Ambasador Filip Riker,  zvaničnik  Stejt dipartmenta  iz Kancelarije za evropske i evroazijske poslove rekao je se SAD zalažu za punu integraciju Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji.

Nema boljeg vremena od ovog  da reafirmišemo to zalaganje, rekao je Riker koji je bio jedan od glavnih govornika na 2BS forumu, i dodao da su zemlje Zapadnog Balkana na pravom putu da to postignu.

Imamo razloga za optimizam. Vidimo dokle je došla Sjeverna Makedonija, prepoznajemo  posvećenost ljudi regiona integracijama , a naš kolektivni interes je da osnažimo te aspiracije.

Naša vizija, vizija SAD-a  je stabilan region, miran i integrisan u EU, kazao je on, naglašavajući da  snažan Balkan znači stabilnija Evropa.

Najvažnija stvar koju uočavam je da su same zemlje Zapadnog Balkana artikulisale te asporacije , same su donijele odluke, a mi im samo pomažemo kako da to ostvare.  Vjerujemo da su same zemlje u stanju da zajednički rješavaju probleme i sporna pitanja , naglasio je Riker.

On je odao priznanje mnogim zemljama iz ovog regiona, poput  Albanije i Sjeverne Makdonije, Hrvatske koja je predsjedavala EU, pokazujući da su zrele da preuzmu odgovornosti. Kao velike znakove ohrabrenja da stvari u regionu kreću na bolje, Riker je pomenuo pomirljive tonove koje su se čuli u Hrvatskoj od strane premijera Plenkovića, a koje doprinose smirivanju nacionalnoh tenzija i pomirenju. Pohvalio je održavanje izbora u Mostaru koji su ohrabreni zalaganjem SAD i EU.

Određenu dozu zabrinutosti, kako je kazao, izazivaju izvještaji Freedom Housa koji je stanje u Srbiji i Crnoj Gori okarektirisao kao hibridne režime. To je ozbiljan korak unazad  u odnosu na ranije stanje.

On je izrazio zahvalnost novom premijeru Crne Gore Kirvokapiću koji nas uvjerava da evropske i evropaltalnske budućnost Crne Gore ne može biti dovedena u pitanje. Naš partner je narod Crne Gore i kroz niza administracija imamo kontinuiet dobre saradnje.

Ambasador Riker je ocijenio da se pregovori između Prištine i Beograda moraju nastaviti, da još nije potrošen njihov potencijal. Apostrofirao je nastojanje i SAD i EU da se Bugarska okani blokiranja Sjeverne Makedonije u procesu pridruživanja i da Skoplje, posebno nakon svog punog zalaganja za reforme, ne može biti blokirano. Zalažemo se da se bilaterarni neposrazumi rješavaju van procesa proidruživanja.

Riker je kazao da novoizabrani predsjednik SAD Džo Bajden izvanredno poznaje situaciju u regionu, da ga je posjećivao, često primao ovdašnje  lidere i da odlično poznaje situaciju na Zapadnom Blakanu. Ja ne mogu da kažem kakve će poteze vući nova administracija, ali znam da postoji kontiunitet svih administracija bez obzira iz kog političkog spektra dolaze, da Zapadni Blakan mora da ima evropsku budućnost.

Tvrdnju da i  Evropa na Balkan gleda kao na svoj dio, on je ilustrovao činjenicom o količini pomoći koju su  EU i NATO usmjerili zemljama regiona tokom pandemije Covid-19. To nijedna zemlja sama ne bi mogla da obezbijedi

Riker je upozorio na činjenicu da se neke zemlje, poput Rusije, ne mire sa evroatlanskom budućnošću regiona.

Rusija ne shvata da je to opredjeljenje gradjana, da im to nije nametnuto. Za razliku od Rusije, Kina nastoji da kupi lojalnost građana, investirajući u infrastrukturne projekte, u energetske sisteme, a nastojeći da na taj način otvori vrata svom uticaju, kazao je Riker.

Sve dok Moskva tako jako oponira opredjeljenju građana, EU se mora truditi da uradi sve i pomogne cementiranju demokratije u regionu.

Riker je poručio gradjanima Zapadnog Balkana da umjesto da se opterećuju istorijom, počnu da prave istoriju.

Naša vizija ostaje ista kroz različite adminstracije, demokratske zemlje Balkana, sa odgovornim vladama koje služe gradjanima.

Šeril Kros, istaknuta profesorica i ekspert iz oblasti globalne politike na institutu Kenan pri Međunarodnom centru Vudrou Vilso, govoreći na 2bs Forumu saopštila je da je za prevazilažnje krize ključna podrška medicinskom osoblju i svima onima na prvoj liniji odbrane, što je Amerika i uradila. Osvrnula se i na politizaciju pandemije kao u slučaju nošenja maski. Razlog tome su propusti u komunikaciji, što ne bi trebalo da se dešava. Iako ova pandemija nije tradicionalna bezbjedonosna prijetnja, samo tokom prošle sedmice pandemija je odnijela više života nego 9. septembar.

Kros se osvrnula i na odnose globalnih sila tokom pandemije i konstatovala da je vidljiv konflikt na relaciji Rusija – Amerika. 

Marćin Kacmarski, predavač na studijama bezbjednosti na Fakultetu za društvene i političke nauke, Univerziteta u Glazgovu na 2BS panelu je izjavio da je gotovo paradoksalno koliko je malo Covid – 19 promijenio geopolitičko nadmetanje u svijetu. Prema njegovom mišljenju, status quo je i dalje na snazi.

Tokom ove pandemije svjedočili smo nadmetanju između Rusije, Kine i Amerike, naveo je Kazmarcky. On je dodao da je to bilo takmičenje ko će bolje savladati krizu. Kada je riječ o Kini, Kacmarski kaže da je jasno vidljiv pokušaj mijenjanja narativa o pandemiji u toj zemlji. On je istakao da se Kina predstavila kao zemlja koja se uspješno izborila sa pandemijom.

Učesnik na ovom panelu bio je i Mark Šapiro, savjetnik za vanjsku politiku pri mornarici SAD Evropa-Afrika koji je kazao da je glavni cilj Amerike tokom pandemije bio da ne dozvoli da zdravstvena kriza preraste u nacionalnu bezbjedonosnu prijetnju. On je dodao i da je disciplina u informisanju ključna u borbi protiv pandemije.

Pandmija koja je zadesila svijet bila je jedna od formi u kojoj su se globalni lideri takmičili, naveo je Šapiro. Međutim, Šapiro je takođe naglasio da takmičenje između zemalja ne znači i sukob ili neprijateljstvo.

Kada je riječ o Americi kao globalnom lideru, Amerika tu poziciju gradi na civilno-vojnom partnerstvu.

Šapiro je takođe odgovorio na konstataciju profesora Kacminskog o takmičenju globalnih igrača tokom pandemije. On je naveo da nadmetanje sila ne mora proizići u konfontacija tj. da  ne znači neprijateljstvo.

Za kraj je poručio da je ovo međunarodni problem i da je za njegovo rješenje potreban međunarodni odgovor.  

Tatjana Šakleina, profesorica na državnom Institutu za međunarodne odnose u Moskvi poručila je da se bolji svijet ne može izgraditi na agresivnoj agendi. Prema njenom mišljenju da bi došlo do promjena u agendi potrebno je da se  svijet mnogo više fokusira na probleme kao što su globalno zagrijavanje, zagađenje životne sredine i migracije. Ona je dodala da su to zajednički problemi, koji nas mogu ujediniti. Bolji svijet ne može biti izgrađen ako ne promijenimo agendu koju trenutno imamo, zaključila je Šakleina.

Olivera Injac, ministarka odbrane u Vladi Crne Gore, izjavila je da se NATO alijansa suočava sa velikim bezbjedonosnim izazovima ali da je najvažnije da očuva jedinstvo, solidarnost i koherentnost.

Na panelu #NATO2030: Prilagođavanje novim bezbjedonosnim izazovima i novim granicama, Injac je naglasila da u vremenu izazova kakva je i godina na izmaku, NATO treba da pokaže snagu da se može tim izazovima prilagoditi.

Kroz istoriju, Alijansa je pokazala da može da se prilagodi svim izazovima. Međutim, sada ne treba da se samo prilagođavamo,  treba da anticipiramo izazove i opasnosti, dakle da imamo u vidu ne samo ono što se da, već ono što se ne da predvidjeti.

Ona je kao posebnu vrijednost zapadne vojne alijanse istakla ne samo njemu odbrambenu moć, već vrijednosti koje Alijansa njeguje i promoviše i koji poboljšavaju društvo i demokratiju, dajući nacionalnim politikama država kredibilnost.

Mijo Krešić, zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine, kazao je da je NATO djelovao stabilizujući faktor u Bosni i Hercegovini.

Danas su  izazovna vremena, na njih treba da odgovorimo, ali zbog nedostatka konsenzusa u BiH naša stremljenja tom savezu su jako usporena, kazao je on, izražavajući žaljenje što dobar dio stanovnika te države nije svjestan benefita koje donosi članstvo u ovom vojnom savezu.  Ako bismo postali članica NATO saveza, generalizovali bismo značajan napredak našoj zemlji, rekao je on.

Dekan Kledža za bezbejdnosne studije Maršal centra Anre Mekta  upozorio je na složenost odnosa na globalnoj sceni. Umjesto hladnoratovske podjele svijeta između dvije sile, kada je Kina bila samo mali regionalni igrač, današnji odnos snaga je potpuno drugačiji. Dok Rusija investira u svoje nuklearne kapacitete želeći da oživi posljeratnu podjelu, Kina je napravila do skora nezamisliv iskorak i to u kratkom roku, i počinje svoju dominaciju na globalnoj sceni koristeći vrijednosti liberalne demokratije.

Za NATO saveznike je zaista ključno pitanje kako odgovoriti na izazov ovakvog obima i čini mi se da je ključna tačka kako ponovo izraditi borbenu moć Alijanse, kazao je on.

Podsjećajući na velike kineske investicije u  oružane snage, posebno mornaricu, te njeno prisustvo na Pacifiku, Mekta je  naglasio potrebu da  Evropa investira u ono što je zapostavila, a to je vojna moć. Međutim, on se oštro suprtotstavio stvaranju posebne armije EU, smatrajući da bi to samo oslabilo borbenu moć saveznika, jer bi vodilo fragmentaciji odbrane.

NATO je najvrednija stvar koju saveznici imaju i oni moraju postići konsenzus oko toga kako gledaju  ne samo na Rusiju, već i Kinu.

On je podsjetio da je NATO savez svojim postojanjem obezbijedio najduži period mira i prosperiteta, ne samo kao vojna sila, već promovisanjem vrijednosti koje njeguje, a koje vode prosperitetu društva.

Džejmi Šej profesor Strategije i bezbjednosti sa Univerziteta iz Eksetera kazao je da je problem vojne alijanse to sto čeka da problemi iskrsnu, pa da odgovori na njih. NATO mora da anticipira probleme kako bi se efikasnije na njih odgovorilo.

Naši neprijatelji ne žele više da nas potuku u borbi, oni sada prijete našem načinu života, oni su prisutni na svim poljima, podrivajući povjerenje u  demokratske vladavine i izlažući nas svakodnevnim pritiscima, posebno kroz mnoštvo dezinformacija koje plasiraju. Nekada su ti pritisci i drugačiji, pogledajte šta Kina radi Australiji, Tajvanu, kakav pritisak vrši i na koje sve načine taj pritisak ostvaruje.

On smatra da demokratske vlade moraju da obučavaju svoje stanovništvo da prepoznaje te prijetnje, kako bi se uspješno borili sa njima. Svi građani moraju stati u odbrambeni front, jer to je prijetnja našem načinu života.

Djorđe Radulović,  ministar inostranih poslova Crne Gore, rekao je da se spoljnopolitički prioriteti Crne Gore neće promijeniti.

Ostajemo posvećani članstvu u EU, želimo da ostanemo kredibilan partner NATO alijanse, avgustovski izbori ništa neće promijeniti, iako se čuju takva strahovanja.

Želim da vas uvjerim da  nema promjena  u tom pogledu.  Posvećeni smo i  tim ciljevima i jačanju dobrosusjedskih odnosa, kazao je on učestvujući na panelu Put naprijed u post -pandemijskom svijetu.

On je kazao da će  Crna Gora nastaviti da slijedi istu politiku kao i EU i da će učiniti sve da se proces integracija, koji je bio zastao, intezivira.

Radulović naglašava da Crna Gora, štiteći svoje prioritete, ne želi da stvara neprijatelje drugdje.

Mi nijesmo neprijatelji Rusije, ali treba da se zna da je naš proritet zajednička bezbjednosna politika koju je proklamovala EU, zaključuje Radulović.

Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograd-Priština i druga pitanja vezana za region Zapadnog Balkana, smatra da zemlje Zapadnog Balkana treba da nastave da njeguju orijentaciju prema EU. Znam da su pregovori zastali, ali mi smo tu, ne dajte se obeshrabriti.

Primjer Sjeverne Makedonije pokazuje da ne postoje prepreke da se nešto postigne kad se hoće i uvjeren sam u pozitivnu budućnost Zapadnog Balkana, kazao je Lajčak, dodajući da je Balkan poznat po tome što proizvodi više istorije nego što se može stvari.

Molim vas, iz prošlosti se može učiti, ali ne treba dozvoliti da ona potisne sadašnjost i da zamagli vidike. Ostanite orijentisani na EU, zamolio je on.

Naglasio je da je pomoć koju je EU uputila zemljama Zapadnog Balkana, u vrijeme pandemije, svjedoči da je Unija posvećena regionu.

Naravno, zemlje kandiodati  moraju se dokazati, pokazati da su kvalifikovane za klub  u koji žele da udju.

Andreja Metalko Zgombić, državna sekretarka u Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske, na pitanje kako vidi novu metodologiju o pristupanju članica EU, kaže da je ta metodologija dala novi impuls procesu pridruživanja, jer se zemlje žele ohrabiti da  ubrzaju interne reforme i da  mogućnost nagrađivanja onih koji marljivo ispunjavaju svoje obaveze može da bude podsticajna.

Ona je pozvala na snižavanje nacionalističkih tenzija i proširivanje političkog dijaloga.

Punog srca podržavamo Crnu Goru, kazala je ona.

James Ker-Lindzi , profesor sa Londonske škole ekonomije  kazao je da živimo u svijetu punom izazova . Post-kovid svijet nam donosi nove izazove. Mnoge znamo kako da riješimo, a neke ne možemo. Mislim da je sve to pitanje pitanje političke volje. tj da znamo gdje su izazovi.

Gledajući sukob na relaciji Beograd -Priština, pokazalo se da sve što  se dogovorimo zastaje na nivou kada treba da se implementira. Podsjećajući na različite stavove koje su rješenju tog promlema imali SAD i EU, on je izrazio nadu da će  se, nakon promjene administracije u Vašingtonu, njihovi stavovi  približiti. On je dodao da i EU mora da bude ambicioznija  ako želi da  riješi to pitanje.

Ker Lindzi je  istakao da je posebno razočaravajuće kada  na putu pridruživanja nekih zemalja kao kočnica iskrsnu ne neki stvarni problemi, nego neki iracionalni, istorijski.

Zar je pitanje ko je bio Goce Delčev bitnije od ekonomskog i opšteg progresa zemlje, upitao je on  aludirajući na sukob izmedju Sjeverne Makedonije i Bugarske. Dodaje da je  vrijeme da se takva pitanja pomjere sa agende i da ljudi sa Zapadnog Balkana počnu da misle racionalno.

Predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor izazio je razočaranje što se politika proširenja trenutno ne nalazi visoko na agendi Evropske unije.

Zaista žalim što je Brisel trenutno opterećen drugim problemima, počev od zdravstvene krize, preko Bregzita i drugih problema, pa mu proširenje Unije članstvom zemlja sa Zapadnog Balkana nije prioritet.

Učestvujući na 10. jubilarnom 2BS forumu, Pahor je kazao da bi Brisel donio mudru odluku da odmah unaprijedi pregovore sa zemljama kandidatima sa ovog područja.

Naravno, sve zemlje kandidati treba da urade svoj posao, ima dosta zadataka na agendi koji se moraju ispuniti, ali i Brisel treba da ima konstruktivniji pristup. On je naveo da je za zemlje Zapadnog Balkana obeshrabrujuće ono što se dogodilo sa Republikom Sjevernom Makedonijom.

Ta zemlja je ispunila sve što je od nje traženo, uradili su sve što je trebalo da se uradi, a Evropska unija je zastala”, kazao je on, naglašavjući da je to velika greška koju će biti teško ispraviti. Moj zadatak je da podsjetim moje kolege da se ovo pitanje ne smije zanemariti. On je kazao da bi bilo dobro da EU posmatra ove zemlje kao jedan blok i da ih tako primi u EU.

Predsjednik Republike Sjeverne  Makedonije Stevo Pendarovski  je kazao da se ne usuđuje da prognozira budućnost zemalja Zapadnog Balkana u narednih deset godina, ali da bi volio da svjedoči jednom pozitivnom scenariju koji bi mogao da se dogodi.

Taj pozitivni scenario bi podrazumijevao da se pregovori sa Sjevernom Makedonijom odmah otpočnu, da se pregovori sa Crnom Gorom i Srbijom odmah ubrzaju, te da se, uz posredovanje Brisela, ubrza djalog Beograda i Prištine, i konačno da se zaleđena država Bosna i Hercegovina deblokira, kazao je Pendarovski.

I z sve što zemlje kandidati treba da urade, a šta treba ispuniti, potrebna je i volja Brisela, kazao je on, upozorivši da je za građane vrlo destimulirajuće kada jedna zemlja poput Sjeverne Makedonije ispuni sve što se od nje traži, a pregovori se odlože. Imamo problem da objasnimo građanima šta se događa.

On je kazao da i pored toga što nova metodologija predviđa da zemlje u pregovorima ne mogu biti blokirane zbog bilaterarnih nesporazuma, Sjeverna Makedonija je baš blokirana ne zbog nekog tekućeg problema, već zbog nekog istorijskog nasljeđa.

Sporazum lidera pobjedničkih koalicija potvrda je da nema promjena spoljnopolitičkog kursa države, kazao je predjednik Skupštine Aleksa Bečić i poručio da će Crna Gora biti odgovoran partner NATO-u i sprovoditi sve obaveze iz evropske agende.

On je na 2 Be Secure Forumu u Podgorici rekao da su prethodnih nekoliko mjeseci i rezultat na parlamentarnim izborima bili istorijski za Crnu Goru.

Bečić je naveo da su lideri pobjedničkih koalicija Sporazumom jasno potvrdili da nemaju namjeru da mijenjaju spoljno-politički kurs Crne Gore.

“Taj sporazum je potvrda puta kojim Crna Gora treba da ide. Bićemo odgovoran partner NATO-u i sprovoditi sve obaveze iz evropske agende.

Namjeravamo da jačamo građanski karakter Crne Gore”, poručio je Bečić.

On je kazao da je Crna Gora mala, ali izuzetno značajna članica NATO-a.

Bečić smatra da je značajno učešče Crne Gore u mirovnim misijama i da je najobimniji angažman Vojske Crne Gore u misiji u Avganistanu.

Prema njegovim riječima, Crna Gora se ističe u promociji politike otvorenih vrata.

“Pomirenje regiona je preduslov za bržu integraciju Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, a to nema alternativu”, kazao je Bečić.

On je ocijenio da će sve buduće promjene vlasti u Crnoj Gori ići mnogo jednostavnije.

Upitan da prokomentariše inicijativu Mini Šengen, Bečić je odgovorio da je to dobrodošlo ako je u funkciji jačanja regionalne saradnje i evropskog puta Crne Gore i ostalih zemalja.

“Ali ako je to eventualno zamjena za ulazak Zapadnog Balkana u porodicu savremenih evropskih naroda, onda je to diskutabilno i zahtijeva analizu sa više aspekata”, rekao je Bečić.

On je podsjetio da je Crna Gora lider po broju otvorenih poglavlja, ali, kako je naveo, sa druge strane postoji sporost u njihovom zatvaranju.

„I godišnji izvještaj o napretku smo od naših evropskih partnera razumjeli kao prijateljsku poruku da stagnacija više nije opcija, da moramo ubrzati evropski put“, naveo je Bečić.

On je ocijenio da su sveobuhvatna reforma izbornog zakonodavstva i deblokada vd stanja u pravosuđu dva glavna izazova.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović rekao je da će se premijer Zdravko Krivokapić u utorak sastati sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom i na taj način još jednom potvrditi jasnu spoljnopolitičku orijentaciju Crne Gore.

On je poručio da Sporazum lidera tri koalicije treba ispoštovati do kraja.

“Mi stojimo hrabro i složno iza toga. U kratkom periodu uspjeli smo da dobijemo značajnu međunarodnu podršku”, naveo je Abazović.

On je apelovao na sve da je, ukoliko žele da Crna Gora bude dio evropskog svijeta, potrebno prihvatiti zapadni koncept u javnom angažmanu i diskursu.

“Moramo da promijenimo javni diskurs ako budemo željeli da idemo dalje, mislim da je on u Crnoj Gori bio pogrešan”, kazao je Abazović.

On je, komentarišući inicijativu Mini šengen, kazao da je pobornik ideje da Crnoj Gori nijesu potrebne nikakve zamjene.

“Crnoj Gori odgovara samo članstvo u EU”, poručio je Abazović.

On je dodao da regionalna saradnja mora i dalje da bude jedan od osnovnih prioriteta.

“Bez regionalne saradnje, mi ne možemo da imamo unutrašnju stabilnost. Bilo kakva inicijativa regionalne saradnje, ja sam apriori za, naravno uz poštovanje nekih standarda koji ne bi ugrozili ekonomiju”, kazao je Abazović.

On je, komentarišući dokument koji je objavljen i u kojem je pored Kosova stavljena zvjezdica, kazao da je to bila tehnička greška.

“Žao mi je što se to desilo. Ostajemo pri stavu da oko tog pitanja nema nikakvih izmjena. Nadam se da se takve greške neće ponavljati”, rekao je Abazović.

On je naveo da je Vlada odlučna da se obračuna sa korupcijom i pokrene snažniju borbu protiv organizovanog kriminala, i da svaki funkcioner mora da bude odgovoran za ono što je radio i što radi.

“Ovo je najbolji način da se tranzicija u Crnoj Gori završi. Najbolji način je bio da se Vlada oslobodi političara i lidera. Navijam da Crna Gora dobije otvorene liste”, zaključio je Abazović.

Crna Gora može dobro proći jedino ako nastavi evropskim putem, ocijenio je predsjednik države Milo Đukanović, dodajući da nije recept da se jednom uzavrelom nacionalizmu odgovori drugim.

On je na 2BS Forumu u Podgorici rekao da Crna Gora treba da zacjeljuje podjele i da su podijeljena društva u startu hendikepirana.

Đukanović smatra da je u Crnoj Gori i Zapadnom Balkanu i dalje prisutan rastući potencijal koji se zalaže za evropsku budućnost.

“Nije recept za Crnu Goru da jednom uzavrelom nacionalizmu odgovori drugim nacionalizmom. Crna Gora može dobro proći jedino ako nastavi evropskim putem”, poručio je Đukanović.

On smatra da je vrijeme je za redefinisanje evropske platforme Crne Gore kao najvažnije za državnu politiku.

Đukanović je kazao da je zadovoljan što je nova vlast najavila da će nastaviti sa istim spoljno-političkim ciljevima.

Prema njegovim riječima, Crna Gora danas prednjači ispred drugih zemalja aspiranata za članstvo u Evropskoj uniji (EU).

“Crna Gora mora da nastavi da se ekonomski razvija i sa ozbiljnim reformama, da bi unaprijedila tempo daljeg pridruživanja”, rekao je Đukanović.

On je dodao da, bez obzira na promjenu vlasti, to ostaju strateški prioriteti Crne Gore.

Đukanović je ocijenio da je NATO nasušno potreban svijetu, i da su tonovi koji su se čuli nakon američkih izbora ohrabrujući za sve građane Evrope i Balkana.

“Volio bih da vidim da se Evropa brže konsoliduje. Ne prigovaram, ali imamo pet godina ozbijnog usporavanja tog procesa. Zapadnom Balkanu je potreban podstrek”, smatra Đukanović.

On je dodao da je nova Evropska komisija poslala odlične poruke i da su to bila vrlo značajna ohrabrenja.

“Nažalost, 2020. se ne završava u tom duhu. Izostale su međuvladine konferencije za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, vizna liberalizacija za Kosovo”, naveo je Đukanović.

On je poručio da se nada da je EU shvatila da bez integracije Zapadnog Balkana nema stabilnosti Evrope.

Na pitanje smatra li da je Rusija odustala od Crne Gore ili je i dalje prisutna ili je fokus na drugim zemljama regiona, Đukanović je kazao da Evropa mora konačno da usvoji da je Zapadni Balkan zona njene primarne odgovornosti.

“Ukoliko nema EU na Zapadnom Balkanu, logično je da utoliko više bude i Kine i Rusije”, naveo je Đukanović.

On smatra da je promijenjena geopolitička mapa i da je sada važno ne dozvoliti da odsustvom Evrope drugi iskoriste tu šansu.

“Kako to izgleda, vidjeli smo u Crnoj Gori i 2016. i 2020. Ove godine smo imali samo sofisticiraniju borbu”, naveo je Đukanović.

On je rekao da je zadatak Srpske pravoslavne crkve da razvija srpski nacionalni identit u državama regiona.

“To znači ugrožavanje državnog suvereniteta i njenog građanskog i sekularnog karaktera. Sve što ste vidjeli u Crnoj Gori, vidjećete na svakom izbornom procesu i u Evropi i u Americi”, naveo je Đukanović.

On je ocijenio da Rusija atakuje na jedinstvenu Evropu i da je Crna Gora bila samo jedna od meta u seriji.

“Vjerujem da je evroatlantski prostor mjesto ozbiljne politike. Svi koji su sumnjičili da li je malena Crna Gora potrebna NATO-u su ostali razočarani. Crna Gora je postala partner od povjerenja. Danas je NATO na udaru”, naveo je Đukanović.

On smatra da nova vlast mora da ima jako dobro i pouzdanu organizaciju da ne bi došlo do ugrožavanja povjerenja partnera.

Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke izrazila je nadu da će Crna Gora ostati čvrsto posvećena NATO alijansi i vrijednostima koje ona promoviše. Govoreći na jubilarnom 10. 2BS forumu, ona je naglasila nadu da će nova vlast graditi integrisanu i sigurnu Crnu Goru, da će ostati snažno posvećena NATO-u i da će dijeliti vrijednosti koje Alijansa promoviše.
Da bi Crna Gora ostala takva, neophodna je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, nezavisno pravosuđe i jako je raduje što je nova Vlada proglasila nultu stopu tolerancije na korupciju.
To su neprijatelji društva, kazala je ona, dodajući da bezbjednost zavisi od načina borbe sa prijetnjama sa kojima se društvo suočava.Kao posebnu opasnost Rajnke je ukazala na sveprisutnost dezinformacija i lažnih vijesti, pozivajući da se ta opasnost shvati jako ozbiljno, jer je to način sprječavanja haosa koje takve informacije nastoje da izazovu. Podsjećajući na cijeli niz partnerskih projekata koje su Crna Gora i SAD zajednički realizovale, ona je kazala da partnerstvo dvije zemlje počiva na zajedničkim vrijednostima i da je Crna Gora od obnove nezavisnosti sebe potvrdila kao pouzdanog partnera SAD-a, a sada i NATO-a. Američka ambasadorka je posebno istakla značaj uloge koju je Vojska Crne Gore imala u zajedničkim mirovnim misijma, posebno onoj u Afganistanu u kojoj je učestvovalo 30 odsto crnogorskog vojnog kadra.
Posljednji značajan projekat koji smo zajednički realizovali je obuka protiv sajber terorizma, izuzetno velike opasnosti koja nam svima prijeti.
Takav angažman pokazuje da u NATO-u nema velikih i malih partnera, postoje jednake članice koje zajednički nastoje da se suprotstave svemu što podriva zajedničke vrijednosti. Rajnke je posebno upozorila na opasnosti koje dolaze od Rusije i Kine, njihovog naoružanja, i jačanja njihovih opresivnih režima koji, kako ističe, ugrožavaju opštu sigurnost.
Kina ulaže svuda, pa i ovdje , u velike infrastrukturne projekte, i pitanje je politike da li ćemo im dozvoliti, rekla je ona.
Suočeni sa složenim opasnostima moramo aktivno sarađivati i držati se zajedno, poručila je američka ambasadorka.
Rajnke se posebno zahvalila Atlantskom savezu Crne Gore koji je , tokom cijelog minulog desetljeća promovisao i strasno se zalagao da evro-atlanske vrijednosti postanu prihvaćene u Crnoj Gori.

Predsjednik Atlantskog saveza  Crne Gore dr Savo Kentera izjavio  je danas da Crna Gora i Balkan moraju ostati u interesnoj zoni Zapada i da se ne smije dozvoliti Kini i Rusiji da preuzmu uticaj nad Balkanom.

Otvarajući  jubilarni 10.  To Be Secure (2BS)  forum u Podgorici, Kentera je naglasio da o tome nema i ne može biti kompromisa.

Crna Gora je uvijek bila na strani  njenih partnera i saveznika i nećemo dozvoliti da se podriva naša demokratija, nećemo dozvoliti miješanje u unutrašnje stvari zemlje i prepravljanje naše istorije, rekao je on,  dodajući da u tome Crna Gora računa na svoje istinske i prave partnere.

Uostalom , zar nije to ono  za šta se i sam NATO zalaže?, upitao je Kentera.

Predsjednik Atlantskog saveza je istakao da su godine pred nama ključne za region.

Kada to kažem ne mislim samo na Crnu Goru, već i  Srbiju , kao  jednu od najznačajnijih zemalja u regionu a koju  ”trebamo kao snažnog saveznika u NATO-u”. Iako izgleda da je to nemoguće ili teško postići u bliskoj  budućnosti, treba da znaju da kada se odluče na to, mogu da računaju na našu punu podršku, kazao je on.

Sumirajući  godinu na izmaku koju je obilježila pandemija koronavirusa, Kentera je rekao da je zdravstvena kriza produbila  ili podstakla krizna društvena-politička dešavanja u mnogim zemljama i da je dala zamah  rastu  dezinformacija i teorija zavjere, koje su se raširile do te mjere da se mora razmišljati kako se uspješno od njih odbraniti.

Neke prognoze govore da će posljedice toga biti dugotrajnije i veće na društvo i ekonomiju nego sama zdravstvena kriza, upozorio je on.

Ilustrujući kako poplava dezinformacija  utiče na društvo, Kentera je naveo primjer Crne Gore koja je u vrijeme  parlamentarnih izbora , u avgustu ove godine, bila  preplavljena nezapamćenom količinom lažnih vijesti i dezinformacija  koje su, kako je kazao, nažalost poticale iz Srbije kao zemlje koja je bila posrednik za izvršavanje ruskog uticaja u Crnoj Gori i Balkanu.

Osvrćući se na crnogorske izbore i njihov rezultat, Kentera je kazao da su na njima građani glasali za promjene i da žele da to budu promjene na bolje. Istovremeno, podsjetio je da niko u tadašnjoj opoziciji nije očekivao tako mirnu tranziciju vlasti, kakva se upravo dogodila u našoj državi.

Crna Gora je  pokazala puni demokratski kapacitet , ilustrujući ostatku svijeta i svima onima koji su mislili da ovdje Vlada diktatura, da to nije slučaj.

Pokazali smo da promjene nijesu bajke , već i mogućnost i realnost , pokazali samo da je Crna Gora stabilna, demokratska , suverena zemlja koja može da služi kao primjer kako se obavlja mirna tranzicija vlasti, i to nakon 30-godišnjeg vladanja jedne stranke“.

Podsjećajući  da je današnji 10. jubilarni 2BS forum, Kentera je sa zadovoljstvom podsjetio na činjenicu da je,  tokom tog desetljeća, Forum postao uticajna platforma na kojoj su se razmatrali gorući izazovi i teme  i na autentičan i inspirativan način nalažena rješenja problema i razmatrane posljedice koje ta rješenja mogu imati.

Od prvog Foruma ovog tipa ikada organizovanog na prostoru šireg područja Zapadnog Balkana, uvijek smo radili na promociji zapadno orijentisane Crne Gore, posvećene reformama i evro-atlanskom putu.

Slobodan sam da kažem da je To Be Secure forum doprinio da Crna Gora postane punopravna članica NATO-a 2017. godine kao i da je uticao na jačanje bezbjedonosnog sektora.

Evropska unija ostaje jedan od naših najvažnijih ciljeva  i nastavićemo gorljivo da istrajemo na tom putu, zaključio je Kentera.

Atlantski savez Crne Gore uputio je najiskrenije saučešće Mitropoliji crnogorsko-primorskoj povodom smrti mitropolita Amfiholija.

Sa mitropolitom smo uvijek imali odnos međusobnog uvažavanja i poštovanja. Posebno ćemo pamtiti njegov doprinos očuvanju mira i stabilnosti u našoj državi u prelomnim trenucima u novijoj istoriji Crne Gore, navodi se u telegramu saučešča koji je uputio predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera.