Amerika se vratila na globalnu scenu kao liberalna demokratija posvećena vladavini prava, liberalnim demokratskim vrijednostima, ljudskim pravima, ali se vratila i kao timski igrač, istakao je Čarls Kapčan viši sradnik Savjeta za spoljnopolitčke odnose.

Gostujući na panelu o ulozi Amerike u novoj geopolitičkoj podjeli na 2bs forumu, Kapčan je saopštio da povratak Amerike u mnogome zavisi od toga da li će Bajden uspjeti da popravi američki politički sistem.

Bajden pokazuje spremnost Amerike da učestvuje u dešavanjima i izvan svojih granica, međutim, ukoliko Bajden ne uspije u svojim naumima, vrlo lako se možemo ponovo vratiti na Trampovu „Amerika na prvom mjestu (America first)“ vanjsku politiku, kazao je Kapčan.

On je takođe istakao da Bajden zaista brine o stabilnosti i demokratiji u Evropi, pa tako i na Zapadnom Balkanu, ali je i naglasio da će predsjednik  Amerike sada morati da bude posebno fokusiran na unutrašnje poslove, jer SAD prolazi kroz veliku političku krizu.

Kada je u pitanju situacija na Zapadnom Balkanu, Kapčan smatra da se može očekivati više učešća, više diplomatskih napora da se unaprijedi situacija na ZB i da se region primakne EU, dodajući mnogo toga treba da urade i naši ekonomski partneri, zbog unutrašnjih pitanja kojima će SAD biti preokupirane.

Kapčan se osvrnuo i na smporazum između Astralije i SAD. Ovaj i slični dogovori koje SAD sklapaju sa pojedinim državama pokazatelj je rastuće brige zbog Kine. Dodajući da  da SAD pokušavaju da nađu načine da udalje Moskvu od Pekinga, jer je Moskva zapravo jedini pravi partner Pekinga.

Milica Pejanović Đurišić iz Atlantskog saveza Crne Gore kazala je da kada je u pitanju položaj Amerike nakon Bajdenove pobjede, vrlo je indikativan njegov govor tokom Generalne debate UN-a iz septembra prošle godine, a gdje je jasno kazao da se Amerika vraća kao partner. Umjesto „America first“, sada imamo međunarodnu saradnju, dodala je ona.

Ona je kazala da smo znali za Ameriku koja je aktivna u vojnim operacijama, ali da smo sada u novoj eri gdje treba da sarađujemo na polju koje se tiče jačanja demokratije.

Pejanović-Đurišić smatra da NATO alijansa ne treba biti potcijenjena. Povlačenje iz Avganistana nije bilo dobro koordinisano što je uticalo na stvaranje pogrešne slike o snazi cijele alijanse, dodala je ona.

Pejanović-Đurišić je istakla da se očekuju promjene američkog pristupa ka Kini i Rusiji. Odnos sa Rusijom je pitanje koje će biti redefinisano, dok je odnos sa Kinom pitanje koje tek treba da bude definisano, dodala je ona.

Kada je riječ o tome šta se očekuje od demokratskog samit (Summit for Democracy), Bajden i njegov tim će vjerovatno iznijeti novu strategiju za međunarodnu saradnju sa akcentom na jačanju  demokratije u drugim državama, istakla je Pejanović-Đurišić. Ona je da dodala da je Amerika tu da pomogne u jačanju našeg bezbjednosnog sistema, ali i u našem EU procesu.

Ako želite da budete supersila, potrebne su vam najmanje tri stvari, jaka ekonomija, jaka vojska i jaka diplomatija kazao je ministar odbrane Slovenije Matej Tonin na 2BS Forumu.

Tema panela bila je NATO i nova bezjednosna agenda.

Tonin je naglasio da EU želi da bude supersila, ali trenutno ima samo jaku ekonomiju. Zbog toga postoje prazine koje Kina i Rusija koriste za širenje sopstvenog uticaja, dodao je on.

Ministar odbrane Slovenije smatra da EU treba da uradi više za ovaj region. Bili smo domaćini Samita EU-Zapadni Balkan i želimo da EU bude više uključena na Zapadnom Balkanu, i da pošaljemo jasan vremenski okvir kada bi bilo prikladno kada bi sve zemlje ušle u EU, kazao je Tonin. On je dodao da iako ovog puta nijesu uspjeli da navedu vremenski okvir, bezbijeđeno je 30 milijardi eura.  

Sposbnost prilagođavanja je ključni razlog zašto je NATO bio najuspječniji u proteklih 30 godina, naglasio je Bruno Lete iz Njemačkog Maršalovog fonda.

On je naglasio da su Evropljani prilično zabrinuti za bezbjednost po sopstvenu odbranu i bezbjednost. NATO će sledeće godine imati strateški koncept Madrid, ali i EU takođe pripremaju svoj strateški kompas, kazao je Lete. Ono što ohrabruje jeste novi zamah koji postoji sa obije strane Atlantika za saradnju i pronalaženje rešenja

Kada je u pitanju strategija NATO 2030 postoje tri stuba o kojima moramo razmisliti, moć, tehnologija, politika, istakao je Lete. On smatra da moramo da se razvijamo vjerodostojne strategije za suočavanje sa protivnicima, dodavši da je Rusija je prijetnja koju razumijemo, dok  Kinu još uvijek ne razumijemo u potpunosti.

Valbona Zeneli iz Džordž Maršal centra je kazala da odluke koje će NATO donijeti će oblikovati demokratije u našim društvima. Postoji grupa naučnika, a ja sam dio te grupe, koja je tražila od NATO-a da doda još jedan zadatak uz tri osnovna stubastrategije, a to bi trebao biti zadatak otpornosti, kazala je ona.

Zeneli je dodala da otpornost naših društava dovedeni su u pitanje interno i eksterno. NATO ne bi trebao gledati samo na demokratsku otpornost unutar zemalja NATO-a, već bi trebao podijeliti otpornost i iznijeti je na Balkanu poručila je ona, dodajući da NATO mora usvojiti novi dinamičan i sveobuhvatan pristup kada je u pitanju otpornost., u zemljama koje još nisu članice NATO -a ili u zemljama istočnog partnerstva

Prema njenom mišljenju ključno je obnoviti demokratiju kao ideologiju izbora, osnovu onoga što rade NATO i zemlje članice. Treba da branimo kredibilitet naše demokratije zasnovane na vrijednostima i tržišne ekonomije, pa su ovo važna pitanja na koja treba obratiti pažnju, zaključila je ona.

Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih američkih država (SAD) Gabrijel Eskobar izjavio je danas da će sadašnja crnogorska Vlada uživati podršku SAD-a sve dok je demokratska i skoncentrisana na evropsku budućnost zemlje.

Učestvujući na 11. 2BS  Forumu, Eskobar je kazao da jedino rješenje tenzija na Blakanu jeste članstvo zemelja region u Evropskoj uniji.

Uvijek smo vjerovali da je ključ stabilnosti ovog regiona njegovo članstvo u EU, rekao je on. Iako je mišljenja da se američka politika prema regionu nije mijenjala u zavisnosti od administracija i da im je svima cilj da se uspostavi vladavina prava, borba protiv korupcije i razvoj demokratskih institucija, on je, ipak, najavio intenzivnije prisustvo i posvećenost SAD-a ovom regionu, uključujući i jasan fokus samog predsjednika Bajdena na ovo područje.

Odgovarajući na pitanje kako SAD mogu da pomognu zemljama Balkana da dosegnu stabinost, on je kazao da SAD raspolazu velikim budžetom koje može da im pomogne da podrignu zacrtane rezulatate.

Na višem nivou koristimo svaku priliku da podstaknemo naše evropske partnere da ubrzaju proces integracijana Balkanu koji je region izutetnih potencijala. Komenatrišući miješanje Rusije u unutrašnje stvari Crne Gore, Eskobar je rekao da SAD imaju i diplomatski i politički odgovor kako bi se izolovale snage koje ne žele suverenu i demokratsku Crnu Goru.

On pravi razliku izmedju proruskh i prosrpskih snaga. Prospske snage u Crnoj Gori treba da shvate da Crna Gora treba da bude suverena, demokratska, zapadno orijentisana članica NATO-a, rekao je Eskobar dodajući da za one snage koje podrivaju napredak zemlje koja je skoro 25 godina bila uspješna priča, SAD imaju odgovor u vidu sankcija, političkog pritiska, a u samoj Crnoj Gori izolaciju snaga koje imaju takva nastojanja.

On je potvrdio da su na poslednjem samitu NATO-a, iako neformalno, izražena bojazan da je opasno dijeliti sve informacije sa novom Vladom u Podgovrici, dodajući da je ta zabrinutost realna i da ljudi u Crmoj Gori treba da je budu svjesni, NATO ima mnogo načina da zadrži infromacija, ali svaka vlada treba da bude sjvesna da je to nešto što slabi i nju i zemlju.

Eskobar se slaže da sadašnja situacija na Blakanu ima mnogo sličnosti sa 90-im godinama prošlog vijeka kada su etničke tenzije nabujale i kada je bilo je mnogo onih koji su te tenzije htjeli da iskoriste. Od Dejtona naovamo, ipak se dogodilo mnogo pozitivnih stvari i kada ih analizirate vidjećete da su sve one bile plod evroatlanskih integracija, rekao je on.

Zato, našim evropskim partnerima pominjemo potrebu da se integracije ubrzaju i zato je Blakan uvijek visoko na našoj agendi kada da njima razgovaramo, rekao je Eskobar koji je ubijeđen da će Evropa shavatii ogromni potencijal Balkana i da ce za tri godine ovo područje biti prosperitetni region.

Crna Gora nije daleko od datuma pristupanja Evropskoj uniji (EU), ocijenio je izvestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Vladimir Bilčik dodajući da crnogorski političari treba da pokažu da su spremni da iznesu reforme.

“Neće biti problema da Crna Gora uđe u Uniju, ako uradi sve što treba da uradi. Ta država je otvorila mnogo poglavlja, ali sada treba da ih zatvori”, rekao je Bilčik na 2BS forumu na panelu posvećenom Zapadnom Balkanu.

On je kazao da nije bilo dovoljno fundamentalnog napretka, koji je bio potreban za zatvaranje poglavlja.

“To je zabrinutost koju dijelimo i o čemu ćemo pričati u Strazburu, prilikom diskusije o paketu proširenja”, rekao je Bilčik.

On je naveo da je najvažnije da Crna Gora pokaže da njene institucije funkcionišu, dodajući da je Unija tu da pomogne.

“Međutm, mora da postoji jasan osjećaj smisla, važno je da želja za integracijom bude u srži svega”, kazao je Bilčik. On je kazao da, u Uniji, integraciju tretiraju kao maraton. “Reforme su dio maratona u kojem treba dobro trčati. Zato crnogorski političari treba da pokažu da su spremni da iznesu reforme. To se odnosi i na vlast i opoziciju, ali i na cijelo društvo”, naveo je Bilčik.

On je naveo da treba osvijestiti da će reforme biti teške za sprovođenje, kao i da pitanja u pogledu reformi ne smiju biti predmet neslaganja i konflikata. “Kao veliki simpatizer Crne Gore, želio bih da vidim da se stvari kreću u dobrom pravcu. Spremni smo da pomognemo na svaki mogući način”, rekao je Bilčik.

On je poručio da ne postoji država koja je bliza integracijama nego Crna Gora, kao i da to treba da se relfektuje u svim javnim diskusijama.

Bilčik je ocijenio da je budućnost u rukama političara Crne Gore ali i Evropske unije.

“Uvijek pomno pratimo situaciju na Zapadnom Balkanu. Mi smo i dalje glavni strateški partner investitor i ne želimo da budemo skrajnuti od drugih zemalja, tu naročito mislim na Rusiju”, naveo je Bilčik.

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Đorđe Radulović je naveo da, nakon pada Berlinskog zida, sve zemlje istočnog bloka su deklarisale svoju pro-zapadnu orjentaciju.

“To je uradila i većina zemalja regiona Zapadnog Balkana. Mi idemo ka evropskim integracijama, ne zato što ja to želim već zato što to zeli cijelo društvo”, rekao je Radulović.

On je naveo da se kurs Crne Gore ne mijenja, bez obzira na promjenu vlasti.

“Ne mislim da je Balkan bure baruta, niti da je Crna Gora fitilj na tom buretu. Spoljna politika ove države ostala je ista. Još smo pouzdan i kredibilan NATO partner”, istakao je Radulović.

On je rekao da se aktuelna Vlada bori protiv korupcije i organizovanog kriminala, koji su, kako je ocijenio, jednako opasni za stabilnost i bezbijednost koliko i radikalizacija.

On je naveo da zna da na putu ka Evropskoj uniji nema prečica, dodajući da bi Evropljani trebalo da se fokusiraju na djela, ne na riječi.

“Evropljani moraju da budu asertviniji kada je riječ o našoj putanji ka Uniji. Nakon 30 godina, promijenili smo vlast i normalno je da se očekuje malo zastoja, prije nego krenemo u pravom smjeru”, zaključio je Radulović.

Na panelu je govorio i ministar sigurnost Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić. On je istakao da je činjenica da postoje idologije i politike koje se bore za teritorije na Balkanu, ali da takođe moramo priznati da naše zemlje gube mlade ljude.

Cikotić je naveo da neophodna veća odgovornost državnih lidera, posebno prema građanima i državi. Prema njegovim riječima vidljiv je gubitak povjerenja u državne lidere kod građana zapadnog balkana.

Ministar sigurnosti BiH kazao je da tendencije da određene komšijske zemlje oduzmu dio teritorije Bsone i Hercegovine je formula koja se ponavlja kroz istoriju, a koja nikada nije bila tačna.

Cikotić smatra da ideja Srpskog sveta ili Velike Srbije je poziv za novu krizu, destabilizaciju, i novo sieljavanje ljudi sa ovog prostora.

Vlada će raditi na svemu onome što je u izvještaju ocijenjeno negativnim i truditi se da otkloni nedostatke na zadovojstvo svih građana, saopštio je premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić.

Najvažniji elementi se nalaze u poglavljima 23. i 24, a vi navodite da su najbolji rezultati zabilježeni u poglavlju 24., rekao je Krivokapić na 2bs forumu. Međutim, Premijer je istakao da da je pogrešno da se cijeli uspjeh kada je riječ o ovom poglavlju pripiše samo jednoj osobi, a ne cijeloj Vladi. Smatram da je pogrešan pristup navoditi i izdvajati imena pojedinaca, jer se onda čini da neko pokušava da predstavi ovu Vladu disfunkcionalnom.

Krivkapić je saopštio da se ne slaže sa tezom, koja se često provlači u različitim izvještajima, da je crkva fokus rada ove Vlade.

To nikako nije tačno. Mi samo ukazujemo na naše nasljeđe, a to nasljeđe je bilo vezano za lošu legislaturu koja je imala cilj da ugrozi imovinu crkve, kazao je Krivokapić

Prema Krivokapićevim riječima, neko je u posljednjih 10 mjeseci svjesno pokrenuo pitanje crkve, pa je tako ona postala instrument u rukama medija. Vlada radi sa građanima kako bi im pokazala da su vladavina prava i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije fokus našeg evropskog puta, dodao je on.

Premijer se osvrnuo i na rad prethodne Vlade, koja se prema njegovim riječima nije dotakla ključnih oblasti kakve su sudstvo i zarobljene institucije.

Želim da CG bude jaka kroz jake institucije koje će biti nezavisne, nepristrasne i okrenute svojim građanima, investitorima i svima zainteresovanim. CG je država svih svojih građana, istakao je Krivokapić

On je dodao i da bez obzira na koaliciju na čijem ječelu, da želi da se Crna Gora vodi demokratijom i demokratskim principima.

Odgovarajući na pitanja o sektoru bezbjednosti prmeijer Zdravko Krivokapić je istakao da na Na čelu ovog sektora sada imamo vrlo kvalifikovanu osobu, i on se upravo vratio iz jedne od najcjenjenijih država u Evropi. Ključno je da je ova Vlada proevropski i pro NATO orjentisana, te da nemamo drugi put, dodao je on.

Krivokapić je i komentarisao moguću rekonstrukciju Vlade. On smatra da nije u pitanju rekonstrukcija već poboljšanje ove Vlade. Ova Vlada je usoješna Vlada što potvrđuje naš rad i je zahvaljujući vizionarskom pristupu da CG treba da bude Evropa sada i ovdje, kazao je Krivokapić. On smatra da je neophodno da ojačamo civilnu prirodu ove države.

Na kraju Krivokapić je zakljčio da je potrebno da prestanemo da govorimo o velikim političkim razlikama, te da se ujedinimo.

Kada je riječ o regionu Zapadnog Balkana politika NATO, uključujući i politiku otvorneih vrata, ona pomaže jačanju stabilnosti i saradnje u Zapadnom Balkanu, saopštio je Zamjenik generalnog sekretara NATO Mirčea Džoana na 11. 2BS Forumu.

On se u svom uvodu zahvalio Atlantskom savezu Crne Gore i čestitao za 15 godina predanog rada na jačanju demokratije, bezbjednosti i stabilnosti u Crnoj Gori i regionu. Zamjenik generalnog sekretara posebno naglasio da će NATO nastaviti da podržava evroatlantske integracije regiona.

Prema njegovim riječima Crna Gora je važan saveznik i pohvalio je prisustvo crnogorske misije u Avganistanu i u mirovnoj misiji na Kosovu. Prema njegovim riječima to doprinosi stabilnosti Zapadnog Balkana, regiji koja od strateškog značaja za NATO.

Za dugotrajni  mir i stabilnost u ovom regionu potrebne su konstantni napori i usmjerenje. Sve zemlje pojedinačno imaju ulogu u očuvanju demokratije i vladavine prava i očuvanju dobih odnosa sa komšijama, kazao je Džoana.

Progres u svim ovim poljima je ključ za potpunu integraciju za ovaj važan dio Evrope u evroatlantsku porodicu,  region može da računa na podršku NATO u svojim evrotlantskim aspiracijama i puta ka sigurnoj i prosperitetnoj budućnosti  za sve, dodao je on.

Govoreći o NATO misiji na Kosovu, zamjenik generalnog sekretara NATO je istakao da je stabilnost ključ te misije i da podržava dijalog Evropske unije koji je usmjeren ka normalizaciji između Beograda i Prištine. Stabilnost je već dvadeset godina ključ naše misije na Kosovu, dodao je on, ističući odličnu saradnju opku NATO ima sa EU kada je riječ o Kosovu.

Osvrnuo se i na djelovanje Rusije i Kine. Pred nama su brojni izazovi, strateško takmičenje je u porastu, Rusija je sve više represivnija i na unutrašnjem i spoljašnjem planu, ruske vojne  hibridne aktivnosti destabilizuju naša društva i institucije i slabe naše demokratske sisteme i povjerenje naših građana u putu ka naprijed.

Kina koristi ekonomsku i vojnu moć da konotroliše svoj narod,  druge zemlje. svjetske resurse i infrastrukturu, takođe i u našem regionu. Peking ulaže u luke, željezničku infrastrukturu, i ima snažno medijsko prisustvo na Zapadnom Balkanu.

Za kraj, Džoana je poručio da je saradnja između saveznika koji dijele naše vrijednosti, kao što su demokratija, sloboda, vladavina prava, ljudska prava, ključna. Što bliže sarađujemo, veće su šanse da ćemo uspijeti da zaštitimo demokratski način života protiv onih koji žele da nas povrijede, poručio je zamjenik sekretara NATO.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ocijenio je da cilj Rusije nije da ugrozi primarno Crnu Goru, već zapadne vrijednosti i potkopa sam Zapad, a da je Crna Gora pogodno tle za takvo nešto.

Učestvujući na 11. 2bs forumu, on je ocijenio netačnim komentare da je crnogorska politika uvela Rusiju na velika vrata na Zapdni Balkan i da je Crna Gora sama kriva za situaciju u kojoj se danas našla.

Posdjećajući da su u Crnoj Gori realiozovane samo dvije velike ruske investicije, od kojih je samo jedna bila uspješna. Crnogorski predsjednik je kazao da je Crna Gora imala svoju državnu politiku i da na nju Rusija nije uticala.

On smatra da je sadašnjoj situaciji na Zapadnom Blakanu uveliko doprinijelo oklijevanje Brisela da nastavi evopske integracije regiona i poruke koje su zamagljivale evoipsku perspektivu balkanskih zemalja.

Brisel je nas krivio za nedovoljne reforme, a mi njih zbog sporosti integracija, tako da smo danas došli u sitaciju da  nam agenda bude stabilnost, a ne evropka perspektiva. Ja sam uvijek naglašavao da između stabilnosti i evropskih integracija stoji veliki i kavlitativan znak jednakosti rekao je on, dodajući da svjedočimo da čim olsabe evropske veze umiješaju se treće zmelje sa svojim planovima.

Đukanović je ukazao da je prisustvo trećih zemlja otvorilo vrata narastajućem nacionalizmu do te mjere da danas govorimo i formiranju velikonacionalističkih državnih tvorevina, nacionalno i vjerki homogenih, koje bi trebalo da nastanu na račun Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Tvrdeći da nkada nije tražio da zemje regiona budu primljene u EU prijei spunjena kriterijuma, on je kazao da je trazio da se nezauistavljau integracije jer zemlje na Bakanu ne mogu same da obezbijde stabilnost.

Odgovarajući na pitanje koliko je i sam zaslužan za tošto se sadašnji predsjednik Srbije nalazi tu gdje se nalazi, Đukanović je kazao da takve tvrdnje potiču od bivšeg srpskog pedsjednika Borisa Tadića koji, kao gubitnik na izborima, pokuša da prebaci odgovornost na Crnu Goru.

Ono što se tamo dogodilo jeste da je impotentni nacionalizam Borisa Tadića zamijenjen agresivnim nacionalizmom Aleksandra Vučića, a zajedno su se oslanjali na politiku koja se temelji napotrebi navodne zaštite Srba u regionu i njihovih prava, rekao je crnogorski predjsjednik naglasašvajući da je cilj te politike da se potkopa regionalna stabilnost.

Osvrnuvši se na nedavni skup nesvrstanih održan u Beogradu, Đukanović je ironično prokomenratisao da je najvažnija stvar koju smo saznali je da Rusija stoji iza Srbije.

Kometarišići unutrašnje prilike u Crnoj Gori, Đukanović je kazao da sadašnje stanje nije održivo na dugi rok i da su izbori jedini pravi izlaz iz njega.

Ova Vlada nije funkcionalna, a imajući u vidu koalicioni karakter njenih činilaca ne može ni da bude i nikakve prekompozicije to ne mogu da poprave, ocjenjuje crnogorski predsjednik iz napomenu da manji partneri se uvijek uvjere da ih veći na kraju progutaju.

On smatra da ono što je postizborna zbilja donijela jeste značajno saznanje da je Srpska pravoslavna crkva instrument velikorspke politike koji služi za destablizaciju susjeda i da predizborne litije nijesu bile nikakav pokret radi navodno ugroženih vjerskih prava.

Đukanović je podsjetio da proevropska većina u Crnoj Gori jeste dominanstna i da treba da se konsoliduje. Negova Demokratska partija socijalista  podiže rejting i prema njegovim riječima, kongreška odluka da otvore vrata cijeloj jednoj generaciji mladih poitičara pokazala se dobrom. Rekao je da se ne plaši podjela u društvu i da smatra da još može da doprinese kreiranju bolje politike u Crnoj Gori .

Sjedinjene Američke Države su potpuno svjesne stranih uticaja koji aktivno nastoje da destibilizuju progres Crne Gore i odvuku je sa euro-atlanskog puta, saopštila je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke na otvaranju 11. 2bs forumu koji organizuje Atlanski savez Crne Gore.

Ona je poručila da SAD ohrabruju političke lidere da urade sve što je u njihovoj moći da se ujedine oko demokratskih vrijednosti, koje uključuju mulitikulturalizam i toleranciju, kao i da podrže suverenu, jedinstvenu Crnu Goru koju svi građani osjećaju svojim domom.

Rajzing Rajnke je kazala da je zabrinuta stepenom i vidljivošću podjela u našem društvu.

Kada sam, 2018. godine, došla u Crnu Goru, ona je bila svijetla tačka u maglovitom zapadno-balakanskom regionu. Međutim, nedavna događanja su podstakla tenzije i produbila društvene podjele, kazala je ona, dodajući

da je potnecijal da se podjele dalje produbljuju više nego ozbiljan.

Ona je to ilustrovala primjerom kada su SAD postavile upitnost potrebe da se na popisu građani izjašnjavaju o etničkoj pripadnosti, “neke političke snage su se cinično odnijele prema toma nadajući se da će to dodatno produbiti podjele između onih koji se izašnjavaju kao Srbi i Crnogorci, dodatno marginalizujući one koji baštine neke druge identitete”.

Crnogorska tradicija multikulturalizma dugo je bila faktor stabiizacije na Zapadnom Balkanu kazala je ambasadorka. Međutim za nju je alarmantna erozija poštovanja različitosti, a posebno vidljiva eskalacija političke retorike.

Rajzing Rajnke je apelovala na političare da se posvete ubrzanju cnogorkog puta ka daljim evropskim integracijama koje će donijeti prosperitet građanima. SAD su spremne da podrže svaki konstruktivnu dijalog koji će voditi Crnu Goru na evroatlanski put, rekla je ambasadorka SAD-a

Taj put porazumijeva ispinjavanje agende koja znaci jačanje vladavine prava, borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, borbu protiv korupcije i postojanje nezavisnog pravosuđa, kazala je ona. Ona je pohvalila neke nedavne akacije u bezbjednosnom sektoru i hapšenje visko proflisianih kriminalaca.

Osvrćići se na položaj NATO alijanse ona je izjavila se ovaj savez danas suočava sa prijetnjama koje uključuju i nastojanja nekih velikih sila da se ovaj savez oslabi ili čak, uništi. Rajzing Rajnke je i podsjetila da je NATO jak onoliko koliko je jaka posvećenost članica ovom savezu.

Naša dužnost kao članica je da damo svoj doprinos jačanju Alijanse bilo da to znači ispunjavanje finansijskih obaveza i slanje vojnih tupa u NATO misije koje doprinose jačanju regionalne saradnje. U tom smislu, ona je pohvlila Crnu Goru kao kredibilnog partnera Alijanse.

Na kraju  ambasadorka je poručila građanima Crne Gore da ostanu vjerni viziji bezbjedne, demokratske, multietničke Crne Gore, koja je predrođenao da zauzme mjesto koje joj pripada među evropskim demokratijama kao članica EU.

Crna Gora ne može i ne smije da dozvoli da niti Srbija, niti Rusija, niti sjutra Kina ili neka druga država upravljaju našom zemljom, članicom NATO saveza, rekao je danas, otvarajuci 11. 2bs forum, Savo Kentera, predsjedniik Atlantskog saveza Crne Gore.

Kentera je kazao da se ovdje ne radi više samo o nama, već o čitavoj Alijansi i zaštiti njenih interesa, kao i zaštiti nacionalnih interesa svake zemlje članice NATO saveza.

Posebno je naglasio da ne smijemo dozvoliti da CG postane primjer izazvanja nestabilnosti, podjela u društvu i haosa širenjem lažnih vijesti, intenzivne dezinformacione kampanje, te generalno malignog uticaja koji se ostvaruje preko političkih partija, pojedinaca, NVO sektora i slično.

Ono što se danas dešava Crnoj Gori, sjutra može biti obrazac po kojem bilo koja zemlja članica NATO saveza može biti predstavljena kao faktor nestabilnosti i podjela unutar NATO saveza. To nikome unutar Alijanse nije i ne može biti interes, upozorio je on.

Ukazujuči da je prethodnih godina kreiran ambijent koji je rezultirao dubokim podjelama i uz pomoć stranog faktora doveo do ovoga gdje se sada nalazimo, Kentera je naglasio da je jedini način suprotstavljanja takvom stanju –  jačanje instiutucija sistema.

Moramo imati Vladu koja će biti sposobna da zatvori sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom u najskorijem roku, koja će raditi na tome da postanemo članica EU u narednih nekoliko godina, a ne da dobijamo negativne izvještaje iz EU. Trebamo Vladu koja će raditi na privlačenju stranih investitora, a ne na njihovom odlivu iz Crne Gore, Vladu koja će se brinuti o svojim građanima i boljem životnom standardu, a ne donositi ili najavljivati populističke mjere za koje i sama zna da nisu realne, Vladu koja ni u jednom momentu neće dozvoliti da u sektor bezbjednosti uđu oni kojima je neka druga zemlja bliža od CG. I što je najbitnije, moramo imati Vladu koja neće samo deklarativno podržavati članstvo Crne Gore u NATO, već aktivno doprinositi jačanju Alijanse i svih njenih članica, istakao je predsjednik Atlanskog saveza Crne Gore.

Istovremeno, on je potencirao da budućnost naše zemlje i regiona leži isključivo u našim rukama.

Ako mi sami ne preduzmemo nešto da se odupremo svim prijetnjama zapadnim civilizacijskim vrijednostima, onda ne možemo ni očekivati da idemo naprijed, kazao je, izražavajući uvjerenje da imamo dovoljno snage, volje i mudrosti da Crnu Goru i region vratimo na pravi put.

Sagledavajući ukupan put Crne Gore od nezavisnosti do danas, Kentera je rekao da je napredak evidentan u mnogim oblastima. Postali smo članica NATO saveza i samim tim podigli bezbjednost na najviši nivo, privukli veliki broj investitora koji su Crnu Goru vidjeli kao izuzetnu priliku da svoj kapital ulože na duži period. Podigli smo stepen vladavine prava usvojivši veliki broj zakona u skladu sa direktivama evropske unije, otvorili sva poglavlja a zatvorili tri.

Međutim, postoje oblasti gdje je moglo da se uradi mnogo više, prije svega na polju obrazovanja, kulture, jačanja nezavisnosti institucija, kazao je Kentera, dodajući da su posljedice nedovoljnog obraćanja pažnje na te oblasti vidljive danas.

Osvrćući se na situaciju u regionu, predsjednik Atlantskog saveza je istakao da smo danas u težoj situaciji nego prije nekoliko godina. U tom kontekstu, pomenuo je put koji je prešla Srbija, koja od konstruktivnog faktora mira i stabilnosti u regionu, zbog političkih odluka njenih lidera dovodi u pitanje stabilnost Zapadnog Balkana.

Danas, na žalost, imamo jednu potpuno drugačiju sliku. Umjesto da bude faktor stabilnosti u regionu, Srbija kao da se vraća politici 90-ih, ovog puta sofisticiranim metodama, zavijenim pod plaštom demokratije i zaštite Srba u regionu. Vidimo šta se ovih dana dešava na Kosovu i u ostalim zemljama regiona. Ipak, najeklantantniji primjer narušavanja dobrosusjedskih odnosa ogleda se upravo na primjeru Crne Gore, kazao je Keneta.

On se zapitao da li Srbija vodi takvu politiku radi izbora koje treba dobiti ili radi postizanja nestabilnosti u regionu, ili možda zbog interesa koje Rusija želi ostvariti u regionu, ne eksponirajući sebe i svoje ljude, a poučena lošim lekcijama iz proteklih godina?

Jedanaesti 2BS FORUM – jedna od vodećih političko-bezbjednosnih konferencija u jugoistočnoj Evropi, koju organizuje Atlantski savez Crne Gore, održava se u petak 15. oktobra.

Ove godine Atlantski savez Crne Gore obilježava 15 godina predanog rada na jačanju demokratije, bezbjednosti i stabilnosti u Crnoj Gori i regionu.

Kako bi podržao i zagovarao ove ideje, Forum, kao vodeća konferencija ASCG  i vodećA konferencija u jugoistočnoj Evropi, okuplja predsjednike, premijere, ministre, poslanike, diplomate, predstavnike međunarodnih organizacija i bezbjednosne stručnjace sa obje strane Atlantika, koji će razgovarati o regionalnim i globalnim trendovima i izazovima.

Direktan prenos konferencije možete pratiti ovdje