Crna Gora može dobro proći jedino ako nastavi evropskim putem, ocijenio je predsjednik države Milo Đukanović, dodajući da nije recept da se jednom uzavrelom nacionalizmu odgovori drugim.

On je na 2BS Forumu u Podgorici rekao da Crna Gora treba da zacjeljuje podjele i da su podijeljena društva u startu hendikepirana.

Đukanović smatra da je u Crnoj Gori i Zapadnom Balkanu i dalje prisutan rastući potencijal koji se zalaže za evropsku budućnost.

“Nije recept za Crnu Goru da jednom uzavrelom nacionalizmu odgovori drugim nacionalizmom. Crna Gora može dobro proći jedino ako nastavi evropskim putem”, poručio je Đukanović.

On smatra da je vrijeme je za redefinisanje evropske platforme Crne Gore kao najvažnije za državnu politiku.

Đukanović je kazao da je zadovoljan što je nova vlast najavila da će nastaviti sa istim spoljno-političkim ciljevima.

Prema njegovim riječima, Crna Gora danas prednjači ispred drugih zemalja aspiranata za članstvo u Evropskoj uniji (EU).

“Crna Gora mora da nastavi da se ekonomski razvija i sa ozbiljnim reformama, da bi unaprijedila tempo daljeg pridruživanja”, rekao je Đukanović.

On je dodao da, bez obzira na promjenu vlasti, to ostaju strateški prioriteti Crne Gore.

Đukanović je ocijenio da je NATO nasušno potreban svijetu, i da su tonovi koji su se čuli nakon američkih izbora ohrabrujući za sve građane Evrope i Balkana.

“Volio bih da vidim da se Evropa brže konsoliduje. Ne prigovaram, ali imamo pet godina ozbijnog usporavanja tog procesa. Zapadnom Balkanu je potreban podstrek”, smatra Đukanović.

On je dodao da je nova Evropska komisija poslala odlične poruke i da su to bila vrlo značajna ohrabrenja.

“Nažalost, 2020. se ne završava u tom duhu. Izostale su međuvladine konferencije za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, vizna liberalizacija za Kosovo”, naveo je Đukanović.

On je poručio da se nada da je EU shvatila da bez integracije Zapadnog Balkana nema stabilnosti Evrope.

Na pitanje smatra li da je Rusija odustala od Crne Gore ili je i dalje prisutna ili je fokus na drugim zemljama regiona, Đukanović je kazao da Evropa mora konačno da usvoji da je Zapadni Balkan zona njene primarne odgovornosti.

“Ukoliko nema EU na Zapadnom Balkanu, logično je da utoliko više bude i Kine i Rusije”, naveo je Đukanović.

On smatra da je promijenjena geopolitička mapa i da je sada važno ne dozvoliti da odsustvom Evrope drugi iskoriste tu šansu.

“Kako to izgleda, vidjeli smo u Crnoj Gori i 2016. i 2020. Ove godine smo imali samo sofisticiraniju borbu”, naveo je Đukanović.

On je rekao da je zadatak Srpske pravoslavne crkve da razvija srpski nacionalni identit u državama regiona.

“To znači ugrožavanje državnog suvereniteta i njenog građanskog i sekularnog karaktera. Sve što ste vidjeli u Crnoj Gori, vidjećete na svakom izbornom procesu i u Evropi i u Americi”, naveo je Đukanović.

On je ocijenio da Rusija atakuje na jedinstvenu Evropu i da je Crna Gora bila samo jedna od meta u seriji.

“Vjerujem da je evroatlantski prostor mjesto ozbiljne politike. Svi koji su sumnjičili da li je malena Crna Gora potrebna NATO-u su ostali razočarani. Crna Gora je postala partner od povjerenja. Danas je NATO na udaru”, naveo je Đukanović.

On smatra da nova vlast mora da ima jako dobro i pouzdanu organizaciju da ne bi došlo do ugrožavanja povjerenja partnera.

Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke izrazila je nadu da će Crna Gora ostati čvrsto posvećena NATO alijansi i vrijednostima koje ona promoviše. Govoreći na jubilarnom 10. 2BS forumu, ona je naglasila nadu da će nova vlast graditi integrisanu i sigurnu Crnu Goru, da će ostati snažno posvećena NATO-u i da će dijeliti vrijednosti koje Alijansa promoviše.
Da bi Crna Gora ostala takva, neophodna je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, nezavisno pravosuđe i jako je raduje što je nova Vlada proglasila nultu stopu tolerancije na korupciju.
To su neprijatelji društva, kazala je ona, dodajući da bezbjednost zavisi od načina borbe sa prijetnjama sa kojima se društvo suočava.Kao posebnu opasnost Rajnke je ukazala na sveprisutnost dezinformacija i lažnih vijesti, pozivajući da se ta opasnost shvati jako ozbiljno, jer je to način sprječavanja haosa koje takve informacije nastoje da izazovu. Podsjećajući na cijeli niz partnerskih projekata koje su Crna Gora i SAD zajednički realizovale, ona je kazala da partnerstvo dvije zemlje počiva na zajedničkim vrijednostima i da je Crna Gora od obnove nezavisnosti sebe potvrdila kao pouzdanog partnera SAD-a, a sada i NATO-a. Američka ambasadorka je posebno istakla značaj uloge koju je Vojska Crne Gore imala u zajedničkim mirovnim misijma, posebno onoj u Afganistanu u kojoj je učestvovalo 30 odsto crnogorskog vojnog kadra.
Posljednji značajan projekat koji smo zajednički realizovali je obuka protiv sajber terorizma, izuzetno velike opasnosti koja nam svima prijeti.
Takav angažman pokazuje da u NATO-u nema velikih i malih partnera, postoje jednake članice koje zajednički nastoje da se suprotstave svemu što podriva zajedničke vrijednosti. Rajnke je posebno upozorila na opasnosti koje dolaze od Rusije i Kine, njihovog naoružanja, i jačanja njihovih opresivnih režima koji, kako ističe, ugrožavaju opštu sigurnost.
Kina ulaže svuda, pa i ovdje , u velike infrastrukturne projekte, i pitanje je politike da li ćemo im dozvoliti, rekla je ona.
Suočeni sa složenim opasnostima moramo aktivno sarađivati i držati se zajedno, poručila je američka ambasadorka.
Rajnke se posebno zahvalila Atlantskom savezu Crne Gore koji je , tokom cijelog minulog desetljeća promovisao i strasno se zalagao da evro-atlanske vrijednosti postanu prihvaćene u Crnoj Gori.

Predsjednik Atlantskog saveza  Crne Gore dr Savo Kentera izjavio  je danas da Crna Gora i Balkan moraju ostati u interesnoj zoni Zapada i da se ne smije dozvoliti Kini i Rusiji da preuzmu uticaj nad Balkanom.

Otvarajući  jubilarni 10.  To Be Secure (2BS)  forum u Podgorici, Kentera je naglasio da o tome nema i ne može biti kompromisa.

Crna Gora je uvijek bila na strani  njenih partnera i saveznika i nećemo dozvoliti da se podriva naša demokratija, nećemo dozvoliti miješanje u unutrašnje stvari zemlje i prepravljanje naše istorije, rekao je on,  dodajući da u tome Crna Gora računa na svoje istinske i prave partnere.

Uostalom , zar nije to ono  za šta se i sam NATO zalaže?, upitao je Kentera.

Predsjednik Atlantskog saveza je istakao da su godine pred nama ključne za region.

Kada to kažem ne mislim samo na Crnu Goru, već i  Srbiju , kao  jednu od najznačajnijih zemalja u regionu a koju  ”trebamo kao snažnog saveznika u NATO-u”. Iako izgleda da je to nemoguće ili teško postići u bliskoj  budućnosti, treba da znaju da kada se odluče na to, mogu da računaju na našu punu podršku, kazao je on.

Sumirajući  godinu na izmaku koju je obilježila pandemija koronavirusa, Kentera je rekao da je zdravstvena kriza produbila  ili podstakla krizna društvena-politička dešavanja u mnogim zemljama i da je dala zamah  rastu  dezinformacija i teorija zavjere, koje su se raširile do te mjere da se mora razmišljati kako se uspješno od njih odbraniti.

Neke prognoze govore da će posljedice toga biti dugotrajnije i veće na društvo i ekonomiju nego sama zdravstvena kriza, upozorio je on.

Ilustrujući kako poplava dezinformacija  utiče na društvo, Kentera je naveo primjer Crne Gore koja je u vrijeme  parlamentarnih izbora , u avgustu ove godine, bila  preplavljena nezapamćenom količinom lažnih vijesti i dezinformacija  koje su, kako je kazao, nažalost poticale iz Srbije kao zemlje koja je bila posrednik za izvršavanje ruskog uticaja u Crnoj Gori i Balkanu.

Osvrćući se na crnogorske izbore i njihov rezultat, Kentera je kazao da su na njima građani glasali za promjene i da žele da to budu promjene na bolje. Istovremeno, podsjetio je da niko u tadašnjoj opoziciji nije očekivao tako mirnu tranziciju vlasti, kakva se upravo dogodila u našoj državi.

Crna Gora je  pokazala puni demokratski kapacitet , ilustrujući ostatku svijeta i svima onima koji su mislili da ovdje Vlada diktatura, da to nije slučaj.

Pokazali smo da promjene nijesu bajke , već i mogućnost i realnost , pokazali samo da je Crna Gora stabilna, demokratska , suverena zemlja koja može da služi kao primjer kako se obavlja mirna tranzicija vlasti, i to nakon 30-godišnjeg vladanja jedne stranke“.

Podsjećajući  da je današnji 10. jubilarni 2BS forum, Kentera je sa zadovoljstvom podsjetio na činjenicu da je,  tokom tog desetljeća, Forum postao uticajna platforma na kojoj su se razmatrali gorući izazovi i teme  i na autentičan i inspirativan način nalažena rješenja problema i razmatrane posljedice koje ta rješenja mogu imati.

Od prvog Foruma ovog tipa ikada organizovanog na prostoru šireg područja Zapadnog Balkana, uvijek smo radili na promociji zapadno orijentisane Crne Gore, posvećene reformama i evro-atlanskom putu.

Slobodan sam da kažem da je To Be Secure forum doprinio da Crna Gora postane punopravna članica NATO-a 2017. godine kao i da je uticao na jačanje bezbjedonosnog sektora.

Evropska unija ostaje jedan od naših najvažnijih ciljeva  i nastavićemo gorljivo da istrajemo na tom putu, zaključio je Kentera.

Atlantski savez Crne Gore uputio je najiskrenije saučešće Mitropoliji crnogorsko-primorskoj povodom smrti mitropolita Amfiholija.

Sa mitropolitom smo uvijek imali odnos međusobnog uvažavanja i poštovanja. Posebno ćemo pamtiti njegov doprinos očuvanju mira i stabilnosti u našoj državi u prelomnim trenucima u novijoj istoriji Crne Gore, navodi se u telegramu saučešča koji je uputio predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera.

2BS Forum, jedan od najznačajnijih političko-bezbjednosnih konferencija u Jugoistočnoj Evropi u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, biće održan 10. i 11. decembra u inovativnom formatu.

Ove godine obilježavamo deset godina od uspostavljanja 2BS Foruma a time i deceniju posvećenosti razvoju i unapređenju demokratije i bezbjednosti u Crnoj Gori.

U izuzetnim uslovima pogođenosti pandemijom COVID-19, koja predstavlja snažnu društvenu i globalnu promjenu s dalekosežnim posljedicama, vjerujemo kako 2BS Forum predstavlja izuzetnu priliku i potrebu za diskusiju o izazovima koje će ova kriza imata za Crnu Goru, region i svijet u narednoj deceniji.

Prilagođavajući se uslovima i uz poštovanje mjera Nacionalnog koordinaciong tijela za zarazne bolesti Crne Gore, 2BS Forum će ove godine biti organizovan u kombinovanom formatu koji podrazumijeva organizaciju događaja sa prisustvom najprominentnijih učesnika iz Crne Gore na licu mjesta, uz poštovanje ograničenja i mjera za organizaciju događaja u zatvorenom prostoru. Osim toga planirano je i uključenje govornika iz inostranstva i svih zainteresovanih učesnika putem onlajn platformi.

U fokusu desetog 2BS Foruma će biti širok spektar tema koje predstavljaju izazov za trenutni regionalni i globalni bezbjednosni okvir i  stvaraju potrebu širom evroatlantske zajednice za ponovnim analiziranjem i pokretanjem zajedničkih ciljeva  i nastojanja kako bi se dodatno ojačala i obezbijedila održiva i prosperitetna budućnost u našem regionu, ali i u Evropi.

Forum će poslužiti kao prilika da se pronađu najbolji pristupi za gorenavedene ciljeve kroz nekoliko tema:

  • Zapadni Balkan: Kako dalje u post-pandemijskom svijetu?
  • Geopolitika COVID-19 i budućnost globalnog liderstva
  • #NATO2030: novi bezbjednosni izazovi i nove granice
  • Vanjska politika SAD nakon predsjedničkih izbora 2020. godine
  • Digitalna dijeta istine i svi ukusni zalogaji dezinformisanja
  • Pogled u budućnost: svijet, Evropa i Zapadni Balkan 2030. godine

Označite datum u vašim kalendarima i pratite nas za više informacija o novom formatu i o tome kako da nam se pridružite!

Razvijanje dužničke diplomatije glavna je odlika jačanja kineskog uticaja na Zapadni Balkan a pojačano prisustvo i dugoročne održive investicije iz Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država ključne su za razvoj i integrisanje Zapadnog Balkana u EU i NATO, kao i uspješno odvraćanje od sve većeg kineskog uticaja na region, ocijenio je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera.

Govoreći na onlajn konferenciji „Strateška uloga spoljnih aktera na Zapadnom Balkanu“ koje je organizovala Fondacija Konrad Adenauer, Kentera je naveo da sposobnost Kine da dugoročno razmišlja i strateški povlači poteze, predstavlja jednostavnu definiciju kineske moći o kojoj se često govori.

„Ipak, sa izuzetkom Srbije gdje je prisustvo Kine najvidljivije, Zapadni Balkan i dalje nije postao predmet sveobuhvatne strategije Kine, kada je riječ o prodiranju i snažnom prisustvu na taj prostor. Aktuelne promjene u međunarodnoj politici, jače prisustvo SAD-a na Zapadnom Balkanu i ubrzano pogoršanje odnosa između EU i Kine, usljed pojave Kovida-19, svakim danom mijenjaju regionalni kontekst“, kazao je Kentera.

Zapadni Balkan, kako je rekao, zbog slabe investicione klime, ekonomske stagnacije, korupcije i visoke nezaposlenost pogodan je region za upliv kineskog kapitala.

„Kina se često pominje kao zemlja sa najznačajnijim investicijama na Balkanu, a zaboravlja se da je Evropska unija jedna od onih koje pružaju najviše pomoći regionu. Od 2008. do 2018, Evropska investiciona banka je izdvojila za projekte na Balkanu čak 7,65 milijardi eura“,  podsjetio je Kentera.

Prema njegovim riječima, kineska inicijativa “Pojas i put” ometa evropske integracije zemalja Zapadnog Balkana, jer džave vodi u dužničko ropstvu, time i u dužničku diplomatiju, ali i produbljuje korupciju.

„Najvidljiviji slučaj dužničke diplomatije na Zapadnom Balkanu vidimo na primjeru kineskog projekta izgradnje autoputa u Crnoj Gori. Gradnja autoputa je dobra stvar, ali je istovremeno važno ko je vaš partner, kao i koju dionicu gradite. Smatram da je za Crnu Goru bilo korisnije da se poveže sa Jadransko-jonskim autoputem i da je to trebalo da bude prioritetna dionica za gradnju, jer bi tako bili još bolje povezani sa Evropskom unijom“, zaključio je Kentera.

Atlantski savez Crne Gore partner je međunarodne konferencije „Koliko privatni sektor doprinosi održivom razvoju ekonomija u razvoju u Evropskoj uniji i zemljama kandidatima za članstvo u Jugoistočnoj Evropi“.Konferencija, koju organizuje Centar Kozmetski (The Kozmetsky Center),  održaće se putem ZOOM vebinara 28. i 29. septembra od 16:30 do 22 sata po centralno-evropskom vremenu.

Riječ je o šestoj po redu godišnjoj seriji konferencija koje se organizuju na temu transatlantske bezbjednosti, a koje se održavaju u saradnji sa Centrom za evropske studije i Centrom za ruske, istočnoevropske i evroazijske studije na Teksaškom univerzitetu u Ostinu.

Osim Atlantskog saveza Crne Gore partneri konferencije su  Savjet za svjetska pitanja iz Ostina i Poslovni samit Teksas-EU. Konferencija će okupiti akademske eksperte iz oblasti ekonomija u razvoju, predstavnike američkih i evropskih politika, kao i američke i globalne lidere iz svijeta privatnog sektora/investicija, koji će podijeliti njihovo profesionalno iskustvo, viziju i istraživanja.

Na konferenciji će, između ostalih, govoriti predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, dr Savo Kentera, dekan Globalnog biznisa Univerziteta Tafts, dr Baskar Čakravorti, direktorica Instituta za tržišta u razvoju na Univerzitetu Kornel, dr Lurdes Kazanova, ambasadorka Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama, dr Milica Pejanović-Đurišić, nekadašnji šef srpske diplomatije, Vuk Jeremić, gradonačelnik Tirane, Erion Veliaj, potpredsjednica Mreže za održivi razvoj UN-a, dr Fibi Kunduri i mnogi drugi.

Lideri globalnih sektora velikih korporacija (Tesla, Dell, Whole Foods) pozvani su da pruže saznanja zasnovana na iskustvima u oblasti održivog razvoja, investicija i djelovanja kako u Teksasu tako i širom svijeta.

Svi zainteresovani za praćenje konferencije mogu se registrovati putem LINKA.

Spoljno-politički prioriteti Crne Gore ne zavise od Demokratskog fronta, Demokrata ili Građanskog pokreta URA, jer integracije naše države niko ne može dovoditi u pitanje, ocijenio je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera.

Prema njegovim riječima, partija ili koalicija koja bi dovodila u pitanje vanjsku politiku Crne Gore izgubila bi vlast na sljedećim izborima.

„To moraju svi da znaju. Za Crnu Goru nema alternative ni druge opcije sem da bude članica Evropske unije i da sa partnerima dijeli iste civilizacijske vrijednosti. Za to smo se borili sve ove godine i nastavićemo da se borimo. Ako bilo ko pokuša da skrene Crnu Goru s tog puta, taj nema šta da traži u bilo kojoj vlasti“, kazao je Kentera za Al Džaziru Balkans.

Govoreći o Sporazumu koji su nedavno potpisali lideri tri opozicione koalicije, Kentera je kazao kako želi da vjeruje da će taj dokument biti  garant da Crna Gora neće skrenuti sa njenog spoljno-političkog puta i da će čvrsto ostati opredijeljena da vrlo brzo uđe u Evropsku uniju kao i  da niko ne dovodi u pitanje članstvo u NATO i povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova.

„Papir ipak trpi sve. Sa jedne strane imate koaliciju koja je sastavljena od širokog spektra partija koje imaju suprotna mišljenja o viziji spoljno-političkog puta . Do juče ste imali Demokratski front koji je ove izbore dobio zahvaljujući potpuno supronoj politici u odnosu na ono za šta se danas, makar deklarativno, zalažu. Front se većinski zalagao za izlazak iz NATO saveza, za jačanje saveza sa Rusijom  i za povlačenja priznanja nezavisnosti Kosova, kao i za ukidanje sankcija Rusiji“, naveo je Kentera.

U Sporazumu, kako je dodao, manje-više je sve supronto od onoga za šta se DF zalaže.

„Da li će taj Sporazum funkcionisati vidjećemo u narednom periodu. Svakome treba dati šansu i vidjeti da li to može bude održivo u budućnosti“, precizirao je Kentera.

Posebno je apostrofirao šta bi za evropski put Crne Gore značilo eventualno ukidanje sankcija Rusiji.

„To bi dovelo do usporavanja eurointegracija ili čak ne bi došlo do ulaska naše države u EU. Ne želimo da vidimo scenario koji se dešava u Bosni i Hercegovini, gdje su integracije zaustavljene zbog nesloge tri strane i nemogućnosti dogovora. Do danas ste imali Crnu Goru kao svijetlu tačku u regionu kojoj je perspektiva ulaska u Uniju bila jasna. S druge strane, EU je u Crnoj Gori imala i taj oslonac – u smislu dobrog primjera i garanta evropskog puta. Mislim da nikome u Evropi ili međunarodnoj zajednici nije stalo da izgubi Crnu Goru kao kredibilnog  partnera“, zaključio je Kentera.

Rusija se nikada nije pomirila niti preboljela članstvo Crne Gore u NATO-u i nikada to neće učiniti, ocijenio je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera.

Gostujući u emisiji “Šofrovizija” Javnog servisa, povodom treće godišnjice članstva Crne Gore u Alijansi, Kentera je kazao da Rusija nastavlja, svim silama, sa pokušajima podrivanja naše države.

“Gledali smo pokušaje ruskog miješanja 2016, a sada vrlo intenzivno u posljednjih šest mjeseci. Sada se za ruske ciljeve koristi Srbija koja pokušava da uradi neke stvari Crnoj Gori koje ne priliče susjednoj i prijateljskoj zemlji. I Moskva i Beograd se moraju pomiriti sa činjenicom da takvo ponašanje mora prestati, jer se Crna Gora opredijelila za svoj put koji će ojačati demokratiju i vladavinu prava”, precizirao je Kentera.

Govoreći o regionalnoj stabilnosti, Kentera je naveo da će ona biti osigurana tek kada i Srbija i Bosna i Hercegovina postanu dio Alijanse.

“Srbija je veoma bitna zemlja za region. Srbija je u prethodnom periodu imala mnogo vojnih vježbi sa članicama NATO-a, ali se o tome u njihovim medijima ne priča, jer njihovi zvaničnici žele da stvore sliku bliskosti s Rusijom. Kada dođe do promjene vlasti u Srbiji ta situacija se može promijeniti preko noći i nadam se da ćemo jednog dana govoriti i o Srbiji i BiH kao članicama, ne zbog NATO-a koliko zbog trajne bezbjednosti našeg regiona”.

Prema riječima Kentere, benefiti članstva Crne Gore su brojni, od ojačane unutrašnje bezbjednosti do većeg broja stranih direktnih investicija.

“Osim toga ključna stvar je što Crna Gora danas sjedi za istim stolom  sa zemljama koje su 1999. odlučivale o njenoj budućnosti. Ne možemo više doći u situaciju da uđemo u sukob sa tim državama i da neko drugi raspravlja o nama. Sada mi imamo glas i potpuno ravnopravno odlučujemo o svim važnim odlukama Sjeverno-atlantskog saveza”, kazao je Kentera.

Strateška greška, kako je dodao, bilo je opredjeljenje za istočno-evropsko tržište kao glavno za crnogorski turizam.

“Nikako se nijesmo smjeli okrenuti ka samo  jednoj strani. Pogledajte Hrvatsku, Španiju i Italiju. Sve te zemlje su članice NATO. Pogledajte njihov pa naš turizam i sve će vam biti jasno. I oni imaju goste iz Rusije, ali ne u onom procentu kao mi”, zaključio je Kentera.

Rusija pokušava da uspori integracione procese na Zapadnom Balkanu i najviše se miješa od svih svjetskih zemalja u unutrašnja kao i spoljno-politička opredjeljenja u regionu, ocijenili su učesnici onlajn konferencije koju je organizovao NATO Strateški komunikacijski centar izvrsnosti (StratCom) iz Letonije.

Na konferenciji su učestvovali Milan Jovanović iz Atlantskog saveza Crne Gore i profesor sa Univerziteta Sjeverna Karolina, Dimitar Bečev, koji su predstavili izvještaj „Prisustvo Rusije u informacionom okruženju Zapadnog Balkana“.

Jovanović je podsjetio da je Atlantski savez Crne Gore jedan od koautora izvještaja kojeg je objavio StratCom, navodeći da je tokom 12 mjeseci analizirano više od 11.000 članaka koje je objavio Sputnjik Srbija.

„Ustanovili smo devet glavnih narativa. Zapad se uglavnom predstavlja u negativnom kontekstu dok je Rusija spasilac i zaštitnik pravoslavlja u regionu. NATO se prikazuje kao agresivna organizacija koja se širi blizu granica Rusije. Sputnjik želi i da prepravlja crnogorsku istoriju, predstavljujući u svojim objavama odluke Podgoričke Skupštine iz 1918. kao legitimne i izraz većinske volje građana“, precizirao je Jovanović.

Rusija, kako je dodao, ne može da se pomiri sa euroatlantskim aspiracijama zemalja regiona i želi da spriječi te integracije.

„Zbog toga je potrebno pojačano prisustvo i EU, NATO-a i Sjedinjenih Američkih Država u narednom periodu, kako bi se spriječio štetan uticaj Rusije ali i Kine“,  kazao je Jovanović.

Bečev je ocijenio da Rusija Balkan posmatra kao „meki stomak NATO-a“, putem kojeg može nauditi Zapadu.

„Politika Zapada je usmjerena na integraciju Balkana u NATO i EU. Rusija nema uspješnu politiku koja bi se tome usprotivila, već samo pravi prepreke šireći uticaj na pojedine lidere i političke partije na Balkanu. Glavni cilj Rusije je usporavanje integracionih procesa“, rekao je Bečev.

Učesnici konferencije saglasni su da Rusija koristi pandemiju korona virusa kako bi ojačala svoje prisustvo na Balkanu, ali ocjenjuju da su druge zemlje uspješnije na tom planu.

„Rusija je pokušala da iskoristi korona virus, ali su drugi to mnogo bolje uradili, prije svih Kina. Rusija nema dobre rezultate unutar svojih granica u borbi protiv virusa i zbog toga nije mogla da plasira takav narativ. Kina je prisutna svuda u svijetu za razliku od Rusije, ali se Peking ne miješa otvoreno u bezbjednosna pitanja regiona, recimo Kosovo. Kina je protiv nezavisnosti te zemlje ali se ne ističe po tom pitanju kao Rusija“, naveo je Bečev.

Prema njegovim riječima, ključni partneri Zapadnom Balkanu u borbi protiv ruskog uticaja su NATO ali prije svih EU.

„Unija mora da pojača ekonomsku pomoć i razvojne projekte za region, jer Rusija na tom planu ne može biti konkurencija. Sa novom ekonomskom krizom koja čeka Balkan nakon pandemije takvo ponašanje EU je neophodno“, poručuje Bečev.

S druge strane, Jovanović smatra da je jačanje medijske pismenosti glavni način za bolju otpornost država na strane uticaje.

„Glavni način za sprječavanje lažnih vijesti jeste medijska pismenost i odličan primjer za to jesu baltičke zemlje koje su medijsku pismenost uvele kao obavezan predmet u škole“, naveo je Jovanović.