Otpravnica poslova u Ambasadi Ukrajine u Crnoj Gori Natalija Fijalka kazala je da je napad Rusije na Ukrajinu novi talas agresije koja predstavlja brutalno kršenje Povelje Ujedinjenih nacija i osnovnih načela međunarodnog prava, kao i da je nova ruska ofanziva nastavak procesa iz 2014. godine, sa krajnjim ciljem uništenja ukrajinske državnosti.
Ona je u onlajn sesiji koju je organizovao Atlantski savez Crne Gore istakla da je posrijedi ratni čin i pozvala međunarodnu zajednicu da promptno reaguje preduzimanjem konkretnih akcija protiv agresora.
Ukrajinska predstavnica je istakla da cijeni riječi podrške ali da je neophodna konkretna akcija, pozivajući na uvođenje novog paketa sankcija uključujući isključivanje Rusije iz SWIFT sistema, zatim podršku jačanju ukrajinskih odbrambenih kapaciteta dostavljanjem naoružanja i vojne opreme.
Fijalka je istakla i da je Ukrajina dugo vremena upozoravala međunarodnu zajednicu da će Putin napasti tu državu, ali i da se neće zaustaviti na njenim istočnim djelovima i na Krimu. Kao veliki međunarodni problem je naglasila suočavanje sa novim talasom izbjeglica i otvaranje nove humanitarne krize.
Ona je saopštila da je Ukrajina aktivirala pravo na samoodbranu po članu 51 Povelje Ujedinjenih nacija. Ukrajina se brani jer nije bilo napada sa prostora Ukrajine na okupirane teritorije, izjavila je Fijalka, dodajući da je glavni cilj zaštiti ukrajinske građane sa obije strane.


Mihailo Samus, direktor Nove geopolitičke istraživačke mreže i zamjenik direktora Centra za istraživanje vojske, konverzije i razoružanja Ukrajine, komentarisao je vojne operacije i kapacitete Rusije i Ukrajine, navodeći da ruski napad nije bio očekivan s obzirom na ranjivosti njenih kopnenih snaga. Naveo je i da je težište širokog opsega ruske ofanzive na crnomorskoj floti i raketnim napadima čiji je cilj uništenje ukrajinskih vazdušnih snaga i protivvazdušne odbrane.
On je kazao da kopnene snage Ukrajine opremljene njemačkim naoružanjem uspješno uništavaju ruske tenkove u Donbasu, kao i da je, prema saopštenju ukrajinskog Ministarstva odbrane, uništeno šest ruskih aviona. Ako ukrajinske snage održe antiraketni sistem i ako uspješno odbrane Donbas i Krim, biće prilično izazovno da Rusija započne drugu fazu napada, istakao je Samus. Dodao je i da su ruski tenkovi ušli na ukrajinsku teritoriju zbog toga što je ukrajinska vojska stacionirana na 20-30 km od granice, kako bi izbjegla snažnu i pripravnu rusku artiljeriju.
Samus je zaključio da ukrajinsko-ruski rat treba da posluži kao iskustvo NATO članicama u pogledu jačanja vlastitih odbrambenih kapaciteta, ali i da se pokazalo da ne postoji međunarodna organizacija koja u ovom trenutku može obezbijediti stabilnost. Potrebno je izgraditi novi sistem bezbjednosti, koji bi ne samo garantovao, već imao sposobnost da stabilizuje, naveo je u zaključku.


Komentarišući ratna zbivanja u Ukrajini, direktor Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) Zlatko Vujović rekao je da je postojalo mnogo indikativnih koraka koji su ukazivali da se Rusija priprema za vojni napad. Ukazao je da je Rusiji okupacija Ukrajine važnija od suočavanja sa sankcijama koje u ovom trenutku nijesu dovoljne.
Takođe je istakao da su zapadni saveznici napravili veliki broj grešaka i da nijesu podržali Ukrajinu na pravi način, te da moraju pružiti bolju vojnu pomoć kako bi Ukrajina bila sposobna da se na odgovarajući način suprotstavi Rusiji. Oklijevanje Zapada ohrabruje Putina da bude još agresivniji, izjavio je Vujović, dodajući da su izgubljene brojne prilike da se osnaži Ukrajina, i to ne samo kroz nedostatak vojne podrške, već i iz razloga što se nije dovoljno preduzimalo oko njene evropske perspektive.
Naveo je i da je Evropa već iskusila dvije slične situacije sa Gruzijom i Moldavijom, kada je odgovor Zapada na rusko ponašanje takođe bio veoma slab, kao i da se Putin neće zaustaviti u svojim imperijalističkim ambicijama.
Govoreći o Zapadnom Balkanu, Vujović je saopštio da je Srbija glavni regionalni saveznik Rusije, koji putem obavještajnih, paramilitarnih i parapolitičkih organizacija i crkve djeluje kao proksi za destabilizaciju drugih država. Iako su neke od njih NATO članice, NATO je pred tim zatvarao oči, dodao je.
Prema njegovom mišljenju, postoje brojne sličnosti između rusko-ukrajinskog i srpsko-crnogorskog odnosa, ali sa važnom razlikom da je Crna Gora članica NATO-a i da Srbija ne može da primijeni strategiju iz 90-ih godina prošloga vijeka, kada je Jugoslavija iskusila ono kroz šta danas prolazi Ukrajina. Srbija i Rusija dijele iste vrijednosti, kazao je direktor CEMI-a.
Stoga bi, zaključuje Vujović, međunarodna zajednica morala izvući pouku iz vlastitih grešaka i promijeniti pristup ne samo u odnosu na Zapadni Balkan, već i prema Ukrajini, Moldaviji i Gruziji.

Oton Anastasakis, direktor Odsijeka za studije jugoistične Evrope (SEESOX) na Univerzitetu u Oksfordu i viši naučni saradnik na koledžu Sent Entoni, ukazao je da je pitanje Ukrajine borba između dva različita politička sistema i sistema vrijednosti – demokratije i autokratije. Ukrajina se bori za svoju demokratiju i nezavisnost i to je pitanje koje je relevatno za sve. U Ukrajini se svi borimo za demokratiju, poručio je Anastasakis.
U kontekstu pozicije Kine i njene podrške Rusiji, Anastasakis je kazao da se Kinom upravlja po sličnom autokratskom obrascu kao što je to slučaj u Rusiji, ali da sa druge strane Kina želi funkcionalan Zapad radi ostvarivanja svojih ekonomskih interesa. Tek treba vidjeti buduće ponašanje Kine, rekao je.
Zapadni Balkan je, kako je istakao, od drugorazredne važnosti za Rusiju iz razloga što nije u njenom neposrednom susjedstvu, ali da je Rusija zainteresovana za njegovu destabilizaciju i da se to moglo jasno vidjeti na primjeru Crne Gore. Izjavio je i da je potrebno sa posebnom pažnjom ispratiti poziciju koji će Sjedinjene Američke Države zauzeti u odnosu na rat u Ukrajini.

Atlantski savez Crne Gore najoštrije osuđuje neopravdani i ničim izazvani napad Rusije na Ukrajinu.

Vladimir Putin je još jednom pokazao svoje imperijalističke tendencije i izabrao put agresije protiv suverene i nezavisne države.

Ovo je teško kršenje načela međunarodnog prava i ozbiljna prijetnja evroatlantskoj bezbjednosti. Isključiva odgovornost za smrt i uništenje koje će ovaj napad donijeti je na Rusiji i njenom predsjedniku.

Ruska invazija na Ukrajinu nije samo napad na suverenu državu, već je direktan napad na demokratiju i njene vrijednosti. Radi zaštite sopstvenog autoritarnog režima, Vladimir Putin je spreman da ugrozi milione života. Ovaj užasni dan za Ukrajinu i mračni dan za Evropu će imati nesagledive posljedice zbog kojih će posebno ispaštati stanovnici Ukrajine i Rusije.

Činjenica je da se Vladimir Putin neće zaustaviti na Ukrajini. Iz tog razloga posebno treba voditi računa o Zapadom Balkanu koji se pokazao kao plodno tle za ruske operacije. Putin će nastaviti da destabilizuje i ovaj region i ometa njegovu demokratizaciju i razvoj.

Iz navedenih razloga ključno je da NATO saveznici pokažu odlučnost i snažno se suprotstave agresoru i antidemokratskim vrijednostima koje Putin pokušava da nametne Ukrajini, ali i ostatku Evrope.

Takođe, u ovom kritičnom trenutku Crna Gora mora biti faktor stabilnosti na Zapadnom Balkanu koji će predvoditi čitav region na putu ka Evropskoj uniji. Zbog toga je od velikog značaja da se u što kraćem roku izabere nova evropska, prozapadana Vlada koja će se stati u zaštitu evro-atlantskih vrijednosti, i koja će se suprotstaviti ruskom uticaju kako u zemlji, tako i u regionu Zapadnog Balkana.

Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore.

dr Savo Kentera

  1. 2BS Forum, jedan od vodećih političko-bezbjedonosnih konferencija u jugoistočnoj Evropi, u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, održaće se od 6. do 8. oktobra 2022. godine.

Forum će obilježiti 12 godina svog nastojanja da utiče, promijeni i oblikuje nova i taktička razmišljanja i pruži odgovore na aktuelne regionalne i globalne izazove.


Forum 2BS će istaći nekoliko tema širokog spektra koje predstavljaju izazov za trenutne regionalne i globalne bezbjedonosne okvire i izazvati posebnu zabrinutost širom evroatlantske zajednice kako bi se iznova analizirali i ponovo pokrenuli zajednički ciljevi i napori za dalje jačanje i obezbjeđivanje održive i uspješne budućnosti za jugoistočni region i širu Evropu.

Označite datum u svojim kalendarima i budite u toku sa nama za više informacija o tome kako nam se možete pridružiti!


U slučaju da ste propustili neke od prošlogodišnjih diskusija sa Foruma, ispod možete naći rezime aktivnosti koje su se odvijale:

Pregled panela
2BS galerija
Pregled direktnog prenosa

Obavezno pratite našu zvaničnu web stranicu www.2bs.me i zapratite nas na facebook, instagram i twitter da biste bili u toku sa našim najavama i razvojem događaja. U slučaju da imate dodatna pitanja, ne ustručavajte se da nas kontaktirate putem mail-a [email protected]

Najnoviju analizu Atlantskog saveza možete pročitati na sljedećem linku.

Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji nema alternativu, a regionalna inicijativa “Otvoreni Balkan” otvorila je dosta dilema – ocijenio je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera. On je na predstavljanju komparativne studije regionalne inicijative “Otvoreni Balkan” kazao da će Atlantski savez omogućiti razumijevanje i osvrt za sva dešavanja, ali da sama analiza ne nudi zaključke.

Predstavnica Atlantskog saveza, Milica Đukanović, navela je da je Crna Gora članica više inicijativa, među kojima su, CEFTA i Berlinski proces. Jedan od konkretnih projekata koji je uspostavljen u okviru Berlinskog procesa je višegodišnji akcioni plan za regionalno ekonomsko područje. Na ovu inicijativu se nadovezala inicijativa Zajedničko regionalno tržište, objasnila je Đukanović, dodajući da je njihov cilj je da tržište Zapadnog Balkana približe evropskom. Podsjetila je da je “Otvoreni Balkan” ideja koju su pod imenom “mini šengen” pokrenuli Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, a kazala je i da su prošle godine promijenili naziv. U crnogorskoj stručnoj javnosti smo imali razna tumačenja, i u njima se dometi ove inicijative posmatraju kroz aspekt političkih, a tumači se i kroz ideju velikodržavnih ambicija Srbije i Albanije i ostvarivanja, poboljšanja njihovih ekonomija na štetu drugih, rekla je Đukanović.

Predstavnik Atlantskog saveza Marko Banović kazao je da je otvoreno pitanje da li je “Otvoreni Balkan” supstitut evropskim integracijama, kao i zbog čega se stvara nova inicijativa koja je ista Berlinskom procesu. Zajednički cilj Berlinskog procesa i Otvorenog Balkana je ostvarivanje zajedničkog tržišta i u njima ima mnogo preklapanja,naglasio je Banović.
Prva i ključna razlika, kako je rekao, je pokroviteljstvo i saradnja sa EU. Otvorenom Balkanu nedostaje konkretan plan u vezi sa investicijama, digitalnog razvoja i infrastrukture. U Berlinskom procesu imamo i integrisanje proevropskog digitalnog tržišta – istakao je Banović. Nedostatak uključenja EU, kako je ocijenio, može ostaviti prostor za upliv drugih igrača. Otvoreni Balkan je, prema njegovim riječima, napravio značajan korak kada je u pitanju tržište rada. Crna Gora je bila skeptična u odnosu na ovu inicijativu i opredijelila se za Berlinski proces, a osnov za razvijanja regionalne saradnje uzela je upravo Berlinski proces, CEFTU i inicijative u okviru njega – naveo je Banović.

Problem sa inicijativom Otvorenog Balkana je, Kentera dodaje, veliki broj otvorenih pitanja i njena politička dimenzija. Kao odgovor se, kako je kazao, “nameće upravo to da je Otvoreni Balkan alternativa evropskim integracijama”. Integracija Zapadnog Balkana U EU je ključna. Sve ono što može biti alternativa ja sam uvijek protiv toga. Crna Gora treba prije svega da gleda svoj interes i da prvo ispuni uslove za ulazak u EU – naglasio je on.
Ukoliko Otvoreni Balkan, dodaje, predstavlja alternativu EU onda je protiv toga da Crna Gora bude njegov dio, ali ako na transparentan način može doprinijeti i biti prednost za učlanjenje – onda sam za to, kazao je predsjednik Atlantskog saveza.

Mi još nemamo odgovore na pitanja koja izazivaju sumnju i te odgovore treba da nam daju pokretači inicijative – ističe Banović.

Đukanović je istakla da se Atlantski savez ne stavlja u poziciju da donese zaključak je li neki projekat pozitivan ili štetan za Crnu Goru, već da je to na donosiocima odluka.

Sa zadovoljstvom predstavljamo četvrto izdanje naših ACM Briefs-a, pod naslovom Rusko-ukrajinska kriza i Zapadni Balkan: Asocijacije i uticaji, objavljeno u januaru 2022. ACM Briefs su dio većeg projekta koji je finansiran od strane Balkan Trust for Democraci (GMF) i USAID, koji za cilj imaju da pruže laserski-oštar uvid u političke i društvene trendove u regionu, ojačaju dijalog, iznesu konkretne političke preporuke u vezi sa hitnim međunarodnim i bezbjednosnim pitanjima na Zapadnom Balkanu.

Četvrto izdanje Policy Brief-a razmatra ukrajinsku krizu kroz prizmu Zapadnog Balkana posmatrajući tri posebna aspekta: prvo, upoređuje dva regionalna slučaja u smislu sličnosti i razlika; drugo, upoređuje njihove veze sa Zapadom i treće, posmatra uticaj Rusije na Zapadni Balkan u sijenci sukoba u Ukrajini. Tvrdi se da, iako zemlje Zapadnog Balkana nisu države na prvoj liniji u rusko-ukrajinskom sukobu, one osjećaju njegov odjek, uz rizik da postanu zamjensko hibridno bojno polje u rastućem antagonizmu između Rusije i Zapada.

Da pogledate četvrto izdjanje ACM Brief-a, možete pristupiti putem klika na link


Za suočavanje sa izazovima koje donosi digitalizacija i razvoj tehnologije nepohodna je saradnja kroz sve nivoe društva, zaključeno je na Onlajan diskusiji koju je organizovao Atlantski savez Crne Gore.
Na panelu na temu Bezbjednosni izazovi Zapadnog Balkana u digitalnom svijetu učestvovali su Damir Marušić iz američkog Atlantskog savjeta, Laura Brent iz Centra za novu američku bezbjednost, Milan Sekuloski iz Centra za digitalno ubrzanje, DAI i Irina Rizmal iz PwC-a. Moderator panela bila je Milica Pejanović-Đurišić član uprabnog odbora Atlantskog saveza Crne Gore.


Govoreći iz svog iskustva, Milica Pejanović Đurišić je naglasila, da kada je Zapadni Balkan u pitanju, očigledan je nedostatak namjere da se kreira određeni pristup koji ne bi bio jednoličan, jer je dokazano da ne postoji jedinstven pristup kada je u pitanju zaštita od sajber prijetnji. Pejanović Đurišić smatra da je podizanje svijesti o ovoj problematici prva faza, i da bi to u ovom trenutku bilo od velike pomoći u odlučivanju budućeg pravca digitalnog razvoja. Osvrćući se na problem dezinformacija istakla je kako postoji niz primjera u regionu gdje dezinformacije ugrožavanju ljudska prava, dodajući da naše okruženje nije dovoljno razvijeno kada je u pitanju zaštita ljudskih prava i sloboda. Pejanović Đurišić je takođe istakla da odgovor države i institucija u zaštiti onih koji su mete onlajn napada nije adekvatan i dovoljno proporcionalan da bi obeshrabrio takva buduća ponašanja.


U svom izlaganju Damir Marušić je kazao da je Atlantski savjet izuzetno posvećen jačanju sajber bezbjednosti i bobi protiv malignog stranog uticaja. Međutim, on je takođe napomenuo da je česta pojava, ne samo u zemljama Zapadnog Blakana veći i u Americi, home-grown dezinformacije, tj. dezinformacije koje se plasiraju unutar našeg društva. Taj trend dodatno je ubrzan COVID-19 pandemijom, dodao je on. Marušić je istakao da je tokom pandemije upotreba tehnologije povećana i da je evidentno je da to značajno narušava naš onlajn život, ali čini i naše demokratije slabijim. Nepohodno je uložiti mnogo više napora u promišljanje o efektima rapidno razvijajuće tehnologije na demokratiju, smatra Marušić. Kada je u pitanju Zapadni Balkan, on je naglasio da Digitalini svijet nije bio u agedni na ovogodišnjem samitu Otvoreni Balkan.


Laura Brent iz Centra za novu američku bezbjednost smatra da su problemi koji se tiču bezbjednosti i tehnologije isuviše kompleksni da bi se našao jedinstveni pristup ovom izazovu. Prema njenom ličnom iskustvu najuspješnije način za suprotstavljanje sajber prijetnjama je korišćenje različitih pristupa i pronalaženje načina za saradnju različitih organizacija i institucija. Ona je istakla da se tehnologija mnogo brže mijenja i razvija od vlasti, i da će se to nastaviti u budućnosti posebno sa aspekta regulacije. Brent je istakla da je zahtijevanje na jasnijoj regulaciji nepohodno nastaviti paralelno sa izgradnjom partnerstava u součavanju sa ovim izazovima.


Milan Sekuloski je govoreći iz ličnog iskustva istakao kako je digitalizacija donijela mnoge benefite u društvu ali i nove izazove. Prema njegovim riječima Internet je doveo de redistribucije ili decentralizacije moći. On je dodao da je decenralizacija moći dovela do decenralizacije prijetnji. Sekuloski je posebno istakao da država i državne intitucije ne mogu da obezbijede potpunu bezbjednost u sajber prostoru. Čak se i zemlje poput SAD-a oslanjaju na privatne kompanije, dodaje on. Ono što je česta pojava u regionu Zapadnog Balkana jeste da vladajuće strukture osjećaju da nijesu u mogućnosti ili ne osjećaju potrebu da reaguju na sajber prijetnje iz razloga što one dolaze van domašaja same države, ističe Sekuloski.


Irina Rizmal je kazala da je proces digitalizacije počeo prije pandemije, ali da su posljedice Covida znatno ubrzale taj proces. Rizmal je iskazala bojazan što se koncept digitalizacije često ne vezuje za sajber bezbjednost. Ona je naglasila da nedostatak svijesti o sajber bezbjednosti nije samo postojao kod država i na nacionalnom nivou već i u privatnom sektoru. Međutim, prošlogodišnje globalno istraživanje na nivou izvršnih direktora koje je uradio PwC, pokazalo je da su sajber prijetnje prepoznate među pet najvećih prijetnji biznisu, osim u regionu Centralne i Istočne Evrope gdje su sajber prijetnje bile rangirane među top deset najvećih prijetnji. Rizmal je posebno naglasila da je nepohodno podizati svijesti o sajber bezbjednosti kroz sve nivoe društva.


Atlantski savez Crne Gore nastavlja svoju predanost i posvećenost demokratizaciji i bezbjednosti regiona Zapadnog Balkana.

U Budvi je od 25. do 28. novembra, pod pokroviteljstvom CFLI Kanada i Kancelarije belgijskog atašea za odbranu, održana Škola mladih lidera koja je okupila 32 studenata i mladih iz Crne Gore i regiona, kao i stručnjake iz oblasti politike, međunarodnih odnosa i bezbjednosti. Cilj projekta je obezbijediti potrebne liderske vještine, različite perspektive vršnjaka u regionu Zapadnog Balkana i povezati mlade lidere sa vrhunskim stručnjacima. Tokom četvorodnevnog trajanja Škole, učesnici su bili u prilici da kroz predavanja i interaktivne radionice diskutuju o brojnim aktuelnim pitanjima od značaja za evropsku perspektivu zapadnobalkanskih država i regiona u cjelini.

Učesnike je ispred organizatora pozdravio predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera koji je otvorio događaj. Kentera je istakao značaj umrežavanja mladih, razmjene njihovih stavova i ideja i aktivnog učešća u procesima donošenja odluka. On je prisutne upoznao sa radom Atlantskog saveza i pozvao zainteresovane da se uključe u dalje aktivnosti organizacije.

Prvi panel na Školi mladih lidera bio je posvećen međunarodnom poretku i Zapadnom Balkanu. Govoreći o perspektivi balkanskih država u promjenljivoj prirodi međunarodnih odnosa, potpredsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Ranko Krivokapić je naglasio značaj procesa evropske integracije i izrazio uvjerenje da će, umjesto u paketu sa susjednim državama, Crna Gora ući zasebno u Evropsku uniju.

Kada su u pitanju zajednički izazovi na putu integracije država Zapadnog Balkana, Krivokapić se osvrnuo na manjak perspektive kao ključnog razloga za odlazak mladih, te inicijativu Otvoreni Balkan. Potpredsjednik Krivokapić je učesnicima govorio i o svom dugogodišnjem političkom iskustvu iz pozicije bivšeg predsjednika Skupštine Crne Gore i Socijaldemokratske partije. Upitan o političkoj situaciji u Crnoj Gori, Krivokapić je rekao da nije zadovoljan političkom i ekonomskom dinamikom tokom posljednje decenije, govorio je i o ulozi Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori te stranim uticajima koji determinišu unutrašnju i spoljnu politiku.

Na drugom panelu NATO i kolektivna bezbjednost govorio je programski menadžer Međunarodnog republikanskog instituta Nenad Koprivica. On je polaznike Škole upoznao sa istorijskim kontekstom nastanka Sjevernoatlantskog saveza, njegovim opštim karakteristikama i ulogom u savremenim međunarodnim odnosima, konceptom kolektivne odbrane te budućim sposobnostima u kontekstu NATO strategije 2030. U svom govoru, Koprivica se posebno osvrnuo na evroatlantske integracije država Zapadnog Balkana, a učesnici su pokazali posebno interesovanje za odnos pojedinačnih država prema pitanju članstva u Alijansi.

Na posljednjem panelu prvog dana Škole govorila je brigadna generalka Oružanih snaga Kanade Karla Harding, na temu Žene, mir i bezbjednost. Generalka Harding je naglasila važnost rodnih uloga u sistemu bezbjednosti, govorila o preprekama i predrasudama sa kojima se suočavaju žene u vojsci i sa učesnicima podijelila lično iskustvo na visokim pozicijama u sistemu odbrane. Harding je konstatovala da planiranje nacionalne odbrambene politike i uključenost žena u sektor odbrane zavise isključivo od volje vlasti i stanja u kome se nalazi određeno društvo.

Na kraju prvog dana, polaznici su u interaktivnoj diskusiji sumirali utiske i naučene lekcije, i dali preporuke za unaprijeđenje kvaliteta programa.

Drugi dan Škole mladih lidera otvorilo je predavanje analitičara i predsjednika Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatka Vujovića na temu Društvena polarizacija i rastući nacionalizam na Zapadnom Balkanu. Vujović je, analizirajući strane uticaje u Crnoj Gori, govorio o političkim implikacijama uloge Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, kao i uticajima Kine i Rusije. Naročito je posvećena pažnja i otvorena diskusija o inicijativi Otvoreni Balkan. On je naglasio da Otvoreni Balkan već postoji te da sprovođenje ovakve inicijative ne bi donijelo novu vrijednost, a da bi njene bezbjednosne implikacije bile ozbiljne. Zaključio je da je Zapadnom Balkanu potrebna integracija, ali u okviru Evropske unije.

Posljednji panel bio je prilika da se učesnici upoznaju sa radom Digitalnog forenzičkog centra. Misiju i ciljeve predstavio je glavni analitičar DFC-a, Milan Jovanović kroz interaktivno predavanje Dezinformacije i medijska pismenost. Tom prilikom, učesnici su se upoznali i sa osnovnim pojmovima medijske pismenosti, predstavljene su studije slučaja, kao i praktične radnje u pogledu napredne pretrage na internetu i fact-checkinga.

Na kraju dana sumirani su utisci i dati prijedlozi za buduće djelovanje.

Atlantski savez Crne Gore nastavlja svoju predanost demokratizaciji i bezbjednosti regiona Zapadnog Balkana.

 Naš novi projekat, Škola mladih lidera, okupiće studente i mlade iz Crne Gore i regiona, kao i stručnjake iz oblasti politike, međunarodnih odnosa i bezbjednosti.

Škola mladih lidera će obezbijediti potrebne liderske vještine, različite perspektive vršnjaka u regionu Zapadnog Balkana i povezati mlade lidere sa vrhunskim stručnjacima.

Ovaj projekat je finansiran od strane CFLI Kanada

Škola mladih lidera takođe je podržana od strane Kancelarije belgijskog atašea za odbranu