se u svijetu ne mogu zaustaviti, a nemoguće je kontrolisati sve što se objavi na internetu, pa bi sredstva trebalo ulagati u odbranu od hibridnih informacija, jedna je od poruka sa panela “Dezinformacija je nova informacija”. Stručnjak za komunikologiju i politikolog, Kateryna Kruk, govorila je o prilikama tokom dešavanja na kijevskom Majdanu, i pojašnjava da Ukrajina, kad je riječ o ratu informacijama nije dio problema, već dio rješenja. Rusija, vjeruje ona, ne koristi lažne vijesti kako bi povećala “meku moć”, već da bi iskoristila sukobe. Smatra i da bi trebalo bojkovati Svjetsko prvenstvo koje se ove godine održava u Rusiji. Sa njom je saglasan i novinar iz Njemačke, Boris Reitschuster, koji kaže da je potrebno izgraditi povjerenje u medije, i navodi da je potrebno pronaći algoritme koji bi identifikovali sumnjive izvore infirmacije.
Viši saradnik i direktor programa za Rusiju u okviru Centra za analizu evropske politike, Brian Whitmore, kaže da treba da shvatimo da dezinformacioni rat ne postoji u vakuumu. Govoreći o zakonu o Fejsbuku u Njemačkoj, Whitmore navodi da je potrebno urediti funkcionisanje i korišćenje Fejsbuka. Problem nije samo u medijskoj pismenosti, vjeruje on, već je problem i u obrazovanju. Viši zvaničnik za Rusiju i Zapadni Balkan iz Sektora za javnu diplomatiju NATO-a, Robert Pszczel, smatra da je uloga tradicionalnih medija važna, ali kaže da ne podržava kontrolu medija. Govoreći o tome što bi trebalo uraditi u NATO-u da se pomogne državama u borbu protiv lažnih vijesti, on je rekao da je potrebne sve zemlje dovesti u istu ravan.
PANEL V: ”IZUČAVANJE NEKSUSA IZMEĐU RELIGIJE I POLITIKE BEZBJEDNOSTI”
Panelisti su istakli da je dijalog veoma važan, te da religija u stvari propagira mir u svijetu, iako određene ekstremističke grupe šalju drugačije poruke u odnosu na vjerske velikodostojnike.
Ministar vanjskih poslova BiH, Igor Crnadak, kaže da povezivanje religije i bezbjednosti ima smisla, navodeći da s optimizmom gleda na poruke predstavnika vjerskih zajednica, učesnika panela, da doprinesu miru i stabilnosti. On je rekao da ne može prihvatiti ocjenu da postoji veliki jaz između tri naroda u BiH, ali smatra da bi 23 godine nakon rata trebalo biti više povjerenja.
Episkop južno-centralno američki i buenosaireski, Kirilo Bojović, kazao je da je uloga vjerskih zajednica i pravoslavne crkve značajna s aspekta bezbjednosti. Crkva je, smatra Bojović, faktor prevencije i odvraćanja ljudi od nasilja. Bojović kaže da ne vidi opasnost po Crnu Goru kad je riječ o međureligijskoj mržnji. On se osvrnuo na Kosovo, navodeći da su tamošnji Srbi u apsolutno neravnopravnom položaju. Bojović smatra i da se terorizam ne može poistovjetiti s islamom, jer je više riječ o psihološkom problemu pojedinca.
Vojni biskup iz BiH, monsinjor Tomo Vukšić, smatra da je sekulirazam doživio neuspjeh, navodeći da iz perspektive hrišćanstva nasilje nikad nije imalo nikakvu legitimizaciju. Upoređujući BiH sa bačvom, Vukšić kaže da tu državu na okupu više drže obruči spolja, nego li koheziona snaga iznutra.
Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat Fejzić, kaže da je svijet postao malo selo, i da su brzi protok informacija učinili da sve što se dešava dođe brzo s jednog na drugi kraj svijeta. On je odbacio povezivanje islama s terorizmom u svijetu, navodeći da se nijedna vjera ili narod ne mogu poistovjetiti s terorizmom i upozorava da najveći broj islamskih prestupnika dolazi upravo sa zapada, gdje su oni, kako je rekao, naučili takvo ponašanje.
Gostujući saradnik u Evropskom savjetu za spoljne odnose, Fatim-Zohra El Malki, kaže da poruke koje šalju ekstremističke grupe nijesu one koje šalju vjerski velikodostojnici. „Islam treba tretirati kao bilo koju drugu vjeru ili tradiciju“, kaže El Malki, ističući da je islam jednako racionalan kao bilo koja druga vjera.
The President of the USA, Donald Trump, does not have a wide perspective when it comes to foreign policy, but his policy is based on instinct. At the same time, the President of Russia, Vladimir Putin, would gain 60 percent of the votes if he were the candidate on the elections in Serbia. These are the messages from the third panel “Has the US foreign policy shifted under the Tramp’s administration?” in the framework of the eighth 2BS Forum taking place in Budva.
Speaking about the President of the USA, the former Minister of Defense of Serbia, Dragan Šutanovac, said that a couple of days ago he was listening to the manager of Trump’s campaign, Mr. Corey Lewandowski who, as he highlighted, almost convinced him that Trump is the best leader.
When it comes to the attitude of Serbia to the East and West, Šutanovac said that the Serbs have different opinions.
“Emotionally, we are leaning towards Russia and we would say that we love it the most, but, if you ask us where do we want our health insurance, the answer would be – the USA and the Western Europe”, said Šutanovac.
He stated that Serbia is not ready to become a member of NATO as fast as the other countries of the region.
“Trump is led by instincts, he is a great businessman. I am a democrat, and the nationalists say – “Serbia first”, just like “America first.” But, if we had elections and if Putin were a candidate, he would gain 60 percent of the votes which is surprising” said Šutanovac.
Stating that the EU is the only choice for the region, Šutanovac said that all of us would become NATO member states, eventually.
Šutanovac commented the attempt of a third party’s interference into the political events in Montenegro and Macedonia:
“Serbia is under the real siege and fake news attacks.”
Concerning the question whether this fake news is from Russia, he responded:
“I think so. You would not believe what could be received from that source. We have one magazine with the headquarters in Russia and their influence is much stronger than the content produced by the televisions.”
As he said, he does not perceive a serious vision in this: “In this situation, we are like a pebble in a shoe, we obstruct every movement. We have long relations with the USA, it is something that should be considered and this way, we should cope with fake news.”
The Director of the Warsaw Office of the German Marshall Fund, Michal Baranowski, said that the pessimism concerning Trump is real, stating that the Trump’s administration nor the USA are like him.
“It is true that it would be good for us to be a strong actor on the security field and to have a good ally in the USA but we must consider the USA from that perspective. We might not like what Trump is representing but it is even worse when we think of the consequences of his rule – i.e. the undermining of his alliances, and NATO and the EU belong to them”, said Baranowski.
Baranowski said that they would approve if Joe Biden won the next elections, stating that his country would remain pro-American, no matter who is in the White House.
According to him, the biggest threat is the imitation of Russia by the other countries, which is a Putin’s success.
The Director of the Center for Diplomacy and Global Engagement, Michael Carpenter, thinks that Trump does not have wider perspective concerning foreign policy, but that his policy is based on instincts. All of this is not good for human rights and democracy, as he considers.
“Foreign policy should be in the hands of professionals”, said Carpenter.
He thinks that the American foreign policy was based on a strong transatlantic relation.
Carpenter said that the relations of Serbia with Russia are acceptable, but, they should not be combined with the aggressive Kremlin policy.
“Do they see the foreign policy of this country which is clearly manipulating?”, asked Carpenter.
The Counsellor in the Presidency of Bosnia and Herzegovina, Selmo Cikotić, says that the USA should think of an alternative for their benefit.
“It is natural for us to have reasons to believe that our connection in the region is a guarantee for a stability in the Western Balkans. And that is why the interventionist role of the USA is expected in all of this. That intervention of the USA has been the best since the period of the Cold War.”, said Cikotić.
As he said, NATO is seen as the only efficient concept.
“Whenever a problem appears, NATO is the only one that can solve it.”, he highlighted.
While commenting the presence of the Russia in the region, he said that they do it with a very few investments.
“There is no simple approach. In all of the nations in the region, there is the attitude that Russia is a great nation that participated in the creation of the civilization, which is true, but when the crisis emerge, you will always find some radical element from Russia.”, said Cikotić.
He said that the investments from Russia would not bother Bosnia and Herzegovina, but the problem is that the President of the Republic of Srpska, Milorad Dodik, is inclined towards Moscow.
“We have the economic trade with Russia which was the smallest for the entity that he represents” says Cikotić, while assessing that the geopolitics of the Western Balkans is particular. To the question concerning how much we should be worried about the presence of “the soft Russian power”, Šutanovac responded that the influence of Russia is not rational.
“There were zero donations from the East, but they had better PR. When we had a fire, there were the airplanes from Russia to extinguish it. They acted faster than the USA, since we have the procedures there”, he said.
Jačanje radikalnih pokreta ne bi trebalo da bude opravdanje članicama Evropske unije (EU) da ne otvaraju perspektivu članstva balkanskim državama, a nacionalizam se koristi kako bi se oslabilo nezavisno sudstvo, pluralizam i sloboda medija, jedna je od poruka sa drugog panela na osmom 2BS Forumu koji se održava u Budvi.
Crna Gora je, prema ocjeni kosovskog predsjednika Hašima Tačija inspiracija za region, a EU, podržana od strane NATO-a, u smislu bezbjednosti, najjača je mirovna misija do danas.
Tači je u uvodnom govoru, čestitajući građanima Crne Gore Dan nezavisnosti, uputio čestitke Milu Đukanoviću povodom stupanja na dužnost predsjednika države.
Tači je rekao kako se nada da će svi zajedno raditi na tome kako bi se približili Evropskoj uniji, i podsjetio kako je Kosovo u procesu izmjene Ustava, da bi zajednica Crnogoraca bila priznata kroz garantovani mandat u parlamentu.
“Crna Gora je inspiracija cijelom regionu za evropske i evroatlanstke integracije. Srećni smo što je Crna Gora članica NATO-a. Članstvo Crne Gore i Albanije u NATO-u donosi stabilnost cijelom regionu Zapadnog Balkana”, rekao je Tači.
Kosovki predsjednik je rekao da ne bi trebalo ustuknuti pred populizmom, jer da se to desilo, nikad ne bi došlo do demarkacije granice između Crne Gore. Tači je, kako je rekao, zahvalan vlastima u Podgorici koja je pokazala razumijevanje i strpljenje za institucije na Kosovu u vezi s procesom demarkacije.
“To je bio mudar pristup, pa zato danas Crna Gora i Kosovo imaju odlične odnose”, kazao je Tači.
Govoreći na temu “Evropa sada”, Tači je rekao da članstvo u EU nije poklon. Smatra da se mnoge stvari ne mogu predvidjeti, jer se određene pojave razvijaju po principu domino efekta, kao što je slučaj s Bregzitom.
“Ali vidimo da EU ostaje snažna, da jačaju proevropske snage. EU podržana od strane NATO-a, u smislu bezbjednosti, nešto je što je najjača mirovna misija do danas. EU nije samo mirovni pokret, već pokret kojim se teži kako bi prevazišli probleme”, rekao je Tači, napominjući da jačanje radikalnih pokreta ne bi trebalo da bude opravdanja članicama EU da ne otvaraju perspektivu članstva balkanskim državama.
Tači je rekao da vjeruje da je sporazum između Beograda i Prištine težak i za Srbiju i za Kosovo, navodeći da se sve lakše može prevazići uz zajedničku evropsku viziju. Uvjeren da će Kosovo dobiti stolicu u Ujedinjenim nacijama, Tači je rekao da vjeruje da će se krenuti i u proces međusobnog priznanja.
“Cijenimo integritet Španije. Ali Katalonija nije Kosovo, a Srbija nije Španija”, rekao je Tači, vjerujući “da ćemo svi jednog dana postati članice iste porodice, a to su EU i NATO”.
Ambasador Kanade u Njemačkoj i specijalni izaslanik pri Evropskoj uniji i Evropi, Stéphane Dion, kazao je da su dva problema pred Evropom – Srbija i Kosovo, te spor Makedonije i Grčke oko imena.
Dion smatra da ne postoji način da se Kosovo vrati Srbiji, pa je jedino rješenje da Beograd s Prištinom razvija novi odnos susjedstva.
“Ne vidim nijedno drugo rješenje”, rekao je Dion.
Govoreći o sporu oko imena između Atine i Skoplja, on je rekao da ne vidi problem u imenu Nova Makedonija.
“Drugi sporovi koje treba riješiti prije članstva u EU je da ovih šest država moraju postati čvrste liberalne demokratije. Nema načina da EU apsorbuje zemlje u pogledu vladavine prava, jer EU nije toliko sigurna u samu sebe kao nekad”, kazao je Dion.
Kad je riječ o kapacitetima za unapređenje demokratije, Dion je rekao da se nacionalizam koristi kao način da se konsoliduje moć autokrata.
“Koriste ga da bi oslabili nezavisno sudstvo, pluralizam, slobodu medija… Demokratija i njeni stubovi su ugroženi od nacionalizma”, kazao je Dion.
On je rekao da vjeruje kako Crna Gora želi da bude ponosna na svoj doprinos jačoj Evropi i Uniji. Populistički lideri su, ocijenio je, alergični na bilo kakvu kritiku, posebno ako ona dolazi sa strane.
“Bilo bi pogrešno da se na Balkanu standardi EU smatraju kao ograničenje. Zahtjevi koji vam se nameću su prilika da se poprave pojedinačna društva”, rekao je Dion.
Izvještaj o napretku Crne Gore iz 2018. je, smatra on, indikator obaveza koje bi zemlja trebalo da ispuni, poručujuči da “demokratiji nema kraja”, i da bi na njoj trebalo raditi. Dion smatra i da zemlje Zapadnog Balkana imaju puno toga da ponude.
Na konstataciju da Crna Gora pregovara šest i po godina, onoliko koliko je trebalo Hrvatskoj, a da je perspektiva za Crnu Goru tek 2025. godina, Dion je rekao da je podrška za proširenje moguća ako se obezbijedi sloboda medija, borba protiv organizovanog i kriminala.
“Unaprijedite vaše zemlje, popravite vaše zemlje. Ne vjerujem da su lideri licemjeri i da nemaju interes da Balkan bude u EU”, rekao je Dion.
EU bi, vjeruje on, rado primile Zapadni Balkan, pod uslovom da nove članice ne bi oslabile liberalnu demokratiju.
Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović, smatra da je francuski predsjednik, Emanuel Makron, tamni oblak nad našim horizontom, podsjećajući na njegovu izjavu u Sofiji da neće biti proširenja prije 2025. godine.
Uslov bi, kaže on, trebalo ispuniti zbog nas i naše zemlje, a ne zbog pragmatizma i Evropske unije
.
“Srbiju i Crnu Goru često stavljaju u isti koš. Ne znam zašto ne kažu da smo mi lideri, jer Srbija kaska za nama. Treba praviti razliku između 30 i 13 otvorenih poglavlja, ali hajde da stvari zovemo pravim imenom”, kazao je Radulović.
Lideri, poručuje on, treba da budu lideri, a da se ne zamagljuju vještački ono što su činjenice.
“Mi smo dobili članstvo u NATO, i kao što je rekao Tači oni se ugledaju na nas. Dakle, lidera pratite”, rekao je Radulović.
Govoreći o ruskom uticaju, Radulović je rekao da 25 odsto javnosti i dalje u ljubavi s Rusijom, što stvara probleme u nacionalnom ponosu.
“Kad nemate nacionalni konsenzus, jako je teško da nešto radite. Četvrtina stanovništva navija za Rusiju u uzajamnim susretiima. Kad god imate rusku investiciju, imate Saharu u ekonomskom smislu. To smo itekako iskusili”, rekao je Radulović, navodeći da i dalje osjećamo posljedice političkog miješanja Rusije u crnogorske prilike 2016.
On smatra da je veoma teško naći pozitivne primjere uticaja Rusije i na politiku i na ekonomiju.
Viši saradnik na Harvardu, Radoslav Sikorski, rekao je da je izjava Makrona za Balkan ozbiljan stav, koji nije samo njegov, već rasprostranjeno mišljenje u Zapadnoj Evropi.
“EU će biti dvostruko opreznija kako će se odvijati proširenje”, rekao je Sikorski.
EU, tvrdi on, neće primiti nijednu novu članicu koja bi mogla da ide unazad.
“Dakle, zemlje kandidati da ne štrikiraju svoje obaveze, već da rade nešto što ima smisla, što ih preporučuje da budu članice EU”, rekao je Sikorski.
Na Balkanu je loše to što, kako je rekao, Rusija nije imala toliko uticaja 50 godina nakon rata.
Bivši ministar odbrane Slovenije, Roman Jakič, smatra da je problem u tome što populizam povećavaju oni koji su protiv proširenja EU.
“Siguran sam da sve zemlje čine sve što mogu da stignu EU. Crna Gora i Makedonija veoma su aktivne u tome”, kazao je Jakič.
On poručuje kako je stav Slovenije da bi Zapadni Balkan trebalo što prije integrisati, i posmatrati s geopolitičke tačke gledišta, a ne pukog ispunjavanja uslova i štrikova.
Konsolidacija Evropske unije i proces proširenja EU trebalo bi da se dešavaju istovremeno, jer sve što ostaje izvan pažnje EU, a Balkan je to bio, može prije predstavljati problem Evropskoj uniji, poruka je predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića.
On je u uvodnom govoru kazao da je Zapadnom Balkanu potrebna integracija.
„Ne treba dokazivati da je ovaj region poslao više nego dovoljno poruka o nedostatnosti kapaciteta. Integracija Zapadnog Balkana je isto što i stabilnost. Integracija znači povratak zemalja Zapadnog Balkana evropskom civilizacijskom putu“, rekao je Đukanović.
On smatra da su evropska i evroatlantska perspektiva danas zamagljenije nego s početka vijeka. Kao jedan od razloga usporavanja i pada entuzijazma na Zapadnom Balkanu Đukanović navodi u predugom trajanju priče o usporavanju.
“Uvjereni smo da je jedini ispravan smjer daljeg kretanja evropska i evroatlantska integracija. Potrebno je podržati proevropski nastrojene vlade na Balkanu, svjesne neminovnosti pripadanja tom civilizacijskom krugu. U Evropi postoje razmišljanja da je Evropi potrebna konsolidacija da bi se došlo do proširenja, iako mislim da bi ta dva procesa trebalo da teku istovremeno”, rekao je Đukanović.
On je rekao da nema bolje konsolidacije za Evropu i boljeg puta i njenu globalnu konkuretnost od ujedinjenja.
“Sve što ostaje izvan pažnje Evropske unije, a Balkan je to bio, može prije predstavljati problem Evropskoj uniji, nego što će se EU zaštititi onog što bi mogle biti posljedice vanevropskog modela. Pravo pitanje za nas je hoćemo li da se zakašnjelo bavimo problemom, ili da uložimo napor da evropeizujemo taj prostor i stvorimo uslove za unutrašnju stabilnost. Ovo je pitanje za članice EU”, kazao je Đukanović.
Crna Gora i on, kako je rekao, ne spadaju u one koji inferiorno gledaju na partnerstvo s EU.
“Mi ne mislimo da treba stojati, klečati i moliti da se otvore vrata EU. Mi smo spremni da preuzmemo svoj dio odgovornosti”, poručio je Đukanović.
Pitajući se šta još treba da se desi da Crna Gora postane članica Evropske unije, zamjenik predsjednika Vlade i ministar odbrane Bugarske, Krasimir Karakačanov, zapitao se i mogu li sve zemlje članice NATO-a i EU reći da nemaju problem s korupcijom i da imaju slobodne medije.
On je ocijenio da je bio malo razočaran, jer na samitu u Sofiji nije bilo jasnog opredjeljenja po pitanju vremenskog plana za proširenje EU.
“Naša je politika jasna. Želimo opredijeljenost ka članstvu i želimo da sve zemlje budu članice i EU i NATO. Ako ne damo jasne izglede za jasnu perspektivu, dešavaju se treći faktori, koji su vjekovima prisutni. Tu je uticaj Turske, uticaj Rusije na Balkanu. 200 godina su prisutne na Balkanu”, rekao je Karakačanov.
Ako imamo, kako je rekao, dvije ili tri brzine, ostavlja se prostor za interakciju i miješanje, što stvara mogućnost za podjele i nestabilnost na Zapadnom Balkanu.
Karakačanov je rekao kako zemljama aspirantima ka EU ne treba davati savjete, već bi savjete trebalo uputiti Briselu da ne postavljaju rigidne kriterijume i da osjećaju dug prema Balkanu.
“Nemojte odustajati, istrajte, a kolege u Briselu da razmišljaju o tome šta se želi postići kriterijumima, da se pozabave činjenice da će ako ispuste Zapadni Balkan, doći do pojačanja euroskepticizma”, kazao je Karakačanov, uz apel da Brisel bude tolerantniji.
Odgovarajući Karakačanovu, izvršni potpredsjednik Atlantskog savjeta SAD, Dejmon Vilson, kazao je da postoji razlog za takve rigidne kriterijume.
“Zbog činjenice da Balkan ima tešku storiju iza sebe, napravili smo birokratski proces da bi se došlo do ciljeva. Moramo imati mjerila da mjerimo pomak koji se prave, ali ne smijemo da dozvolimo da to zamagli krajnju perspektivu”, kazao je Vilson.
Govoreći o evroatlantskim integracijama, Vilson je ocijenio da nije bilo teško ocijeniti zašto bi Crna Gora trebalo da bude članica NATO-a, te da je isto u slučaju Makedonije.
“Najveći izazov je da ovaj region ne čeka na Brisel i Vašington, nego da prevazilazite naša očekivanja, prije nego i mi to saznamo”, rekao je Vilson.
Ministar odbrane Crne Gore, Predrag Bošković, rekao je da je sada stabilnost i bezbjednost naše zemlje zagarantovana članstvom u NATO.
On je istakao da Crna Gora radi na reformama bez obzira što se ne zna tačan datum ulaska naše zemlje u EU.
“Najvažnije je naglasiti da Evropa u ovom momentu ima više problema nego region Zapadnog Balkana. Izazovi u EU su složeniji nego oni na Zapadnom Balkanu”, rekao je Bošković.
Zamjenica predsjednika Vlade i ministar odbrane Makedonije, Radmila Šekerinska Jankovska, govoreći o sporu njene zemlje s Grčkom, rekla je da su imali nekoliko bilateralnih sastanaka, te da je riječ o pregovorima koji traju skoro 25 godina.
“Niko ne može da očekuje da je ovo finalni dogovor. To moramo provjeriti u javnosti. Ali mi smo optimisti, vjerujem da je Makedonija pokazala da je kriza korićšena kao šansa”, istakla je Šekerinska Jankovska.
Ona je ocijenila da su narodi na ovom prostoru navikli da žive u uslovima krize.
“Upravljanje krizom je dio našeg DNK-a. Promjena na Balkanu je to da nijesmo imali naivna očekivanja da će nas neko spasiti, da će EU iskoristiti priliku i otvoriti pregovore s Makedonijom”, kazala je Šekerinska Jankovska.
Ministarka odbrane Bosne i Hercegovine (BiH), Marina Pendeš, kazala je da je ta zemlja jasno definisala opredijeljenost evropskih i evroatlantskih integracija, navodeći da očekuje aktiviranja MAP-a za BiH.
Kad je riječ o EU integracijama, ona je kazala da se ne bi saglasila sa ocjenom da postoji status QUO u toj zemlji, poručujući da je BiH evropska država, iako nije članica Evropske unije.
“Zapadni Balkan je dio Evrope i u tom smislu očekujem podršku svih, i Brisela i Vašingtona”, kazala je Pendeš, uz ocjenju da zbunjuju izjave pojedinih političara iz Republike Srpske kad je riječ o NATO alijansi.
U Predsjedništvu BiH, kako je istakla, postoji nedvosmislena opredijeljenost za članstvo te zemlje u EU i NATO.
Osmi To Be Secure (2BS) Forum, koji okuplja više od 400 učesnika iz cijelog svijeta, otvoren je danas u Budvi. Poslata je poruka da je Crna Gora predvodnik integracija na Zapadnom Balkanu, ali da bi trebalo nastaviti s reformama.
Zamjenik pomoćnika državnog sekretara, Metju Palmer, rekao je da je uvijek zadovoljstvo biti u Crnoj Gori.
Čestitajući Milu Đukanoviću preuzimanje funkcije predsjednika države, Palmer je rekao da se godinu dana nakon prijema Crne Gore u Alijansu, mora razmišljati o daljim koracima i ciljevima, a to su evropske integracije i evroatlantske integracije zemalja regiona.
Crna Gora, smatra on, predvodi proces EU integracija, a zvanična Podgorica bi, smatra on, trebalo da sprovodi reforme kako bi se iskorijenio organizovani kriminal. Komentarišući napad na novinarku Vijesti, Oliveru Lakić, Palmer je rekao da taj događaj podsjeća na važnost medija.
Palmer je rekao da bi Crna Gora trebalo da podstiče atmosferu u kojoj mediji mogu da vrše svoju ulogu, jer su slobodni mediji osnova za demokratiju. Stranke na vlasti bi trebalo da budu predvodnice tog procesa.
„Demokratski procesi trebalo bi da se dalje razvijaju van vlade, a NVO da budu aktivne, dok bi štampa trebalo da ispunjava svoje obaveza, da izvještavaju tačno i profesionalno, da prave razliku između mišljenja i vijesti“, kazao je Palmer.
Palmer je, govoreći o sporu oko imena između Grčke i Makedonije, rekao da će SAD učiniti sve da podrže postizanje sporazuma, kako bi zvanično Skoplje krenulo u dalje integracije ka NATO-u.
U BiH ima, kako je rekao, dosta izazova, te da zabrinjava nacionalistička retorika. Nesposobnost lidera, kako je kazao, odvlači BiH od evropskog puta.
„Integracije BiH u evroatlanstke strukrture je nešto što garantuje našu bezbjednost“, rekao je Palmer.
Normalizacija između Srbije i Kosova, kako je rekao, ima ogroman potencijal, pa je izuzetno važno nastaviti dijalog.
„Drago nam je da je Srbija, zajedno sa Crnom Gorom, identifikovana kao predvodnik evropskih integracija. I Kosovo napreduje, to je mlada demokratija. Prtiština ostvaruje značajan napredak u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije“, istakao je Palmer.
Istakao je da Amerika ne može da se vrati na Balkan, jer nikad nije ni napustila Balkan.
„Mi smo posvećeni dugoročnim partnerstvima, želimo Evropu koja je napredna i snažna, a Balkan je dio toga. Želimo da vrijednosti koje mi dijelimo budu integrisane u vaše institucije. Nastavićemo da pružamo podršku kako bi se unaprijedile reforme, vladavina prava, bezbjednost na granicimaa, kako bi se borili protiv kriminala i korzupcije“, kazao je Palmer.
Predsjednik Vlade Crne Gore, Duško Marković, rekao je da danas Crna Gora diskutuje s pozicije članice NATO alijanse, što je ujedno garancija naše suverenost, ali i ekonomskog rasta.
Marković je rekao da ove godine imamo za 20 odsto više turista u odnosu na isti period prošle godine. Smatra i da se Crna Gora nalazi na stabilnom putu.
„Promijenjena geopolitika na Balkanu opterećuje region, ali je važno prepoznati pozitivne trendove. Svjedoci smo da postoje pokušaji da se osujeti pokušaj regiona da bude dio EU i NATO. Zato je važno raditi na punom ostvarenju ove vizije“, rekao je Marković.
Crna Gora to, kako je rekao, dobro razumije, pa su od samog starta naš cilj EU I NATO.
„Niko ne može uraditi posao umjesto nas. Moramo sami rješavati probleme i sprovoditi bolne reforme. Ponosni smo da je Crna Gora na čelu pregovaračkog procesa. Svjesni smo da je članstvo zanovano na rezultatima i da članstvo zavisi od nas samih“, rekao je Marković.
Direktor Atlantskog saveza, Savo Kentera, podsjetio je da je Crna Gora prije godinu postala članica NATO, navodeći da će proći još dosta vremena dok ne počnemo živjeti u skladi s vrijednostima Alijanse. Kentera je kazao da postoji mjesta za optimizam.
„Svjedoci smo povratka SAD, Velike Britanije i ostalih zemalja na prostor Zapadnog Balknana, kako bi se pokazalo da ovaj prostor ostaje svera interesovanja zapadnih zemalja“, rekao je Kentera, uz poruku da Evropa mora preuzeti inciijativu za proces proširenja.
Crna Gora je, kako je rekao, ulaskom u NATO stvorila dobre preduslove za ulazak EU.
„Članstvo u EU neće doći samo po sebe. Pred nama je još dosta posla, prije svega na jačanju institucija sistema, borbe protiv organizovanig kriminala i korupcije i slobode medija“, rekao je Kentera.
On vjeruje da će Crna Gora imati snage i mudrosti da odabere pravi put, ocjenjujući pritom da nekim zemljama neće odgovarati da Crna Gora nastavi svoj put. Svjedoci smo, kako je rekao, i kampanje dezinformisanja.
Kentera je ocijenio i da je Zapadni Balkan najslabija tačka Evrope, zbog čega je prisustvo SAD i Velike Britanije od krucijalnog značaja, kako bi se imalo u vidu da se Zapadni Balkan neće prepustiti bilo kome.