Rusija, Kina i Turska – tri su države koje mijenjaju svjetski poredak i konstelaciju snaga na međunarodnoj političkoj sceni, dok je politika Turske prema Balkanu jedna od najstabilnijih, ocjena je sa trećeg panela “Tri nijanse crvene: Rusija, Kina i Turska – mijenjaju dinamiku globalne moći” na To Be Secure (2BS) Forumu u Budvi.

Naučnica iz Turske Pinar Akpinar komentarisala je uticaj Turske na Balkanu i kazala da je Balkan bio srce Otomanske imperije, dok je sada kapija Turskoj prema zapadnoj Evropi.

“Balkan je jedna od najstabilnijih spoljnih politika Turske. Ona se bazira na pomoći, trgovini, investicijama”, istakla je Akpinar, navodeći da u politici prema Balkanu ne vidi prevelika odstupanja.

Ona je ocijenila da je kapacitet Turske, naročito ekonomski, oslabljen nakon pokušaja državnog udara.

“Uticaj Turske je više regionalnog karaktera. Tursku najviše interesuje širi region Bliskog istoka. Ona forsira i koristi bilateralne ili šire saveze za ostvarivanje ciljeva vanjske politike”, kazala je ona, navodeći da ta zemlja nema baš jak uticaj na ostale muslimanske zemlje.

Turskoj su, smatra ona, falili kapaciteti, ali da se uvijek želio širiti uticaj. No, prema njenom mišljenju, uvijek bi se nešto ispriječilo na tom putu, poput Rusije.

Na pitanje je li Turska bliža autoritarnim režimima ili zapadnim partnerima, Akpinar kaže: “Glavni stubovi vanjske politike Turske su NATO, Evropska unija, alijansa s Amerikom i zapadnim svijetom”. 

Turska, kako je kazala, “ako pogledate njenu politiku na Bliskom istoku, posmatrana je kao zemlja model”.

“Ako Turska izgubi svoj zapadni identitet, to će biti bolan proces”, kazala je Akpinar.

Komentarišući je li poremećen evropski poredak nakon dešavanja na Krimu, ministar za privremeno okupirane teritorije i raseljene osobe Ukrajine Vadim Černiš kaže da je taj poredak razbijen.

“Nema jasnog odgovora kada i kako povratiti Krima. Krim je bio ruski u okviru bivšeg Sovjetskog saveza, ovo što sada imamo je status Quo”, kazao je Černiš.

Na pitanje da li smatra da zapadne demokratije mare za sudbinu Ukrajine, Černiš je rekao da mu se čini da političari ne razumiju nivo prijetnji koji postoji.

Ukrajina je u tijesnim odnosima sa EU, a NATO je jako popularan u toj zemlji. Moderatora skupa, nezavisnog analitičara Bobo Loa, zanimalo je kako Ukrajinci vide evropske vrijednosti.

 “Mi podržavamo evropske vrijednosti, pokušavamo da razvijemo demokratiju. Imamo dijalog s EU i NATO, kako bi stvorili strateški osnov pristupa u svakom domenu”.

Govoreći o tome da li je svjetski liberalni poredak završenosnivač i direktor Centra za studije o Rusiji, Evropi i Aziji Tereza Falon istakla je da je ovovrijeme puno kriza, a da Rusija, Kina i Turska mijenjaju poredak i odnos snaga u svijetu.

Ona ipak smatra da je liberalni poredak otporan, te da može da ogovori na sve izazove, ocjenjujući kako su Kinezi “vrlo pametno investirali mnogo u Zapadni Balkan”.

“Svi govore o Kini, ali Kina nije model koji ostale zemlje žele da ponove. Moramo naći rješenje, nije dovoljno samo uočavati problem”, smatra Falon.

Profesor političkih nauka Pol Bolt kazao je da se Kina i Rusija zalažu za nacionalni suverenitet nad internetom, što nije politika SAD-a.

Prema njegovom mišljenju, partnerstvo Rusije i Kine ojačano je nakon 2014. godine. 

“I u Kini i u Rusiji su doživljavali poniženja u prošlosti”, rekao je Bolt.

Rusi, kako je kazao, vole da misle da je njiihov odnos sa Kinom fantastičan. 

“Oni bi voljeli da se na nivou Savjeta bezbjednosti donose odluke. Oni podržavaju svijet u kojem je međunarodni poredak usmjeren na smanjeni suverenitet”, kazao je Bolt.

On smatra i da je američki interes da se Balkan “jače inkorporira u Evropu”.

Kako je ocijenio, ni Kina ni Rusija nemaju dosljedno gledište o tome kako treba da izgleda međunarodni poredak.

Dešavanja na Balkanu pokazuju da je Evropi neophodna NATO Alijansa za mir i stabilnost evropskog kontinenta, jedna od poruka sa panela „Nova slika bezbjednosti: Čelična posvećenost transatlantskom savezu je na testu“ u sklopu To Be Secure (2BS) Foruma u Budvi.

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović ocijenio je tokom uvodonog izlaganja da sve krize koje se događaju pomažu državama članicama da shvate da je postojanje Alijanse važnije od razlika u gledištima. 

„Dešavanja na Balkanu pokazuju da je Evropi neophodan NATO i da je važan za stabilnost evropskog kontinenta. Zato bi trebalo da se zalažemo za rješenja koja su više orijentisana ka NATO-u i koja će obezbijediti napredak u evropskim odbrambenim sposobnostima, ali u okviru NATO saveza. Ako ispunjavamo obaveze definisane u Velsu, ulažemo u našu koheziju i solidarnost“, rekao je Darmanović.

Troškovi odbrane, kako je rekao, nijesu samo pitanje pravične raspodjele tereta, već suštinski pitanje kredibiliteta i političkog jedinstva Alijanse. 

„Crna Gora, koja je još uvijek najnoviji saveznik, trenutno je na 13. mjestu u rangu izdataka za odbranu 29 saveznika i potpuno je predana postizanju obaveze iz Velsa do 2024. godine“, kazao je Darmanović.

NATO danas funkcioniše u, prema mišljenju Darmanovića, najsloženijoj bezbjednosnoj sredini u svojoj istoriji, suočavajući se sa „raznovrsnijim spektrom prijetnji nego ikada prije, kako sa istoka tako i sa juga“.

„Rastuća međunarodna asertivnost Rusije, njena revizionistička politika obilježena agresivnim akcijama, jedna je od najuzbudljivijih karakteristika vremena u kojem živimo“, kazao je Darmanović.

Stiven Erlanger, glavni diplomatski dopisnik Njujork Tajmsa za Evropu, osvrnuo se na raniju izjavu američkog predsjednika Donalda Trampa da će Crna Gora izazvati Treći svjetski narod, navodeći kako je njegov utisak da su Crnogorci visoki i veoma ljubazan narod.

Dejvid Konjecki, politički direktor Ministarstva vanjskih poslova Češke, rekao je da je da je u Crnoj Gori ostvaren fantastičan napredak.

Smatra i da su stupanje u NATO ili EU tek početak.

„NATO mora da funkcioniše za dobrobit svakog člana i u pogledu Rusije mislim da to i radi“, kazao je Konjecki.

Bruno Lete, viši saradnik iz njemačkog Maršalovog fonda SAD-a rekao je da se uvijek iznenadi koliko se malo Kina uzima u obzir po pitanju NATO-a.

„Kina je neizbježan faktor u evropskoj bezbjednosti. I to već jeste u ekonomskom sistemu, drže puteve, luke“, kazao je Lete.

Kad je u pitanju Evropa, on smatra da se Evropljani nijesu odlučili koji je to najbolji model za njihovu bezbjednost.

Stefano Stefanini, direktor odsjeka u Briselu kompanije Project Associates, rekao je da je saradnja između NATO i EU veoma važno pitanje.

On smatra i da se ne reaguje zajednički kad je u pitanju Kina. Govoreći o tzv. zajedničkoj evropskoj vojci, on je rekao da bi frazu „Evropska vojska“ trebalo zabraniti.

Viša savjetnica za program Future Europe Initiative Atlantskog saveza SAD-a Džudi Ensli rekla je da je glavna prijetnja NATO-u vraćanje konkurencije velikih sila i ruske aktivnosti.

„Ako pogledamo na Balkanu kakve se aktivnosti vrše, na primjer pokušaj državnog udara u Crnoj Gori, ovo što rade u Ukrajini, mi prepoznajemo da Rusija djeluje na terenu. NATO se fino prilagodio na te prijetnje“, ocijenila je ona, navodeći da „moramo biti svjesni toga što nam je prijetnja i da reagujemo na iste“.

Ensli je rekla i da svako u svojoj zemlji pronalazi kapacitete za borbu sa hibridnim prijetnjima.

Nju, kad je riječ o Rusiji i Turskoj, brine kupovine ruske opreme od strane zvanične Ankare. Nju, kako je istakla, ne brinu kineske investicije u Evropi.

Visoki zvaničnik za Rusiju i Zapadni Balkan Robert Pščel ocijenio je da NATO mora da se prilagođava.

„Da se nijesmo prilagođavali, ne bi imali sveobuhvatnu politiku o sajber kriminalu“, kazao je on, uz ocjenu da je svijest o tome što Rusija danas radi mnogo veća.

Govoreći o turskim planovima za nabavku ruskog sistema S-400, on je rekao da je Turska cijenjena članica NATO-a, te da bi im bilo žao da se desi bilo kakav biletaralan spor.

Komentarišući eventualni uticaj Bregzita na NATO, Konjecki je rekao da su mogući modeli saradnje i u budućnosti, dok je Stefanini ocijenio da će politički biti uticaja na NATO.

„Ujedinjeno Kraljevstvo je spona između Vašingtona i Evrope“, rekao je Srefanini.

Zapadni Balkan imaće jaku podršku Njemačke, a zemlje aspiranti za članstvo u Evropskoj uniji (EU) trebalo bi da odrade svoje domaće zadatke, jedna je od poruka sa panela “Zapadni Balkan – gremlini prošlosti i bajke budućnosti” u okviru To Be Secure (2BS) Foruma, koji se održava u Budvi.

I dok državni sekretar u njemačkom Ministarstvu odbrane Tomas Silberhorn obećava jaku podršku njemačke vlade zemljama Zapadnog Balkana, sekretar za sigurnosnu politiku pri Ministarstvu vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peter Staraj smatra da je balkanskim zemljama potrebna konkretna nagrada za ostvarene rezultate.

“Balkanskim državama trebaju konkretne nagrade za rezultate, jer je bilo dobrih rezultata u prošlosti. Nadam se da će u junu biti konkretnih koraka. Svaka država ostvarila je napredak u određenim oblastima”, kazao je Staraj na panelu “Zapadni Balkan – gremlini prošlosti i bajke budućnosti” u okviru To Be Secure (2BS) Foruma koji se održava u Budvi.

Staraj je rekao da mu je veoma drago što je Crna Gora članica NATO-a, izražavajući nadu da uskoro otvori i posljednje poglavlje u pregovorima s EU.

“Podstičem sve zemlje regiona da odrade svoje domaće zadatke”, rekao je Staraj.

Bivši crnogorski premijer i ministar vanjskih poslova Igor Lukšić kazao je da je jedino razočaranje zbog nedostatka apetita za proširenje od strane Evropske unije (EU).

“Kad smo otvorili pregovore u junu 2012. godine često su me pitali kad bi Crna Gora mogla biti članica. Tada je moj odgovor bio 2020, 2021. A 2020. je tu već i nema znakova još. Ako čitamo izvještaj Evropske komisije, izgleda da ima još dosta toga da uradimo u pogledu domaćih zadataka”, rekao je Lukšić. 

Jako je važno, smatra Lukšić, da se postaramo da imamo dovoljno ekonomske dinamike u region.

“Mislim da je EU važan prirodan partner svih zemalja. Ako obezbijedimo ekonomsku dinamiku u region, obezbijediće se veći stepen socijalne mobilnosti u region, što će dovesti do jačeg principa vladavine prava”, rekao je Lukšić.

Partnerstvo s EU, kako je rekao, trebalo bi da ostane jako, a važno je da radimo zajedno sa svim državama regiona.

“Da razbijemo taj začarani krug koji se ponavlja u region”, rekao je Lukšić. 

Sa druge strane, izvršni potpredsjednik Atlantskog saveza Dejmon Vilson smatra da region mora da se probudi.

“Ne možemo samo da konstatujemo da je bio napredak vladavine prava”, kazao je Vilson. 

Govoreći o odnosima Srbije i Kosova, on je rekao da nije poenta razmjena teritorija. Namjera je bila da srpski i kosovski lider dođu do zajedničkog dogovora.

“Nije poenta u crtanju granica. Mi želimo da podržimo proces, ali nemamo preduslove”, kazao je Vilson.

Sa druge strane, državni sekretar u njemačkom Ministarstvu odbrane Tomas Silberhorn ocjenjuje da je model integracije u NATO i EU takav da se organizuje partnerstvo koje omogućava svima da snize granice između etničkih grupa. 

Kad je riječ o eventualnoj razmjeni teritorija između Srbije i Kosova, on smatra da bi tako nešto moglo otvoriti Pandorinu kutiju.

Marina Pendeš, ministarka odbrane BiH, rekla je da se sa problemom migranata suočavaju one zemlje koje nijesu članice Evropske unije.

Ona je istakla da je pomalo razočarana odnosom Evropske komisije kad su u pitanju EU integracije BiH, ali da je ipak optimista.

“BiH je dio Evrope. Vrijednosti koje dijelimo sa EU su vrijednosti koje se poštuju i u BiH”, kazala je ona.


Izuzetno je važno da se sa svih adresa pošalje jasna poruka da ne postoje alternative i da NATO i EU stoje zajedno s državama Zapadnog Balkana, jer svako odsustvo jasno iskazane posvećenosti ostavlja prostor za treće države koje pokazuju interesovanje za ovaj region da iskoriste ranjivosti država i sistema i ugroze njihov integracioni put, rekao je premijer Duško Marković.

On je na otvaranju devetog To Be Secure (2BS) Foruma u Budvi rekao da Crna Gora, kao još uvijek najmlađa članica Alijanse, aktivno zastupa i promoviše politiku otvorenih vrata. 

Marković je rekao da u godini kada NATO obilježava 70 godina od svog postojanja, Alijansa pred sobom ima punu agendu suočavanja sa novim i starim izazovima, uz   promijenjenu geopolitičku situaciju.

Podsjetio je da je Alijansa posebnu pažnju u proteklom periodu posvetila regionu Zapadnog Balkana. 

“Istorijski pozitivan epilog pregovora Skoplja i Atine o razrješenju spora oko imena, otvorio je put Sjevernoj Makedoniji ka članstvu u NATO i EU, što će zasigurno doprinijeti ostvarivanju vizije ‘Evrope, slobodne, cjelovite i u miru’. Uvjereni smo da će države članice Alijanse što prije ratifikovati Pristupni protokol i da će Sjeverna Makedonija uskoro postati njena 30. članica”, rekao je Marković, uz ocjenu da je veoma značajno što je Bosna i Hercegovina pozvana da dostavi svoj prvi Godišnji nacionalni program NATO-u. 

Crna Gora, kako je rekao premijer, politiku otvorenih vrata promoviše kako kroz bilateralnu podršku Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, tako i u okviru regionalnih inicijativa i mehanizama saradnje, kakve su Američko–jadranska povelja i Jadranska trilaterala. 

“Spremni smo da nastavimo da pomažemo svim susjedima i aspirantima s kojim želimo da dijelimo iskustva i naučene lekcije iz procesa pristupanja”, rekao je Marković. 

Osvrnuo se premijer i na tek objavljeni Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori, koji je, kako je ocijenio, “realno sagledao stanje napretka i potrebe za daljim rezultatima”. 

“Raduje nas da se primjećuje ukupan rad, posebno Vlade i njenih organa, robustan rast ekonomije ili rezultati ostvareni u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Mi ćemo sve preporuke sa pažnjom, kao i do sada, sagledati. Upravo zato se i nalazimo na poziciji koju zauzimamo, kao članica NATO-a i vodeća zemlja na putu ka članstvu u Uniji”, poručio je Marković. 

Crna Gora se, kako je rekao, zalaže za što veći napredak svih država regiona. Ističe i da značaj koji NATO i EU imaju za Zapadni Balkan “ne treba detaljnije obrazlagati”.

“Važno je da se održi podrška demokratskim snagama, a posebno imajući u vidu da su integracioni procesi upravo srž i glavni pokretač demokratskih i reformskih procesa. Važno je sa svih adresa poslati jasnu poruku da ne postoje alternative i da NATO i EU stoje zajedno s državama Zapadnog Balkana na ovom putu. Svako odsustvo jasno iskazane posvećenosti ostavlja prostor za treće države koje pokazuju interesovanje za ovaj region da iskoriste ranjivosti država i sistema i ugroze njihov integracioni put”, rekao je Marković.

Kentera: Crnu Goru niko neće i ne može uplašiti

Podsjećajući kako se ove godine obilježava 70 godina od osnivanja NATO saveza, direktor Atlantskog savjeta Savo Kentera kazao je da na to svi moramo biti ponosni. 

“NATO je ponudio mehanizam kanalisanja moći svojih članica kako bi se obezbijedila stabilnost kontinenta”, rekao je Kentera, uz ocjenu da je NATO utabao put kao EU mnogim državama članicama.

On je ocijenio da smo svi “dobro svjesni koliko je današnji svijet nepredvidiv i sa kakvim se sve izazovima danas susrećemo”. 

“Izuzetno agresivne reakcije Rusije, počevši od nasilne aneksije Krima do podrivanja demokratskih sistema, gdje smo na našem vlastitom primjeru upravo ovdje u Crnoj Gori svjedočili šta je sve ova zemlja spremna da uradi kako bi sprovela svoje interese, pokazuju da nismo ni blizu dugoročnom rješenju, koje će predstavljati temelj stabilnosti budućim generacijama”, istakao je Kentera.

On smatra i da ni nakon 70 godina ne možemo reći da su svi izazovi prevaziđeni i svi problemi riješeni. 

“Na žalost, u sprovođenju ovakvih namjera i djela, Rusija svoje saveznike pronalazi u pojedinim političkim partijama, nekada pojedincima ili vrlo vješto u djelovima civilnog sektora, a veoma moćno oružje u njihovim rukama predstavljaju i sami mediji. Širenje lažnih vijesti ili dezinformacija, odnosno kreiranje veoma sofiscticiranih narativa koji utiču na javno mnjenje na način na koji to odgovara ovoj zemlji, samo su neki od primjera izuzetno uspješne kampanje, ili usudiću se da kažem rata, koji Rusija vodi protiv čitavog demokratskog svijeta”, istakao je on.

Crnu Goru, kako je poručio, niko neće i ne može uplašiti, niti skrenuti sa njenog puta ka društvu najrazvijenijih demokratija svijeta.

“Prvi korak na tom putu smo uspješno savladali, ulaskom u NATO, a vjerujem da ćemo uskoro vidjeti i rezultate napornog rada, koji će se manifestovati članstvom u EU. Imamo odlučnosti, hrabrosti nam nije nikad nedostajalo, a vjerujem da ćemo biti i dovoljno maštoviti da se izborimo sa svima koji ne misle dobro ovoj državi, regionu ili bilo kojem našem iskrenom i pravom savezniku! Rusija ili bilo koja druga zemlja, koja nije iskreni prijatelj Crne Gore, i koja ljubomorno gleda na naše uspjehe, pokušavajući konstantno da unesu haos i podriju naše demokratske sisteme, mora da zna da u tome nikada neće uspjeti”, poručio je Kentera.

Voditi dijalog, kkao je rekao, ne znači i spustiti nivo odbrane. Naprotiv, naša odbrana, prema njegovim riječima, sada mora biti jača nego ikada.

“Ne zato što neko želi konflikt, već da bi se taj isti konflikt spriječio i osigurao trajnji mir. Mnogo je još raznovrsnih i veoma nepredvidivih izazova pred nama. To znači da moramo biti spremni na sve prijetnje, koje mogu doći iz bilo kog pravca. A da bi za to bili spremni, moramo ulagati u naše odbrambene sisteme”, kazao je on.

Rajnke: Crna Gora lider

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke podsjetila je da je Crna Gora prošle sedmice proslavila 13 godina nezavisnosti, a da će  uskoro obilježiti dvije godine od članstva u NATO. 

“Mala nacija u 13 godina ostvarila je velike uspjehe, i jedan je od lidera evroatlantske zajednice”, kazala je ona, navodeći da je Crna Gora veliki prijatelj SAD-a.

Osvrnula se na presudu Višeg suda u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016 godine, što je, smatra ona, pobjeda vladavine prava u Crnoj Gori nad drskim pokušajem Rusije u miješanje u unutrašnje prilike u zemlji.

Ona je rekla i da Crnu Goru prepoznaje kao lidera na Zapadnom Balkanu.

To Be Secure Forum, biće održan od četvrtka do subote u Budvi i okupiće više od 500 učesnika, a među njima su i predsjednici država regiona, najavio je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore (ASCG) Savo Kentera.

On je naveo da se Forum kao i prethodnih godina održava pod pokroviteljstvom crnogorske Vlade i da će ga otvoriti premijer Duško Marković.

“Prvog dana biće održan panel na temu koja je vezana za budućnost Evropske unije nakon izbora za Evropski parlament, a glavni govornik je predsjednik Milo Đukanović”, rekao je Kentera.

Kako je naveo, u subotu, drugog radnog dana Foruma, biće organizovan predsjednički panel, na kojem će govoriti predsjednici zemalja regiona, uključujući Đukanovića.

„Naziv tog panela je interesantan -„Šta je u glavama lidera?“ , rekao je Kentera agenciji MINA.

On je objasnio da se taj panel odnosi na to kako lideri, predsjednici, vide rješenja za sve situacije koje su aktuelne ne samo na prostoru regiona, nego i u Evropi, posebno nakon izbora za Evropski parlament.

Kentera je rekao da će Fokus To Be Secure Foruma biti na bezbjednosti, stabilnosti i budućem prosperitetu Zapadnog Balkana i nastojanjima Crne Gore da doprinese tom cilju.

Forum To Be Secure organizuje Atlatski savez Crne Gore, kao značajnu platformu koja pomaže promovisanju novog i taktičkog razmišljanja i pruža odgovore na regionalne i globalne goruće izazove.

Kentera je naglasio da je za ovaj, kao i za prethodne forume karakteristično veliko prisustvo visokih zvaničnika svih država regiona, ministara odbrane, inostranih poslova i predsjednika država Zapadnog Balkana:

„U ovom momentu već imamo više od 500 registrovanih učesnika. Mislim da ćemo imati izuzetno kvalitetnu diskusiju i dobru debatu. Forum će i ove godine ponuditi dobru i kvalitetnu platformu, kao moguće rješenje za određene situacije, ne samo u regionu, nego i mnogo šire“, rekao je Kentera.

On je naveo da će na Forumu učestvovati i veliki broj stručnjaka iz oblasti međunarodnih odnosa, diplomatije i bezbjednosti, a fokus će biti na Zapadnom Balkanu.

Kentera je kazao da će na prvom panelu učestvovati ministri i eksperti koji će govoriti o budućnosti Zapadnog Balkana, posebno u kontekstu zvaničnog poziva Sjevernoj Makedoniji da se pridruži Alijansi.

Tema tog panela, kako je dodao, biće i Bosna i Hercegovina, kao i rješavanje pitanja između Srbije i Kosova.

„Razgovaraćemo i o tome kako Crna Gora, kao pozitivan, dobar i uspješan primjer može doprinijeti rješavanju svih potencijalnih konflikata i poboljšanju stanja u regionu“, istakao je Kentera.

Kako je naveo, učesnici Foruma To Be Secure baviće se i uticajima Rusije, Kine i Turske na Zapadni Balkan.

„Naročito Kine, na Rusiju smo navikli da bude prisutna, jer je ona uvijek bila zaintersovana. Moramo posebno obratiti pažnju na Kinu i Tursku, i ne smijemo nikako zanemariti njihov utivaj na prostor Zapadnog Balkana, pa će jedan od panela biti posvećen i toj temi“, kazao je Kentera.

On je istakao da je Forum okupio izuzetno dobre govornike, koji će pokušati da odgovore na goruća pitanja.

„Bavićemo se i pitanjem dezinformacija, nečim što je aktuelno u posljednje vrijeme i na šta ne možemo ostati imuni“, dodao je Kentera.

1938 – 2019

Atlantski savez Crne Gore izražava duboko žaljenje povodom smrti velikog prijatelja profesora Radovana Vukadinovića:

S tugom i velikim bolom primili smo vijest o smrti dragog kolege Radovana Vukadinovića. Neumornim višegodišnjim radom kao čuveni profesor i stručnjak u oblasti međunarodnih odnosa i diplomatije te političkih odnosa i bezbjednosti, profesor Vukadinović bio je primjer čovjeka posvećenog svojoj profesiji i dao neizmjeran doprinos Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu kao i mnogim drugim institucijama i organizacijama  u kojima je djelovao kao istaknuti i vrsni znalac vanjske politike, međunarodnih odnosa i diplomatije. Svojim znanjem i iskustvom dao je ogroman doprinos Atlantskom savezu Crne Gore i bila nam je velika čast i zadovoljstvo poznavati ga i raditi sa njim. 

U ovim teškim i bolnim trenucima za porodicu našeg dragog prijatelja Vukadinovića, njegove prijatelje, bliske saradnike i kolege, te sve one koji su ga poznavali kroz njegov dugogodišnji rad, molimo vas da primite izraze iskrenog saučešća i saosjećanja u ime Atlantskog saveza  Crne Gore.

Atlantski savez Crne Gore organizovao je konferenciju pod nazivom “ Istina u doba dezinformisanja; Koliko smo ranjivi i kako se borimo? “. Dvije panel diskusije na temu iskustava, naučenih lekcija i značaja strateških partnerstava u borbi protiv dezinformisanja, kao i medijske pismenosti kao pokretača društvene otpornosti na prijetnje koje donosi dezinformisanje imale su za cilj podizanje nivoa svijesti o globalnom fenomenu lažnih vijesti koji je sve više prisutan u Crnoj Gori.

Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore dr. Savo Kentera u uvodnom izlaganju istakao je da: „Otvorenost demokratskih društava postala je ujedno i njihova najslabija tačka u savremenom hibridnom ratu, koju Rusija vrlo otvoreno koristi kako bi ih podrivala iznutra, unoseći haos i destabilizaciju. “ Zapadni Balkan se nesumnjivo nalazi u sferi interesa Ruske Federacije i ta je zemlja svojim aktivnostima i kampanjama dezinformisanja nastojala je i još uvijek nastoji da destabilizuje ovaj region na način što će podrivati njihove demokratske napore,. Naravno, ne svih već samo onih koje se zalažu za jačanje demokratije.“. On je naveo da je intezitet kojim se šire lažne informacije nevjerovatan ali i akcentirao i da se ulaganjem u kadar i obrazovanje mogu spriječiti dalje prijetnje koje donose dezinformacije. Takođe, kazao je i da je činjenica da su lažne vijesti slobodan govor, ali da to ne negira opasnost koju one predstavljaju za slobodu mišljenja ili demokratsku vlast.

Ukoliko se takvom stanju dodaju i mediji, koji bez provjere istinitosti informacija stanu na jednu stranu i zauzmu određeni stav zarad sopstvenih interesa, kreirajući iskrivljeno javno mnjenje, onda se dolazi do situacije koja jedino odgovara onima koji žele da unesu haos  u demokratske sisteme. : “ Ne možemo očekivati da Rusija, bazirana na dobroj obavještajnoj mreži, odustane od hibridnog ratovanja i prestane se miješati u unutrašnje odnose zemalja koje smatra svojim protivnicima”, poručio je Kentera.

On je naglasio da konstantno povećanje broja lažnih vijesti i poljuljano povjerenje javnosti u novinarstvo danas predstavljaju krizu slobode govora. Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore smatra da je otvorenost demokratskih društava ujedno i njihova najslabija tačka u savremenom hibridnom ratu. : „Ono što sa sigurnošću možemo očekivati jeste da će Rusija, dok god je Putin na vlasti, nastaviti da se pozicionira kao geopolitički protivnik Zapada. Zatvaranje očiju pred ovim činjenicama može samo nanijeti trajnu štetu zapadnom svijetu i čitavom sistemu vrijednosti za koje se zalažemo kao demokratsko društvo“, istalao je Kentera . 

On smatra da je najbitnije podstaći javnost na kritički stav prema izvorima vijesti. Važno je i da se orjentiše ka kredibilnim izvorima informacija, onima kojima se može vjerovati, ali i da stekne sposobnost da ocijeni objave  na društvenim mrežama.

Osvrćući se na zadatak Digitalnog forenzičkog centara Kentera je kazao da će cetar nastojati da, kroz istraživački rad, argumentovano iznijeti na vidjelo spoznaje o svima onima, koji se služe obmanjivanjem javnosti, njihovim finansijerima I ciljevima.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rising Reinke (Judy Rising Reinke) govorila je o neophodnosti saradnje među saveznicima u borbi protiv širenja lažnih vijesti i naglasila značaj vještina mladih novinara i nezavisnih medija. Istakla je da javnost zaslužuje da  bude zaštićena  od malignih uticaja širenja lažnih vijesti I dezinformacija.

“SAD će u borbi protiv dezinformacija, čiji je cilj izazivanje nestabilnosti, uvijek stajati uz Crnu Goru i prijatelje u regionu, pružanjem alata i resursa nadajući se da će tako osnažiti same ljude u Crnoj Gore koji teže demokratiji i miru”, poručila je  Rising Reinke.

“Strani akteri i dalje pokušavaju da koriste društvene medije i tehnologije kako bi otvorili frontove, na naporima da podriju demokratiju i ključne institucije” kazala je ambasadorka ističući da “članstvo Crne Gore u NATO dolazi u ključnom trenutku, jer je Evropa centar geopolitičkog takmičenja”.

Ona je dodala da Crna Gora mora da osnaži vladavinu prava, da iskorijeni organizovani kriminal i unaprijedi slobodu medija zarad novinara koji su, smatra ambasadorka, čuvari demokratije. Rajzing Rajnke je saopštila da Rusija i dalje koristi koruptivne, prikrivene tehnike kako bi destabilisala Zapadni Balkan, odnosno da vojska trolova i oni koji šire dezinformacije nastavljaju dalje i predstavljaju direktnu prijetnju na put Crne Gore, sada kada pristupa Evropskoj uniji.

„Ove dezinformacione kampanje za cilj imaju institucije i ne postoje nikakve granice. Zbog toga moramo zajednički da radimo na mapiranju svojih snaga, kao saveznici u NATO, kako bismo prevazišli ove prijetnje”, poručila je Rajzing Rajnke, dodajući da Vlada Crne Gore preduzima dodatne korake da izgradi otpornost na dezinformacije.

Milan Jovanović iz Atlantskog saveza Crne Gore predstavio je rad i ulogu Digitalnog forenzičkog centra u prepoznavanju i razotkrivanju lažnih vijesti i jačanju medijske pismenosti društva.

Direktor britanskog Instituta za državništvo Kris Doneli (Chris Donelly) govorio je o oružjima protiv ovog globalnog fenomena, istakao je kako osnivanje Digitalnog forenzičkog centra predstavlja dobar primjer kako jedna mala zemlja može da doprinese NATO i Evropskoj Uniji. “Na globalnoj pozornici, ključni igrači pokušavaju na različite načine da ostvare svoje geopolitičke ciljeve, a Rusija nije jedina koja koristi hibridni rat kao sredstvo da dođe do tog cilja”, naglasio je on.

Na drugom panelu posvećenom medijskoj pismenosti kao strateški najvažnijem mehanizmu u cilju podizanja nivoa obrazovanja javnosti, govorila je  profesorka književnosti Božena Jelušić, kazavši: „da bi mediji bili dobri moraju imati dobru publiku“, i da je shodno tome crnogorska javnost suočena sa nevoljom zato što su konzumenti skloni manipulacijama, i da su čak spremni oprostiti laž onom mediju kojem oni vjeruju.

Glavni urednik lista Pobjeda, Draško Đuranović podijelio je svoja iskustva iz prakse kazavši da je internet promijenio etiku u novinarstvu i da se najveća manipulacija ostvaruje kroz senzacionalističke naslove i ako se ne slažu sa sadržajem samog teksta. On je dodao da mediji mogu da igraju važnu ulogu, ali veoma teško na ovako malom tržištu.

Programski direktor Nezavisnog Dnevnika Vijesti Mihailo Jovović smatra da je kritičko mišljenje od ključne važnosti za medijsku pismenost, ali da ga je vrlo malo i u Crnoj Gori i u regionu. Prema njegovim riječima glavna krivica je u obrazovnom sistemu.

Atlantski savez Crne Gore uradio je studiju “Uloga mladih u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma na Zapadnom Balkanu”, nakon istoimene radionice.

U fokusu studije su pitanja razumijevanja pokretača koji navode mlade ljude da se pridruže ekstremističkim organizacijama, podsticaji za odlazak na strana ratišta, te uticaj, prevashodno, društvenih mreža na regrutovanja mladih. Ciljevi su prepoznavanje problema, traženje rješenja, obuka za rano prepoznavanje pokazatelja radikalizacije, kreiranje modaliteta preispitivanja, informisanje i podizanje svijesti mladih ljudi o opasnostima tog fenomena, sa posebnim fokusom na Crnu Goru i Zapadni Balkan.

Cijelu studiju možete pročitati na linku.

Dezinformisanje u Crnoj Gori manje je prisutno nego u državama regiona, saopšteno je na današnjoj pres konferenciji za medije u Atlantskom savezu Crne Gore, na prezentaciji rada Digitalnog forenzičkog centra, čije osnivanje je podržala Vlada Sjedinjenih Američkih Država.

Govoreći o DFC-u kao jednom od važnijih projekata, predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore dr Savo Kentera naglasio je da se DFC bavi prevashodno medijima u Crnoj Gori, ali i medijskim sadržajima zemalja regiona, te da je riječ o potrebi zajedničkog napora u suzbijanju pojava lažnih vijesti i dezinformacija, koje mogu pogoditi njihova društva u cjelini. Osvrćući se na dileme o potrebi daljeg postojanja Atlantskog saveza Crne Gore  nakon članstva Crne Gore u NATO, Kentera je saopštio da su sada pred ovom institucijom nove dužnosti. Da bi izašli u susret tim obimnim i odgovornim zadacima   Atlantski savez Crne Gore je, pored DFC-a, osnovao Centar za borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, kao i Centar za međunarodne odnose.

U odgovoru na pitanje o praćenju protesta u Crnoj Gori i regionu, Kentera je saopštio da rad DFC ima za cilj otkrivanje umiješanosti stranih zemalja u unutrašnju politiku ne samo Crne Gore, već i zemalja regiona.

„Podrivanje naših političkih sistema i ostalih demokratskih sistema i otkrivanje svih onih koji na taj način pokušavaju da imaju upliv, oslabe sisteme i unesu haos i nerede u određenim zemljama je jedan od primarnih ciljeva“, objasnio je Kentera.

Šef analitike u Digitalnom forenzičkom centru, Marko Savić  kazao je da se većina medija u Crnoj Gori ne bavi dezinformisanjem, ali postoje određeni primjeri koji recikliranjem ili objavljivanjem neprovjerenih informacija i senzacionalističkih naslova, obmanjuju javnost.

„Zadatak DFC-a je da,  putem dubinskih istraživanja, koristeći otvorene izvore, u javnost izlazimo sa nedvosmislenim i tačnim informacijama, jer smatramo da je interes svih građana Crne Gore, odnosno cjelokupne javnosti, da bude u posjedu takvih informacija. Promovišući objektivne istine i kritička razmišljanja, jača se digitalna i medijska pismenosti“, rekao je Savić .

Kako je rekao, to će biti omogućeno putem organizovanja različitih radionica i predavanja. Cilj je, kako je saopštio Savić, podizanje svijesti javnosti i medijskih poslenika sa fokusom na Crnu Goru i države Zapadnog Balkana. On je precizirao da je dezinformisanje mnogo više prisutno u ostalim državama regiona, te da u tome prednjači Srbija.

„Većina naših medija se uglavnom ne bavi dezinformisanjem, ali nažalost, postoje određeni primjeri koji recikliranjem neprovjerenih informacija ili objavljivanjem apsolutno neprovjerenih informacija, te isticanjem senzacionalističkih naslova, koji apsolutno nemaju veze sa sadržinom teksta, zapravo obmanjuju javnost“, naveo je Savić.

Medije je informisao i da DFC ima dvije jedinice, jedna je Digitalni istraživački centar koji radi u punom kapacitetu, a druga Forenzički centar, koji će biti aktivan do kraja godine.

Kako je kazao Savić,  ključni ciljevi Atlantskog saveza su jačanje civilnog društva na putu kritičkog  preispitivanja medijskih sadržaja i ostvarivanje dobrog partnerstva sa medijima.

„Jedino saradnjom možemo da odgovorimo na ovake prijetnje i jedino organizovanom saradnjom možemo odgovoriti na nešto što je jako sinhronizovano, a što mnogi definišu kao hibridne prijetnje“, smatra Savić.

O planovima i projektima Atlantskog saveza Crne Gore govorila je  programska menadžerka Azra Karastanović koja je najavila održavanje okruglog stola na temu rada DFC-a, te saopštila da je planirano da se, u maju  tekuće godine, organizuju dva veoma bitna događaja. Riječ je o konferenciji akademskog karaktera, koja će okupiti brojne eksperte iz oblasti informacionih sistema, a kojoj će prvi put biti domaćin Crna Gora. Karastanović je najavila i deveti To Be Secure Forum (2BS), koji će i ove godine biti organizovan u Budvi, od 30. maja do 1. juna.

Govoreći o značaju potpisivanja pristupnog protokola između Republike Sjeverne Makedonije i 29 zemalja članica NATO, Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore dr Savo Kentera, kazao je da je „događaj u Briselu istorijski trenutak za Makedoniju ali i za čitav Balkan“. On je saopštio kako “to nije dobro samo za Makedoniju“, već da je riječ o „doprinosu čitavom Balkanu, stabilnosti čitavog Balkana, bezbjednosti čitavog Balkana.”

Takođe, predsjednik Atlanskog saveza Crne Gore Savo Kentera naglašava da „samim tim, kada govorimo o stabilnosti, možemo očekivati i priliv investicija sa Zapada. Konkretno, održivih investicija na duži vremenski period, što se ogleda naravno i u slučaju Crne Gore“. Istakavši da smo od ulaska Crne Gore u NATO, „ imamo povećan priliv direktnih stranih investicija.”