Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ocijenio je da cilj Rusije nije da ugrozi primarno Crnu Goru, već zapadne vrijednosti i potkopa sam Zapad, a da je Crna Gora pogodno tle za takvo nešto.

Učestvujući na 11. 2bs forumu, on je ocijenio netačnim komentare da je crnogorska politika uvela Rusiju na velika vrata na Zapdni Balkan i da je Crna Gora sama kriva za situaciju u kojoj se danas našla.

Posdjećajući da su u Crnoj Gori realiozovane samo dvije velike ruske investicije, od kojih je samo jedna bila uspješna. Crnogorski predsjednik je kazao da je Crna Gora imala svoju državnu politiku i da na nju Rusija nije uticala.

On smatra da je sadašnjoj situaciji na Zapadnom Blakanu uveliko doprinijelo oklijevanje Brisela da nastavi evopske integracije regiona i poruke koje su zamagljivale evoipsku perspektivu balkanskih zemalja.

Brisel je nas krivio za nedovoljne reforme, a mi njih zbog sporosti integracija, tako da smo danas došli u sitaciju da  nam agenda bude stabilnost, a ne evropka perspektiva. Ja sam uvijek naglašavao da između stabilnosti i evropskih integracija stoji veliki i kavlitativan znak jednakosti rekao je on, dodajući da svjedočimo da čim olsabe evropske veze umiješaju se treće zmelje sa svojim planovima.

Đukanović je ukazao da je prisustvo trećih zemlja otvorilo vrata narastajućem nacionalizmu do te mjere da danas govorimo i formiranju velikonacionalističkih državnih tvorevina, nacionalno i vjerki homogenih, koje bi trebalo da nastanu na račun Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Tvrdeći da nkada nije tražio da zemje regiona budu primljene u EU prijei spunjena kriterijuma, on je kazao da je trazio da se nezauistavljau integracije jer zemlje na Bakanu ne mogu same da obezbijde stabilnost.

Odgovarajući na pitanje koliko je i sam zaslužan za tošto se sadašnji predsjednik Srbije nalazi tu gdje se nalazi, Đukanović je kazao da takve tvrdnje potiču od bivšeg srpskog pedsjednika Borisa Tadića koji, kao gubitnik na izborima, pokuša da prebaci odgovornost na Crnu Goru.

Ono što se tamo dogodilo jeste da je impotentni nacionalizam Borisa Tadića zamijenjen agresivnim nacionalizmom Aleksandra Vučića, a zajedno su se oslanjali na politiku koja se temelji napotrebi navodne zaštite Srba u regionu i njihovih prava, rekao je crnogorski predjsjednik naglasašvajući da je cilj te politike da se potkopa regionalna stabilnost.

Osvrnuvši se na nedavni skup nesvrstanih održan u Beogradu, Đukanović je ironično prokomenratisao da je najvažnija stvar koju smo saznali je da Rusija stoji iza Srbije.

Kometarišići unutrašnje prilike u Crnoj Gori, Đukanović je kazao da sadašnje stanje nije održivo na dugi rok i da su izbori jedini pravi izlaz iz njega.

Ova Vlada nije funkcionalna, a imajući u vidu koalicioni karakter njenih činilaca ne može ni da bude i nikakve prekompozicije to ne mogu da poprave, ocjenjuje crnogorski predsjednik iz napomenu da manji partneri se uvijek uvjere da ih veći na kraju progutaju.

On smatra da ono što je postizborna zbilja donijela jeste značajno saznanje da je Srpska pravoslavna crkva instrument velikorspke politike koji služi za destablizaciju susjeda i da predizborne litije nijesu bile nikakav pokret radi navodno ugroženih vjerskih prava.

Đukanović je podsjetio da proevropska većina u Crnoj Gori jeste dominanstna i da treba da se konsoliduje. Negova Demokratska partija socijalista  podiže rejting i prema njegovim riječima, kongreška odluka da otvore vrata cijeloj jednoj generaciji mladih poitičara pokazala se dobrom. Rekao je da se ne plaši podjela u društvu i da smatra da još može da doprinese kreiranju bolje politike u Crnoj Gori .

Sjedinjene Američke Države su potpuno svjesne stranih uticaja koji aktivno nastoje da destibilizuju progres Crne Gore i odvuku je sa euro-atlanskog puta, saopštila je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke na otvaranju 11. 2bs forumu koji organizuje Atlanski savez Crne Gore.

Ona je poručila da SAD ohrabruju političke lidere da urade sve što je u njihovoj moći da se ujedine oko demokratskih vrijednosti, koje uključuju mulitikulturalizam i toleranciju, kao i da podrže suverenu, jedinstvenu Crnu Goru koju svi građani osjećaju svojim domom.

Rajzing Rajnke je kazala da je zabrinuta stepenom i vidljivošću podjela u našem društvu.

Kada sam, 2018. godine, došla u Crnu Goru, ona je bila svijetla tačka u maglovitom zapadno-balakanskom regionu. Međutim, nedavna događanja su podstakla tenzije i produbila društvene podjele, kazala je ona, dodajući

da je potnecijal da se podjele dalje produbljuju više nego ozbiljan.

Ona je to ilustrovala primjerom kada su SAD postavile upitnost potrebe da se na popisu građani izjašnjavaju o etničkoj pripadnosti, “neke političke snage su se cinično odnijele prema toma nadajući se da će to dodatno produbiti podjele između onih koji se izašnjavaju kao Srbi i Crnogorci, dodatno marginalizujući one koji baštine neke druge identitete”.

Crnogorska tradicija multikulturalizma dugo je bila faktor stabiizacije na Zapadnom Balkanu kazala je ambasadorka. Međutim za nju je alarmantna erozija poštovanja različitosti, a posebno vidljiva eskalacija političke retorike.

Rajzing Rajnke je apelovala na političare da se posvete ubrzanju cnogorkog puta ka daljim evropskim integracijama koje će donijeti prosperitet građanima. SAD su spremne da podrže svaki konstruktivnu dijalog koji će voditi Crnu Goru na evroatlanski put, rekla je ambasadorka SAD-a

Taj put porazumijeva ispinjavanje agende koja znaci jačanje vladavine prava, borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, borbu protiv korupcije i postojanje nezavisnog pravosuđa, kazala je ona. Ona je pohvalila neke nedavne akacije u bezbjednosnom sektoru i hapšenje visko proflisianih kriminalaca.

Osvrćići se na položaj NATO alijanse ona je izjavila se ovaj savez danas suočava sa prijetnjama koje uključuju i nastojanja nekih velikih sila da se ovaj savez oslabi ili čak, uništi. Rajzing Rajnke je i podsjetila da je NATO jak onoliko koliko je jaka posvećenost članica ovom savezu.

Naša dužnost kao članica je da damo svoj doprinos jačanju Alijanse bilo da to znači ispunjavanje finansijskih obaveza i slanje vojnih tupa u NATO misije koje doprinose jačanju regionalne saradnje. U tom smislu, ona je pohvlila Crnu Goru kao kredibilnog partnera Alijanse.

Na kraju  ambasadorka je poručila građanima Crne Gore da ostanu vjerni viziji bezbjedne, demokratske, multietničke Crne Gore, koja je predrođenao da zauzme mjesto koje joj pripada među evropskim demokratijama kao članica EU.

Crna Gora ne može i ne smije da dozvoli da niti Srbija, niti Rusija, niti sjutra Kina ili neka druga država upravljaju našom zemljom, članicom NATO saveza, rekao je danas, otvarajuci 11. 2bs forum, Savo Kentera, predsjedniik Atlantskog saveza Crne Gore.

Kentera je kazao da se ovdje ne radi više samo o nama, već o čitavoj Alijansi i zaštiti njenih interesa, kao i zaštiti nacionalnih interesa svake zemlje članice NATO saveza.

Posebno je naglasio da ne smijemo dozvoliti da CG postane primjer izazvanja nestabilnosti, podjela u društvu i haosa širenjem lažnih vijesti, intenzivne dezinformacione kampanje, te generalno malignog uticaja koji se ostvaruje preko političkih partija, pojedinaca, NVO sektora i slično.

Ono što se danas dešava Crnoj Gori, sjutra može biti obrazac po kojem bilo koja zemlja članica NATO saveza može biti predstavljena kao faktor nestabilnosti i podjela unutar NATO saveza. To nikome unutar Alijanse nije i ne može biti interes, upozorio je on.

Ukazujuči da je prethodnih godina kreiran ambijent koji je rezultirao dubokim podjelama i uz pomoć stranog faktora doveo do ovoga gdje se sada nalazimo, Kentera je naglasio da je jedini način suprotstavljanja takvom stanju –  jačanje instiutucija sistema.

Moramo imati Vladu koja će biti sposobna da zatvori sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom u najskorijem roku, koja će raditi na tome da postanemo članica EU u narednih nekoliko godina, a ne da dobijamo negativne izvještaje iz EU. Trebamo Vladu koja će raditi na privlačenju stranih investitora, a ne na njihovom odlivu iz Crne Gore, Vladu koja će se brinuti o svojim građanima i boljem životnom standardu, a ne donositi ili najavljivati populističke mjere za koje i sama zna da nisu realne, Vladu koja ni u jednom momentu neće dozvoliti da u sektor bezbjednosti uđu oni kojima je neka druga zemlja bliža od CG. I što je najbitnije, moramo imati Vladu koja neće samo deklarativno podržavati članstvo Crne Gore u NATO, već aktivno doprinositi jačanju Alijanse i svih njenih članica, istakao je predsjednik Atlanskog saveza Crne Gore.

Istovremeno, on je potencirao da budućnost naše zemlje i regiona leži isključivo u našim rukama.

Ako mi sami ne preduzmemo nešto da se odupremo svim prijetnjama zapadnim civilizacijskim vrijednostima, onda ne možemo ni očekivati da idemo naprijed, kazao je, izražavajući uvjerenje da imamo dovoljno snage, volje i mudrosti da Crnu Goru i region vratimo na pravi put.

Sagledavajući ukupan put Crne Gore od nezavisnosti do danas, Kentera je rekao da je napredak evidentan u mnogim oblastima. Postali smo članica NATO saveza i samim tim podigli bezbjednost na najviši nivo, privukli veliki broj investitora koji su Crnu Goru vidjeli kao izuzetnu priliku da svoj kapital ulože na duži period. Podigli smo stepen vladavine prava usvojivši veliki broj zakona u skladu sa direktivama evropske unije, otvorili sva poglavlja a zatvorili tri.

Međutim, postoje oblasti gdje je moglo da se uradi mnogo više, prije svega na polju obrazovanja, kulture, jačanja nezavisnosti institucija, kazao je Kentera, dodajući da su posljedice nedovoljnog obraćanja pažnje na te oblasti vidljive danas.

Osvrćući se na situaciju u regionu, predsjednik Atlantskog saveza je istakao da smo danas u težoj situaciji nego prije nekoliko godina. U tom kontekstu, pomenuo je put koji je prešla Srbija, koja od konstruktivnog faktora mira i stabilnosti u regionu, zbog političkih odluka njenih lidera dovodi u pitanje stabilnost Zapadnog Balkana.

Danas, na žalost, imamo jednu potpuno drugačiju sliku. Umjesto da bude faktor stabilnosti u regionu, Srbija kao da se vraća politici 90-ih, ovog puta sofisticiranim metodama, zavijenim pod plaštom demokratije i zaštite Srba u regionu. Vidimo šta se ovih dana dešava na Kosovu i u ostalim zemljama regiona. Ipak, najeklantantniji primjer narušavanja dobrosusjedskih odnosa ogleda se upravo na primjeru Crne Gore, kazao je Keneta.

On se zapitao da li Srbija vodi takvu politiku radi izbora koje treba dobiti ili radi postizanja nestabilnosti u regionu, ili možda zbog interesa koje Rusija želi ostvariti u regionu, ne eksponirajući sebe i svoje ljude, a poučena lošim lekcijama iz proteklih godina?

Jedanaesti 2BS FORUM – jedna od vodećih političko-bezbjednosnih konferencija u jugoistočnoj Evropi, koju organizuje Atlantski savez Crne Gore, održava se u petak 15. oktobra.

Ove godine Atlantski savez Crne Gore obilježava 15 godina predanog rada na jačanju demokratije, bezbjednosti i stabilnosti u Crnoj Gori i regionu.

Kako bi podržao i zagovarao ove ideje, Forum, kao vodeća konferencija ASCG  i vodećA konferencija u jugoistočnoj Evropi, okuplja predsjednike, premijere, ministre, poslanike, diplomate, predstavnike međunarodnih organizacija i bezbjednosne stručnjace sa obje strane Atlantika, koji će razgovarati o regionalnim i globalnim trendovima i izazovima.

Direktan prenos konferencije možete pratiti ovdje

Digitalni forenzički centar organizuje godišnju konferenciju pod nazivom DFC 365 2021.
Konferencija DFC 365 predstavlja odličnu priliku da se osvrnemo na dostignuća, sumiramo rezultate rada DFC-a i njegov učinak u borbi protiv dezinformisanja i negativnog stranog uticaja u Crnoj Gori u protekloj godini
Na konferenciji će i ekskluzivno biti predstavljena najnovija DFC studija o ruskom uticaju i mekoj moći u Crnoj Gori, koja je rezultat višemjesečnog istraživanja. Analizirani su ciljevi, metode, saradnici i efekti ruske meke moći u Crnoj Gori, kao i načini na koji se oni projektuju šire na region. Kroz konkretne primjere je prikazano kako rusko prisustvo šteti ne samo strateškom kursu Crne Gore, već i evroatlantskim integracijama regiona Zapadnog Balkana.
Konferencija će se održati 16. septembra 2021. godine u hotelu Hilton u Podgorici. Konferencija počinje u 10:00h i trajaće do 12:00h.

Jedanaesti 2BS Forum, jedan od najznačajnijih političko-bezbjednosnih konferencija u Jugoistočnoj Evropi u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, biće održan 15. oktobra, 2021. godine.


Atlantski savez Crne Gore ove godine obilježava 15 godina predanog rada na jačanju demokratije, bezbjednosti i stabilnosti u Crnoj Gori i širem regionu. Forum, kao vodeća konferencija Atlantskog saveza Crne Gore i glavni događaj u Jugoistočnoj Evropi, u cilju podržavanja i zagovaranja ovih ideja okuplja predsjednike, premijere, ministre, zatim poslanike i diplomate, predstavnike međunarodnih organizacija, kao i stručnjake iz oblasti bezbjednosti sa obje strane Atlantika, koji će voditi diskusije o regionalnim i globalnim trendovima i izazovima.

Prilagođavajući se uslovima i uz poštovanje mjera u borbi sa COVID-19 pandemijom, 2BS Forum će i ove godine biti organizovan u hibridnom formatu koji podrazumijeva organizaciju događaja sa prisustvom najprominentnijih učesnika na licu mjesta, uz poštovanje ograničenja i mjera za organizaciju događaja u zatvorenom prostoru. Osim toga planirano je i uključenje govornika iz inostranstva putem onlajn platformi. 2BS Forum će biti uživo emitovan na našim oficijalnim kanalima.

Uprkos svim neizvjesnostima i retrogradnim tendencijama i usporavanju zajedničkog napretka, države Zapadnog Balkana, Evropska unija, SAD i NATO imaju realnu šansu da uspostave jasnu, zajedničku viziju regiona koja će biti zasnovana na neophodnim reformama, izjavila je Milica Pejanović Đurišić na okruglom stolu na kojem je prezentovala Bezbjednosni izvještaj za Zapadni Balkan Atlantskog saveza Crne Gore.

Okruglom stolu na kojem su razmatrane globalne prilike koje utiču na Zapadni Balkan, prisustvovali su predstavnici diplomatskog kora u Crnoj Gori.

Podsjećajući na niz kriza koje su zadesile svijet i Zapadni Balkan i na njihove konsekvence sa kojima se suočavaju ove zemlje, Pejanović Đurišić je naglasila da je Zapadni Balkan opet na raskrsnici razlicitih geo-političkih trendova.

Liberalna demokratija je u krizi, a zapadne vrijednosti dovedene u pitanje, region je ranjiv, bezbjednost nije postignuta, naglasila je ona. Zato se u izvještaju posebno naglašava da je neophopdno da NATO razvije novu viziju a da EU, koja je do sada pokazala nedostatak namjere da se aktivno uključi u rješavanje problema, promijeni pristup, istakla je ona.

Prema njenim riječima, od ključne važnosti je uspostavljanje efektivnog dijaloga između SAD i EU, koje  bi rezultrao njihovim dogovorom o zajedničkoj strategiji na Zapadnom Balkanu.

Podsjećajući kako je Zapadni Balkan, svojevremeno, bio uspješna priča SAD-a, ona je napomenula da je ohrabrujuće što nova administracija u Vašingtonu jasno pokazuje namjeru da nastavi tamo gdje je jednom stala, posebno da će se angažovati na rješavanju spornih pitanja u regionu.

Sve slabosti Zapada iskoristila je Rusija, podsjetila je Pejanović Đurišić, rekavši da ta zemlja, kao stalna članica Savjeta bezbjednosti UN može da blokira sve procese na Zapadnom Balkanu. Takođe, Rusija se zbog jakih ranijih političkih i istorijskih veza nameće kao snažan partner, a sada se etablira kao energetski, trgovinski i partner i investitor. Ono što se posebno naglašava u izvještaju je činjenica da „meka moć“ Rusije dobija na intezitetu.

To se posebno odnosi na Crnu u Goru poslednjih godina, kako tokom faza priprema za punopravno članstvo u NATO, tako i nakog toga, istakla je Pejanović, napominjući kako taj uticaj ostvaruje preko Srpske pravoslavne crkve, insistiranjem na panslavenskom identitetu, šrenjem mreže povezanih i naklonjenih medija, kao i kampanjama dezinformacija. Prema njenim riječima, ruska „meka moć“ postaje dominantna a region joj je podložan zbog slabih institucija, loše informisanosti, niske medijske i funkcionalne pismenosti stanovništva.

Izvještaj ukazuje da za razlIku od Rusije, Kina ima drugačiji pristup, insistirajući na ekonomiji, pojavljujući se kao značajan partner u izgradnji inftrastrukture. Pametno se nude privlačni aranžmani koji, na kraju, rezultiraju velikim dugovima. Međutim, Pejanović Đurišić ističe da je ta vrsta uticaja već prepoznata što je ohrabrujuće.

Osvrćući se na uticaj Turske, podsjetila je da se ta zemlja percipira kao saveznik, sa kojim zemlje regiona imaju uspješnu ekonomsku saradnju, ali činjenica da, posljednih godina, dolazi do promjene u njihovoj spoljašnjoj politici zahtijeva, po njenom mišljenju, oprez.

Evropska unija, kao najzanačajniji partner regiona zbog njegove evropske perspektive ne smije da oklijeva i odugovlači proces integracija ovih zemalja jer bi to moglo da ima ozbiljne posledice za sprovođenje njenih strateških opredjeljenja u oblasti spoljne i bezbjednosne politike i geopolitičkih ciljeva, upozorila je ona.

Ilustrujući prilike u zemljama Zapadnog Balkana, Pejanovićeva je navela da u svim njima građansko društvo nije dovoljno razvijeno i profilisano, nije lišeno političkog uticaja a da su mediji, u nekim od njih, pod snažnim uticajem ekonomskih i političkih grupacija.

Manipulisanje  podjelama  i strahovima različitih nacionalnih grupa predstavlja faktor poliitičkog organizovanja, dok religija predstavlja najznačajniji element u definisanju nacionalnog identiteta. Takođe, nijedna od ovih zemalja nema dovoljno dobro izgrađene kapacitete za upravljanje u kriznim situacijama.

Kao jednu od posebnih slabosti regiona ona je istakla visok stepen osjetljivosti na dezinformacije i lažne vijesti koje u regionu dobijaju na intezitu. Pejanović je istakla da izvještaj pokazuje da je  Srbija glavni poligon za artikulisanje ruskih interesa putem medija, zvaničnika i aktivista.

U tom kontekstu, kao posebno je iluistrativan primjer, ona je navela „otvoreno miješanja Srbije u unutrašnje odnose u Crnoj Gori, koja po modelu ruske meke moći, koristi propagandu, plasiranje dezinformacija u cilju podrške njihovim favoritima na političkoj i NVO sceni“

Podsjećajući na ključne probleme u regionu koji imaju bezbjedonosne implikacije, Pejanovićeva je navela neriješene srpsko-albanske odnose i vezi sa statusom Kosova i disfunkcionalnost dejtonske Bosne i Hercegovine ćija se održivost sve više problematizuje. Kao posledica ukupnih procesa u regionu profilisali su se i bezbjednosni izazovi  poput organizovanog kriminala, terorizma i nasilnog ekstremizma.

Jedini odgovor na ovo je poboljšanje ukupne kolektivne efikasnosti bezbjednosnih aktivnosti, uz jasno izraženu političku volju, zaključuje ona.

U izvještaju Atlanskog saveza Crne Gore, pojedinačno je analizirano stanje u svim zemljama Zapadnog Balkana, kao i uticaji kojima su izložene.

Kada je Crna Gora u pitanju, u izvještaju se konstatuje da je bilo očekivano da će promjena dugotrajne vlasti dominantno jedne partije donijeti brojne probleme i izazove u političkom, ekonomskom i u društvenom smislu.

„Ipak, okolnosti i platforma na kojoj se promjena desila učinili su da Crna Gora od sidra stabilnosti, lidera EU integracija, članica NATO, postane primjer najusješnijeg prodora rusko-srpske politike na Zapadnom Balkanu“, navodi se u izvještaju.

Pokazuje se da je borba protiv predsjednika države Mila Đukanovića bila motivisana njegovom „izdajom Velike Srbije“ a ne njegovim autokratskim načinom vladanja, a proklamovana borba protiv kriminala, uz revanšizam u državnoj administraciji, pokazuje intenciju da se pod borbom protiv kriminala delegitimiše nezavisnost i evroatlanski put Crne Gore, predstavljajući državu kao kirminalnu tvorevinu.

Konstatuje se da su nezavisno i nepristrasno novinarstvo, kao i NVO u velikoj krizi. Kritičari bivše vlasti postaju partijska glasila a neki ključni akcionari u sada vladajućoj „zelenoj partiji“ URA.

Jedno partijsko zapošljavanje zamijenjeno je drugim, uz progon političkih neistomišljenika, država se zadužuje po najvećim kamatnim stopama. Kineski kredit za izgradnju dionice auto-puta je doveo do drastičnog povećanja javnog duga i njegovo finansiranje predstavlja ogroman izazov za javne finansije.

Podjećajući  da je ranija vlast ušla u zakašnjelo rješavanje pitanja Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori, u izvještaju se ističe  da je „to otvorilo prostor da se na platfomi socijalne nepravde zbog sistemske korupcije, Srbija i SPC ostvare svoje političke interese. Formirana je prva vlada od uvođenja višestranačja bez učešća Demokratske partije socijalista- za stolom SPC u manastiru Ostrog“.

„Dikrektnim finansijskim, medijskim, obavještajnim i logističkim miješanjem u politički i izborni život, propovjednici i učesnici rata, formiranjem Vlade u Podgorici dobili su trenutno potvrdu da je srpski svet mogući u mirnodopskim uslovima“- kaže se u ovom izvještaju.

Nakon prezentacije predstavnici diplomatskog kora su se uključili u diskusiju. Tokom njihovih izlaganja posebno je istaknut doprinos Atlantskog Saveza Crne Gore razvoju bezbjednosti i demokratije i u Crnoj Gori i u regionu.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rejinke pohvalila je inicijativu Atlantskog saveza za izradu izvještaja o bezbjednosti Zapadnog Balkana, dodavši da izvještaj adresira ključne stvari o kojima se često govori, kao i bezbjednosne izazove i prilike na Zapadnom Balkanu. Ona je istakla da je region Zapadnog Balkana od velike važnosti za Sjedinjene Države, kao da će Amerika nastaviti da sarađuje sa Evropskom unijom u cilju potpune integracije zemalja Zapadanog Balkana u evroatlantsku zajednicu. Govoreći o Crnoj Gori i izazovima sa kojim se suočava, ambasadorka SAD je ukazala na neophodnost zajedničkog odgovora na pojavu snažnih podjela na nacionalnoj osnovi.

Ambassador Kosova Yiber Hyisa je  istakao važnost ovog izvještaja posebno zbog trenutka u kojem se trenutno Zapadni Balkan nalazi.  On se osvrnuo i na projekat „Srpski svet“ kazavši da ideje prekrajanja granica mogu imati negativne implikacije po region.

Ambasador Slovačke Boris Gandel ukazao je na opasnost koju nosi nacionalizam podsjetivši na dešavanja iz prošlosti. Nažalost, istorija se ponavlja i ponovo svjedočimo porastu nacionalizma u regionu, dodao je on.

Određeni broj ljudi je vjerovao da kada Crna Gora uđe u NATO, da će to ograničiti uticaj drugih zemalja na Crnu Goru, međutim pokazalo se da to nije slučaj, kazala je Milica Pejanović Đurišić odgovarajući na pitanje ambasadora Bosne i Hercegovine do koje mjere ide strani uticaj i da li će strani uticaj i intezitet tog uticaja biti manji ili veći u budućnosti. Ona je ponovila ono što se navodi i u izvještaju, a to je da strani uticaj u zemljama Zapadnog Balkana je u suštini usmjeren prema Briselu i transatlantskoj zajednici.

Atlantski savez Crne Gore pripremio je Izvještaj o bezbjednosti za Zapadni Balkan – sveobuhvatni pregled glavnih izazova bezbjednosne politike i analize pažljivo odabranih tema koje se tiču bezbjednosti kako na nacionalnom nivou tako i na nivou regiona Zapadnog Balkana. Projekat je podržao NATO PDD. Atlantski savez Crne Gore će organizovati okrugli sto na kome će se sumirati nalazi i zaključci Izvještaja, kreirajući tako platformu za dalju procjenu trenutnog stanja, neposrednih bezbjednosnih izazova i oblasti koje zahtijevaju jaču saradnju. Fokus okruglog stola će biti na identifikovanju i ukazivanju na goruće izazove sa kojima se suočavaju Crna Gora i region Zapadnog Balkana, kao i na promjene na globalnom nivou i rivalstvo koji nesumnjivo utiču na stabilnost i bezbjednost regiona.
Ovaj okrugli sto će započeti pripreme i dati uvod u vodeći događaj Atlantskog saveza Crne Gore – 2BS Forum.

Program:
10:00h – 11:00h – Prezentacija Izveštaja o bezbjednosti za Zapadni Balkan praćena otvorenom diskusijom
11:00h – 11:30h – Pauza za kafu
Uvodno obraćanje – Azra Karastanović, Atlantski savez Crne Gore
Spiker – Milica Pejanović, Atlantski savez Crne Gore
Učesnici – Predstavnici diplomatskog kora

Radni jezik – Engleski

Mediji- Nacionalni mediji i društvene mreže

Događaj će biti ispraćen na našoj Facebook stranici kao i YouTube kanalu.

Zapadi Balkan mora da bude okrenut Zapadu i demokratiji zaključuili su učesnici Onlajn diskusije koju je organizovao Atlantski Savez Crne Gore.

Na panelu na temu NATO samit 2021-zaključci i implikacije za Zapadni Balkan učestvovali su Ranko Krivokapić – potpredsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Kolinda Grabar-Kitarović – bivša predsjednica Hrvatske, Bendžamin Hadad – direktor Centra za Evropu Atlantskog saveza SAD, Stefano Stefanini – bivši stalni predstavnik Italije pri NATO i direktor odsjeka u Briselu kompanije Project Associates. Moderator panela bio je Savo Kentera predsjednik Atlantskog Saveza Crne Gore.

Potpredsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Ranko Krivoakpić saopštio je da je izjava predsjednika SAD „Amerika se vratila“ od posebnog značaja za Zapadni Balkan. On je naglasio da su Rusija i Kina u psoljednje četiri godine u velikoj mjeri prisutne na Zapadnom Balkanu, ali i u ostatku Evrope. Krivokapić je naglasio da dosadašnji postupci predsjednika Bajdena, posebno ukaz koji je donoi 8. juna, pokazuju  da su on i njegova administracija u potpunosti svjesni šta se dešava na Balkanu. Komentarišući situaciju u Crnoj Gori bivši predsjednik crnogorskog parlamenta je kazao da je Crna Gora od primjera stabilnosti na Zapadnom Balkanu postala nešto sasvim suprotno.

Bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović istakla je da se geopolitička situacija u svijetu, uključujući i Zapadni Balkan u velikoj mjeri promijenila. Nakon perioda Američke dominacije dobili smo nova rivalstva i to između četiri igrača, Amerike, EU, Rusije i Kine, naglasila je Grabar-Kitarović.  Ona smatra da je u takvoj situaciji neophodno napraviti novu startegiju koja će biti adaptirana na novonastale okolnosti i prijetnje. Kada je u pitanju Zapadni Balkan, bivša predsjednica Hrvatske je kazala da većina stanovništva na Zapadnom Balkanu i dalje NATO i EU percipira kao pravi izbor.

Bendžamin Hadad, direktor Centra za Evropu američkog Atlantskog saveza je istakao da  je  Bajedenova administracija pokazala jednu novu privrženost transatlantskim odnosima. Prema njegovim riječima ne može se očekivati da se povjerenje između SAD i EU, koje je narušeno u prethodnom periodu, izgradi preko noći. Međutim, njega ohrabruje činjenica da Bajednova administracija i kada se fokusira na unutrašnja pitanja Amerike uvijek sadrži dozu međunardone komponete. Hadad se osvrnuo i na odnos Amerike i Rusije. On smatra da nova američka adminstracije na očekuje da će biti nekog velikog pomaka u odnosima sa Rusijom, te da je cilj ove administracije da stabilizuje odnose i učini ih predvidljvijim.

Bivši stalni predstavnik Italije pri NATO i direktor odsjeka u Briselu kompanije Project Associates Stefano Stefanini kazao da nakon samita, NATO jasno zna u kom pravcu treba da ide. Kada je u pitanju Zapadni Balkan, Stefanini smatra da ovaj region nije više u centru pažnje NATO alijasne. Međutim, po njegovom mišlejnu razlog tome je uspjeh koji je NATO napravio na tom prostoru i činjenica da samo dvije zemlje sa Zapdnog Balkana nijesu čalanice NATO saveza.

Ovo je prva od pet onlajn diskusija koje organizuje Atlantski savez Crne Gore u sklopu projekta „2BS Forum 365“. Ovaj projekat se realizuje uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju (Njemačkog Maršalovog fonda) i Agencije SAD za međunarodni razvoj (USAID).

Kompletnu onlajn diskusiju možete pogledati na našem sajtu ili na našoj zvaničnoj Facebook stranici kao i na YouTube kanalu.