Danas je u prostorijama Atlantskog saveza Crne Gore održan sastanak sa delegacijom Kanade u sljedećem sastavu: Majkl Kaduk, Kristina Mastelika, Brajan Ebel, i Natali Nidoba. Na sastanku je bilo riječi o aktuelnim temama u Crnoj Gori, a naročito o trenutnoj situaciji, odnosno, Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Takođe, predstavljen je i rad Digitalnog forenzičkog centra koji se aktivno bavi borbom protiv dezinformisanja i lažnih vijesti kao i istraživanje u vezi sa aktuelnom dezinformacionom kampanjom.
Pedsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera, je istakao da je vrlo pozitivno to što je Kanada pokazala interesovanje za Crnu Goru i region, što je pokazatelj da nismo sami.

OBUKA ZA MLADE DIGITALNE ŠERLOKE

4-5. mart, 2020. godine

Digitalni forenzički centar Atlantskog saveza Crne Gore (DFC) organizuje obuku za zainteresovane studente koji žele da nauče više o fenomenu dezinformisanja, koji psihološki aspekti stoje iza organizovanih kampanja dezinformisanja, kako se boriti protiv ove pojave, kako koristiti alatke otvorenog izvora i metode istrage i istraživanja, kako provjeriti informacije, izvore i još mnogo toga.
Ciljna grupa su studenti sa različitih fakulteta u Crnoj Gori koji će biti odabrani na osnovu testiranja. Neki od ciljeva ove obuke su: podizanje svijesti o potrebi za digitalnim šerlocima, jačanje kritičkog razmišljanja i istraživanja koja će studenti samostalno sprovoditi; osnaživanje mlađih generacija i budućih lidera i sl. Studenti će biti podijeljeni u 4 grupe od po 5 osoba i dobiće zadatak i analizu koju treba sprovesti na osnovu stečenog znanja tokom dva dana ove obuke. Rezultat ove aktivnosti – biće publikacija sa ključnim porukama i preporukama sa Obuke za mlade digitalne šerloke.
Digitalni forenzički centar identifikuje, objašnjava i bori se protiv problema dezinformisanja i narativa lažnih vijesti kroz istraživanje otvorenih izvora. Ovaj digitalni “hab” se bori protiv medijskog i digitalnog dezinformisanja kroz multisektorski i multidisciplinarni pristup kako bi se suzbile kampanje dezinformisanja i lažnih vijesti čiji je cilj destabilizovanje demokratskih procesa i institucija u državi.

ROK ZA PRIJAVU: 10. februar 2020. godine do 12 časova;
USLOVI: obuka je namijenjena studentima od prve do treće godine fakulteta sa znanjem engleskog jezika;
OGRANIČENJA: broj mjesta je ograničen na 20 studenata;
PROCES SELEKCIJE: selekcija će biti vršena na osnovu pisanog testiranja;
studenti će blagovremeno biti obaviješteni o datumu testiranja i rezultatima testa;

Prijave se vrše na mejl adresu [email protected] do 10. februara, do 12 časova.

Na konferenciji za medije održanoj u prostorijama Atlantskog saveza Crne Gore, 28. 01. 2020. u 11h, Milan Jovanović iz Digitalnog forenzičkog centra, predstavio je istraživanje u vezi sa aktuelnom dezinformacionom kampanjom. Cilj prezentacije bio je predstavljanje kvantitativnih i kvalitativnih rezultata, s osvrtom na ključne primjere dezinformisanja, analizu narativa medija, ali i ukazivanje na modus operandi ovakvih kampanja.

Prema njegovim riječima, u protekla tri mjeseca je objavljeno oko 35 hiljada članaka i objava na društvenim mrežama koje se direktno tiču  Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

„Kampanja dolazi iz Rusije i Srbije. Potpuno indikativno što u posljednja tri mjeseca od 35 hiljada članka koji se tiču ovog zakona, čak 20 hiljada dolazi iz Srbije, što govori da neko s namjerom pumpa određeni sadržaj koji postaje sve popularniji.“, kazao je Jovanović i dodao da je oko devet hiljada informacija stiglo iz Bosne i Hercegovine.

Jovanović je kazao da je ključna stvar da su pregledom društvenih mreža i portala utvrdili ključne grupe i pojedince koji se bave ovom temom na način što plasiraju lažne vijesti.

Kako je kazao, u istraživanju su više bili fokusirali na konkretne primjere dezinformacija u cilju prikazivanja svega što jedna dezinformaciona kampanja sa sobom nosi, što nijesu samo lažne vijesti i dezinformacije.

Jovanović je objasnio da su to su pozivi na nasilje, radikalizacija komentara, iskorišćavanje djece u svrhe u političke i propagandne svrhe.

On je naveo da prezentacija predstavlja jedan siže onoga što je rađeno u prethodna tri mjeseca.

„Mislim da nijedna platforma, mediji ili društvena mreža nijesu izuzeti iz ove kampanje, Fejsbuk kao najveća društvena mreža zajedno sa medijima predstavlja najveći izvor informacija ali nažalost i dezinformacija“, rekao je Jovanović.

Jovanović je kazao da je analizom samog modus operandi dezinformacione kampanje u Crnoj Gori utvrđeno da je isti bio zastupljen u zemljama jugoistočne Evrope, u Ukrajini i  zapadnim zemljama.

„Ako je kampanja po istom modusu operandi u pomenutim zemljama pokrenuta iz Rusije, moglo bi se zaključiti da i ova dolazi sa iste adrese“, rekao je Jovanović.

Kako je obajsnio, problem dezinformacija nije nešto što se na jednostavan način može riješiti, jer bi u suporotnom ovaj problem bio neutralisan u mnogo razvijenijim zemljama i društvima.

„Smatram da uvijek treba raditi na sebi i da je to najbolji odgovor kako biti otporan na dezinformacije. Potrebno je provjeravati izvore informacija i ne vjerovati u sve što se plasira”, rekao je Jovanović.

On je kazao da su protesti koji su organizovani zbog zakona o slobodi vjeroispovjesti na početku bili samo duhovni, ali da su vremenom počeli da poprimaju političke dimenzije.

„Protesti su na početku bili duhovnog karaktera , što se može vidjeti po nedostatku bilo kojih propagandnih materijala, zastava i drugih nacionalističkih obilježja. Prema svemu onome što vidimo sada, postoji taj trend da litije poprimaju politički karakter“, kazao je Jovanović.

Kako je kazao, potrebno je više pažnje posvetiti edukaciji djece, da nadležni organi u tom smislu treba da ulože više napora i dodao da hapšenja ne mogu biti način u borbi protiv dezinformacija.

Odjeljenje za javnu diplomatiju NATO organizuje konferenciju pod nazivom „NATO konferencija o integrisanom pristupu komunikacijama“  koja se održava u Briselu 23. i 24. januara 2020. godine i okuplja stručnjake iz istraživačkih centara i akademske oblasti, zajedno sa vladinim zvaničnicima i ekspertima za komunikaciju, kao i predstavnike iz oblasti industrije i kulture. U radu konferencije na visokom nivou, učestvuje i Atlantski savez Crne Gore. Cilj konferencije je da se analiziraju posljednje političke diskusije u Londonu i isplanira integrisani pristup komunikaciji u narednim mjesecima i godinama.  

Atlantski savez Crne Gore u saradnji sa Pravnim fakultetom Univerziteta Crne Gore i uz podršku NATO Odjeljenja za javnu diplomatiju organizovao je radionicu pod nazivom Sprječavanje online radikalizacije mladih u Crnoj Gori koja se održala u utorak 10. decembra na Pravnom fakultetu u Podgorici.

U uvodnom govoru obratili su se dr Savo Kentera, predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, dr Dražen Cerović, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore i Dragan Pejanović, državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova i nacionalni koordinator za borbu protiv nasilnog ekstremizma.

Kad je riječ o mladim generacijama, postoji sve veća potreba za proaktivnim i sveobuhvatnim pristupom u borbi protiv onlajn radikalizacije. Stoga, ova radionica je poslužila kao odlična prilika da mladi ljudi steknu vještinu, neophodno znanje i kapacitete da identifikuju onlajn manipulaciju i radikalizaciju, kao i da identifikuju način na koji se može oduprijeti ovom fenomenu.

Radionica je iskoristila momenat obilježavanja nedjelje ljudskih prava i naglasila potrebu o neophodnosti promocije ljudskih prava u jačanju otpornosti zajednica, njihovog povjerenja u institucije sistema, osjećaja uvaženosti, omogućavanju prostora za izražavanje i učestvovanje u javnom i političkom životu društva.

„Razumijevanje radikalizacije“, „Kako suzbiti onlajn radikalizaciju među mladima?“, „Pravni aspekt i zakonska rješenja u prevenciji nasilnog ekstremizma“ bile su neke od glavnih tema koje su na radionici bile ispraćene interaktivnim diskusijama u kojima su učestvovali Jelena Fuštić, koordinator projekta u Forumu MNE, dr Adis Balota, profesor na Fakultetu za informacione tehnologije na Univerzitetu Mediteran i dr Dražen Cerović.

Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, dr Savo Kentera učestvuje na NATO samitu u Londonu, u okviru NATO Engages konferencije na visokom nivou.

U Lonodnu su se okupili šefovi država i vlada, ministri inostranih poslova, ministri odbrana, kao i ostali donosioci odluka, s ciljem obilježavanja 70 godina postojanja Saveza, ali i razgovora o budućnosti istog.

Fokus Samita je svakako na budućnosti NATO saveza, analizi kako se Alijansa bavi trenutnom geopolitičkom neizvjesnošću, promjenama u prirodi, prijetnjama i novim mogućnostima. Neke od ključnih tema o kojima se u Londonu razgovara su hibridno ratovanje, dezinformacije, sajber bezbjednost, razvoj novih tehnologija, stanje na gepolitičkoj sceni i druge.

Posebnu paznju izazvala je izjava predsjednika Francuske Makrona da je NATO moždano mrtav, te neprihvatljivost da Turska, kao jedna od najznačajnijih članica NATO saveza, kupi protivraketni sistem S400 od Rusije. Odnosi sa Turskom i Francuskom biće glavna tema Samita, nakon čega će se i znati kakvu budućnost NATO savez može očekivati.

Generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg poručio je da Alijansa svakog dana dokazuje da je agilna, aktivna i daje rezultate. NATO radi mnogo više sada nego što je radio prethodnih godina.

NATO je garant stabilnosti i bezbjedne budućnosti, poručeno je sa konferencije pod nazivom NATO: 1949 – 1999 – 2019 Dvadeset godina Poljske u okviru 70 godina postojanja Saveza u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore i u saradnji sa Institutom za istočne studije, koja je održana 28.11.2019. u hotelu Centreville u Podgorici.  

Obraćajući se prisutnima predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera, je istakao kako, prije svega 15 godina, većina ljudi nije vjerovala da Crna Gora može biti nezavisna država a kamo li NATO članica. Iako je potrebno dosta vremena da se osjete pravi benefiti članstva, Crna Gora je za dvije i po godine ostvarila konkretan progres. U tom pogledu, Kentera je istakao činjenicu da se granice ne mogu promijeniti i i da je to potvrda crnogorske suverenosti. Takođe je istakao da je bezbjednost na većem nivou u odnosu na par godina unazad, da je došlo do značajnog ekonomskog razvoja, posebno u pogledu održivih investicija i da je jedan od najvažnijih benefita članstva u NATO prihvatanje zapadnih vrijednosti. Kentera je zaključio da se Crna Gora neće zaustaviti na članstvu u NATO i da treba da uradi sve kako bi uskoro postala članica Evropske unije.

Ambasador Republike Poljske u Crnoj Gori, Artur Dmohovski je istakao kako je NATO garancija stabilnosti i da ulazak Poljske u NATO 1999. godine predstavlja potvrdu njene suverenosti  i nezavisnosti. Takođe, ulaskom u NATO, Poljska je napravila otklon od rukog uticaja i okrenula se zapadnom geopolitičkom svijetu. Ambasador je naglasio da Crna Gora značajano doprinosi bezbjednosti Saveza i zaključio da kao što NATO može da računa na Crnu Goru, tako i Crna Gora može da računa na NATO i Poljsku. 

Ana Kurovska, programski menadžer za Balkan u Institutu za istočne studije, predstavila je cjelokupan projekat i publikaciju i naglasila da se konferencija održava par dana prije NATO Samita u Londonu, te da predstavlja idealnu priliku da pokušamo da pronađemo odgovore na pitanja o budućnosti Saveza. 

Konferencija je zaključena produktivnom i interesantnom diskusijom u kojoj su učešće uzeli Dragan Pejanović,državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova i Nacionalni koordinator za NATO, Andrej Jacuh, profesor na Vojnom univerzitetu za tehnologiju u Poljskoj i Dmitri Teperik, izvršni direktor Međunarodnog centra za odbranu i bezbjednost u Estoniji.

Dragan Pejanović je istakao da je ostvaren veliki uspjeh u eliminisanju brojnih predrasuda koje građani Crne Gore imaju prema NATO savezu. Naveo je da je velika privilegija to što je Crna Gora dio moderne, demokratske porodice i što je u prilici da odlučuje sa najrazvijenijim državama svijeta i doprinese očuvanju mira i stabilnosti. Pejanović je zaključio  da je ulaskom u NATO Crna Gora ostvarila napredak na gotovo svim poljima dodavši da je BDP porastao za 5% kao i direktne strane investicije koje su 2018. godine bile za 30% više u odnosu na prethodne godine.

Andrej Jacuh istakao je značaj civilne spremnosti i otpornosti i naglasio da je veliki optimista kada je riječ o budućnosti NATO saveza. Jacuh smatra da je najveći benefit članstva Poljske u NATO veći nivo sigurnosti i to ne samo sigurnosti u vojnom smislu.

Dmitri Teperik je naglasio značaj globalne percepcije o NATO savezu i izrazio zabrinutost zbog generalno loše slike koju građani zemalja članica imaju o Savezu. Prema njegovim riječima, manje države Saveza poput Poljske i Crne Gore su prva linija odbrane kada je riječ o negativnim stranim uticajima i skrenuo je pažnju da bi veće države Saveza mogle dosta toga da nauče od njih na ovom polju.

NATO je garant stabilnosti i bezbjedne budućnosti poručeno sa konferencije

Konferencija „DFC 365“ , u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, održana je 22. oktobra u hotelu Centreville u Podgorici. Na konferenciji je predstavljeno godinu dana rada Digitalnog forenzičkog centra, odsjeka Atlantskog saveza koji se intenzivno bavi razotkrivanjem dezinformacija i lažnih vijesti. Takođe je bilo riječi i o ključnim problemima i izazovima, s posebnim osvrtom na predstojeće izbore kako u Crnoj Gori tako i na Zapadnom Balkanu.

Učesnicima se na početku obratio dr Savo Kentera, predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore i u svom govoru istakao značaj Digitalnog Forenzičkog Centra u borbi protiv podrivanja demokratskih sistema.

Kentera je izjavio da su se zapadne demokratije opustile nakon Hladnog rata i da je time počinjena velika greška. Prema njegovim riječima, krajnje je vrijeme da krenemo iz odbrane u napad i preuzmemo inicijativu jer slijedi godina izbora koja će biti plodno tlo za maliciozne strane uticaje. Takođe je naveo da je Crna Gora danas spremnija da odgovori na hibridne napade u odnosu na ranije.

„Vjerujem da smo danas spremniji na ove napade nego sto smo bili 2016. i vjerujem da će se neke stvari kretati mnogo bolje. Postoji kvalitetna koordinacija u dijeljenju informacija unutar sistema gdje treba još uvezati nevladin sektor i privredna društva, sve one koji Crnu Goru vide kao dio EU«, naveo je Kentera.“

Osvrnuvši se na nedavne poruke iz Brisela, naglasio je da se region ne smije prepustiti čekanju zarad jačanja EU jer će svi oni koji žele da poklope region to i uraditi.

Na kraju, predsjednik Atlantskog saveza imao je jasnu poruku za sve one koji nastoje da podriju demokratske sisteme:

„Pokušavali ste do sada i bili ste uspješni. Nastavite da pokušavate koliko hoćete i možete dobiti dvije ili pet bitaka ali ne i rat!“

Analitičar DFC-a, Milan Jovanović, je u svojoj prezentaciji predstavio rad DFC-a kao i publikacije sa postignutim rezultatima u prethodnih godinu dana.

Prema njegovim riječima, glavna meta dezinformisanja nije bila u toj mjeri Evropska unija već upravo NATO i Vojska. Jovanović je izjavio da su postojale kampanje protiv crnogorske Vojske koje su rezultirale pričom da smo ulaskom u NATO izgubili suverenost. „Otvoreno kažem da sve to dolazi iz Rusije i da ima veze sa njihovom političkom agendom“, zaključio je Jovanović.

Šef analitike DFC-a, Ljubo Filipović, naglasio je da je povjerenje važnije od istine u ovom poslu i da upravo na ovom polju ljudi plasiraju dezinformacije. Prema njegovim riječima, ne treba se baviti kontrapropagandom već staviti činjenice na provjeru.  

„I treba da krenemo od sebe, da prvo provjerimo sebe da ne bismo sjutra bili laka meta drugoj strani“, zaključio je Filipović.

Ministar odbrane, Predrag Bošković, pohvalio je saradnju između Atlantskog saveza Crne Gore i Ministarstva odbrane Crne Gore i kazao da je Crna Gora danas spremnija da se bori protiv ovakvih fenomena u odnosu na period neposredno pred ulazak u NATO. Crna Gora je tada, možda i prva u Evropi, iskusila direktno miješanje putem različitih metoda sa ciljem uništavanja njenih institucija. Bošković je izjavio da ćemo imati kvalitetnije odgovore u saradnji sa SAD-om, pogotovo na sajber napade.

Ambasadorka SAD u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke je naglasila da Rusija i SAD imaju sasvim različite pristupe Crnoj Gori. Prema njenim riječima, Rusija nastoji da zbuni javnost i uspori progres Crne Gore dok SAD pružaju podršku u izgradnji demokratskih institucija. Rajzing Rajnke je pohvalila ulogu DFC-a u borbi protiv prikazivanja i plasiranja lažnog sadržaja.

Predsjednik udruženja građana Zašto ne, Darko Brkan, naveo je da je regionalna saradnja ključna s obzirom na činjenicu da govorimo isti jezik i da se bez nje teško može ući u suštinu problema kao i da se sakrivanje informacija smatra dezinformacijom. 

Istraživački analitičar Atlantskog saveza SAD u okviru Laboratorije za digitalnu forenziku, Eto Buziašvili,  je naglasila važnost društvenih mreža kada je u pitanju dezinformisanje i njegovo plasiranje. Istakla je da je saradnja sa Tviterom i Fejsbukom ključna jer deaktivacijom profila koji koordinisano šire dezinformacije sužavamo prostor za zloupotrebu društvenih mreža.

Dvodnevni trening na temu “Na koji način ocijeniti i suzbiti strani maligni uticaj na Zapadnom Balkanu”  počeo je danas u Atlantskom savezu Crne Gore i trajaće do 18. septembra.

 Trening se realizuje uz pomoć Međunarodnog višegradskog fonda (International Visegrad Fund), a cilj je analiza negativnih stranih uticaja na prostorima zapadnog Balkana, te kako se boriti protiv ovih uticaja sa posebnim akcentom na nacionalni plan. U ovom kontekstu, govoriće se i o zajedničkim iskustvima iz zemalja van Zapadnog Balkana, naročito iz Češke Republike.

Učesnici iz regiona srednje Evrope i Zapadnog Balkana će takođe diskutovati i o problemu bezbjednosti na društvenim mrežama, na koji način se mogu zaštiti lični podaci na računaru i telefonu te koja sredstva zaštite postoje i kako se mogu primijeniti.

Organizacija mladih Atlantskog saveza Crne Gore (YATA Montenegro) raspisuje konkurs za prijem novih članova!

YATA predstavlja veoma važan stub Atlantskog saveza, sa mladim članovima koji učestvuju u brojnim aktivnostima u državi i inostranstvu, uključujući  razne posjete značajnim institucijama, sastanke sa ambasadorima, pohađanje škola i seminara i učešće na međunarodnim konferencijama.

Atlantski savez obučava članove Organizacije mladih kako bi se oformio tim mladih koji će moći da doprinesu ovim aktivnostima kao i da učestvuju u aktivnostima na međunarodnom nivou.

Ukoliko ste i vi spremni da pokažete svoje ideje i inicijativu i želite da postanete dio našeg tima, svoja motivaciona pisma i CV pošaljite na mejl [email protected]. Prijava traje do 30. septembra 2019, a pravo na prijavu imaju kandidati od 18-30 godina.

Budite i vi dio YATA tima!