Ministar Crnadak je istakao da situacija u BiH nije sjajna i da i 25 godina nakon rata uslovi u državi nijesu dobri. Pohvalio je i uticaj Crne Gore u regionu, koja prema njegovim riječima služi za primjer. U otvorenom razgovoru u kojem, kako je ministar i sam naveo, nije bilo “tabu tema”, postavljala su se razna pitanja. On smatra da je Dejtonski sporazum riješenje uprkos tome što sistem nakon njega u državi nije previše uspješan i da je samo potrebno uložiti dodatne napore da bi se dejstva istog Sistema na najbolji mogući način vidjela u praksi. Odgovarajući na pitanja prisutnih istakao je da postoji dosta “situacija” koje samo koče državu na svom putu evroatlantskih integracija. Neka od istih je i inicijativa SDA (Stranke u Bosni) da Republika Srpska promijeni svoje ime. Previše je zastoja ovog tipa koje obustavljaju rad organa. Ono što je svakako važno jeste da “proces evroatlantskih integracija ne smije biti talac vlasti”, kako on navodi. Očekuje I da ce BiH do kraja 2019.godine dobiti status kandidata za članstvo u EU. Ono što je takođe potencirano je i da se saradnja sa NATO savezom razvija i da se radi na prevazilaženju nesuglasica. Na pitanje vezano za “privremeno otuđenje EU” sa prostora Zapadnog Balkana, odgovorio je da je EU okrenuta i drugim regionima Evrope i da je ipak mnogo važnije da čelni ljudi EU neće smatrati kontinent “završenim” dok sve države Evrope ne pristupe. Uz konstantni uticaj sa istoka, pitanje rehabilitacije boraca koji su se vratili sa ratišta iz Sirije, uticaj “maskiranja” važnih problema u državi, preinačenja vec donesenih odluka vodećih ljudi u državi ali i pitanja granica sa okolnim državama I kršenja sporazuma između država Zapadnog Balkana, jasno je da je pred BiH i državama regiona i dalje veliki izazov.

Svakako da su glavne poruke ove posjete da se BiH više nego ikad bavi “životnim pitanjima”, da svoje spoljno-političke prioritete koji su EU i regionalni odnosi stavlja “rame uz rame” i da se ne samo u BiH već i u cijelom regionu postepeno napreduje ka ostvarenju boljih uslova za život građana ovih prostora.

Ministar privremeno okupiranih teritorija Ukrajine Vadim Olegovič Černiš (Vadym Olehovych Chernysh), sa saradnicima, posjetio je Atlantski savez Crne Gore. Tom prilikom sa domaćinom, predsjednikom Atlantskog saveza Crne Gore dr Savom Kentera i njegovim saradnicima razgovarao je na temu sajber bezbjednosti, sve prisutnije pojave dezinformacija kao glavnog oruđa u destabilizovanju političkih sistema, koje uz kreiranje „lažnih vijesti“ , niske medijske i digitalne pismenosti dovode do nepovoljnih društvenih gibanja i pojava. Zajednički je ocijenjeno da je riječ o najvećoj opasnosti po stabilnost društva i demokratske procese, koja poprima globalne razmjere. Stoga, kako je rečeno, neophodno je podizanje nivoa saznanja i svijesti o postojanju tih problema, kako bi se smanjile negativne posljedice spoljnih i unutrašnjih uticaja. Gospodin Kentera istakao je presudno važnom saradnju Vlade i civilnog sektora, istakavši da je to ključ uspjeha.

Konstatovano je da obije države imaju gotovo identične probleme u tom pogledu. Uzimajući u obzir uticaje tih pojava, zaključeno je da postoji potreba za jačanje te saradnje i razmjene iskustava, ekspertiza i „know-how“ iskustava, te organizacije foruma, okruglih stolova itd.

Radionica na temu „Uloga mladih u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma na Zapadnom Balkanu”, koju je organizovao Atlantski savez Crne Gore, uz podršku Ambasade Kanade, održana je u Podgorici, u Crnoj Gori u periodu od 19. do 21. novembra 2018. godine.

Tokom dvodnevnog događaja preko 30 mladih ljudi sa Zapadnog Balkana je učilo od i diskutovalo sa uglednim spikerima i ekspertima o radikalizaciji i fenomenu stranih boraca koji se pojavio među omladinom na Zapadnom Balkanu – specifičnoj temi koja se tiče ne samo regionalne, već i međunarodne bezbjednosti.

Kroz poučna izlaganja poznatih spikera, kao što su bivši ekstremista Adam Deen, profesor Vlado Azinović, Veselin Veljović – načelnik Uprave policije Crne Gore, protojerej-stavrofor Boris Brajović, Jessie Hronesova ispred Aktis Strategy i Džemo Redžematović ispred islamske zajednice Crne Gore, mladi učesnici su imali priliku da dobiju bolji uvid o tome šta je to što tjera mlade ljude da se priklone terorističkim organizacijama, šta je to što ih tjera da idu na strana ratišta, kakav uticaj imaju društvene mreže u regrutovanju ljudi, koji su drugi mehanizmi kroz koje se regrutuju mladi ljudi? Kako to spriječiti? Koja je uloga omladine u pozitivnom narativu u borbi protiv nasilnog ekstremizma  i radikalizacije koja vodi terorizmu? Koja je uloga univerziteta i vjerskih zajednica?

Atlantski savez Crne Gore i Asocijacija mladih Atlantskog saveza su prepoznali omladinu kao grupu koja je istovremeno najpodložnija nasilnom radikalizmu i kao grupu koja ima najveći potencijal da se bori protiv njega i da ga spriječi. Imajući to na umu, jedan od glavnih ciljeva je bio da mladi ljudi steknu vještine i potrebno znanje u prepoznavanju i suočavanju sa radikalizmom.

Uspjeli smo u našim naporima da podstaknemo značajne diskusije sa širokim opsegom mišljenja koji se tiču jednog od najvažnijih pitanja na polju međunarodne bezbjednosti.

Svi učesnici su se usaglasili da, bez obzira na stepen obrazovanja, uzrast ili imovno stanje, svi mogu podleći radikalizaciji, kao i da su terorizam i nasilni ekstremizam globalni problemi i da ne smiju da se povezuju ni sa jednom religijom ili grupom.

Radionica je uspjela da opravda visoke standarde koje su postavili naši prethodni događaji i postala je platforma za diskusiju među mladim ljudima.

NATO i Norveška se pripremaju za najveću vježbu NATO-a u posljednjih nekoliko godina. Trident Juncture 2018 će okupiti 50.000 učesnika, 250 aviona, 65 brodova i 10.000 vozila iz 31 zemlje.

Vježba će staviti na test cijeli vojni lanac – od obuke trupa na taktičkom nivou, do komandovanja velikim snagama. Ova vježba će poslužiti kao obuka za NATO Response Force i snage drugih saveznika i partnera, osiguravajući da mogu zajedno fukncionisati zajedno.

  • Kada: od 25. oktobra do 7. novembra 2018. godine
  • Ko: Oko 50.000 učesnika iz 31 NATO i partnerskih zemalja.
  • Zašto: Da bi se osiguralo da su snage NATO-a obučene i spremne, da se prikažu naše kolektivne mogućnosti i da se pokaže da je NATO jak.
  • Komponente: Tokom vježbe će se koristiti oko 250 aviona, 65 plovila i do 10.000 vozila
  • Lokacija: Centralna i istočna Norveška; okolna područja Sjevernog Atlantika i Baltičkog mora, uključujući Island i vazdušni prostor Finske i Švedske.
  • Cilj: Da se ​​osigura da su snage NATO-a obučene, sposobne da rade zajedno i spremne da odgovore na svaku prijetnju iz bilo kog pravca.
  • Komandant: Admiral James G. Foggo, komandant Komande združenih snaga NATO-a u Napulju, odgovoran je za vođenje vježbe.

Kao najnovija NATO punopravna članica, naša zemlja će učestvovati i doprinijeti Vježbi sa 33 pripadnika Vojske Crne Gore.

Glavni dio naših snaga je pješadijski vod od 27 pripadnika, koji će biti u sastavu Slovenačke čete. Pješadijski vod je iz sastava Prve pješadijske čete iz Nikšića. Sva pripadajuća oprema je iz Prve pješadijske čete, kao i četiri vozila, koja su već upućena brodom za Kraljevinu Norvešku. Jedinica je opremljena svom potrebnom opremom za ekstremno hladne uslove i spremna za realizaciju zadataka na planinskim terenima u hladnim uslovima.

Od preostalih šest pripadnika, po jedan pilot, logistički podoficir i vojni policajac biće u sastavu slovenačke eskadrile, u komandi slovenačke logističke čete, odnosno u slovenačkoj četi vojne policije, dok će dva štabna oficira biti u komandi italijanske brigade. Jedan oficir biće zadužen kao ocjenjivač – kontrolor tokom vježbe.

Realizacijom aktivnosti na vježbi, Vojska Crne Gore podiže nivo obučenosti, razmjenjuje iskustva, ostvaruje jačanje saradnje i povjerenja sa partnerskim zemljama i usvaja NATO standarde i procedure, neophodne za povećanje operativnih sposobnosti jedinica.

Više informacija možete pronaći na sljedećim linkovima:

O Trident Juncture 2018: https://forsvaret.no/en/exercise-and-operations/exercises/nato-exercise-2018

NATO zvanična strancia: https://www.nato.int/cps/en/natolive/157833.htm 

Ministarstvo odbrane Crne Gore zvanična stranica: http://www.mod.gov.me/pretraga/192589/Vojska-Crne-Gore-salje-33-pripadnika-na-vjezbu-TRIDENT-JUNCTURE-18.html

Atlantski savez Crne Gore danas obilježava 12 godina od osnivanja. Za proteklih 12 godina, Atlantski savez je postao prepoznat kao ključna platforma za usmjeravanje efikasnih promjena na političkoj i bezbjednosnoj sceni i svojim aktivnostima doprinio podizanju svijesti crnogorske javnosti o evroatlantskim vrijednostima i o značaju članstva Crne Gore u NATO.

Atlantski savez će i u godinama koje dolaze svoj rad posvetiti pružanju ekspertske, naučne i istraživačke podrške i znanja neophodnih za adekvatne odgovore na savremene izazove bezbjednosti i za osnaživanje demokratskih kapaciteta crnogorskog društva. Kroz dijalog i diskusije o ključnim međunarodnim pitanjima i problemima nastojaćemo da obogatimo javnu diskusiju i da damo doprinos očuvanju mira i bezbjednosti i jačanju uloge NATO u regionu JIE.

Sačuvajte datume 2BS Foruma 2019 u vašim kalendarima. Forum će biti održan 30. maja – 1. juna 2019. godine. Vidimo se u Budvi.

Crna Gora postala je članica NATO 5. juna prošle godine, a dva dana kasnije crnogorska zastava podignuta je ispred sjedista NATO u Briselu.

Predstavnici Atlantskog saveza Crne Gore su na simboličan način proslavili prvu godišnjicu članstva u NATO, i 5. juna 2018. godine, i učinili da se zastave NATO i Crne Gore zavijore i na Lovćenu!

PANEL IV: “DEZINFORMACIJA JE NOVA INFORMACIJA?”

Dezinformacije se u svijetu ne mogu zaustaviti, a nemoguće je kontrolisati sve što se objavi na internetu, pa bi sredstva trebalo ulagati u odbranu od hibridnih informacija, jedna je od poruka sa panela “Dezinformacija je nova informacija”. Stručnjak za komunikologiju i politikolog, Kateryna Kruk, govorila je o prilikama tokom dešavanja na kijevskom Majdanu, i pojašnjava da Ukrajina, kad je riječ o ratu informacijama nije dio problema, već dio rješenja. Rusija, vjeruje ona, ne koristi lažne vijesti kako bi povećala “meku moć”, već da bi iskoristila sukobe. Smatra i da bi trebalo bojkovati Svjetsko prvenstvo koje se ove godine održava u Rusiji. Sa njom je saglasan i novinar iz Njemačke, Boris Reitschuster, koji kaže da je potrebno izgraditi povjerenje u medije, i navodi da je potrebno pronaći algoritme koji bi identifikovali sumnjive izvore infirmacije.

Viši saradnik i direktor programa za Rusiju u okviru Centra za analizu evropske politike, Brian Whitmore, kaže da  treba da shvatimo da dezinformacioni rat ne postoji u vakuumu. Govoreći o zakonu o Fejsbuku u Njemačkoj, Whitmore navodi da je potrebno urediti funkcionisanje i korišćenje Fejsbuka. Problem nije samo u medijskoj pismenosti, vjeruje on, već je problem i u obrazovanju. Viši zvaničnik za Rusiju i Zapadni Balkan iz Sektora za javnu diplomatiju NATO-a, Robert Pszczel, smatra da je uloga tradicionalnih medija važna, ali kaže da ne podržava kontrolu medija. Govoreći o tome što bi trebalo uraditi u NATO-u da se pomogne državama u borbu protiv lažnih vijesti, on je rekao da je potrebne sve zemlje dovesti u istu ravan.

PANEL V: ”IZUČAVANJE NEKSUSA IZMEĐU RELIGIJE I POLITIKE BEZBJEDNOSTI”

Panelisti su istakli da je dijalog veoma važan, te da religija u stvari propagira mir u svijetu, iako određene ekstremističke grupe šalju drugačije poruke u odnosu na vjerske velikodostojnike.

Ministar vanjskih poslova BiH, Igor Crnadak, kaže da povezivanje religije i bezbjednosti ima smisla, navodeći da s optimizmom gleda na poruke predstavnika vjerskih zajednica, učesnika panela, da doprinesu miru i stabilnosti. On je rekao da ne može prihvatiti ocjenu da postoji veliki jaz između tri naroda u BiH, ali smatra da bi 23 godine nakon rata trebalo biti više povjerenja.

Episkop južno-centralno američki i buenosaireski, Kirilo Bojović, kazao je da je uloga vjerskih zajednica i pravoslavne crkve značajna s aspekta bezbjednosti. Crkva je, smatra Bojović, faktor prevencije i odvraćanja ljudi od nasilja. Bojović kaže da ne vidi opasnost po Crnu Goru kad je riječ o međureligijskoj mržnji. On se osvrnuo na Kosovo, navodeći da su tamošnji Srbi u apsolutno neravnopravnom položaju. Bojović smatra i da se terorizam ne može poistovjetiti s islamom, jer je više riječ o psihološkom problemu pojedinca.

Vojni biskup iz BiH, monsinjor Tomo Vukšić, smatra da je sekulirazam doživio neuspjeh, navodeći da iz perspektive hrišćanstva nasilje nikad nije imalo nikakvu legitimizaciju. Upoređujući BiH sa bačvom, Vukšić kaže da tu državu na okupu više drže obruči spolja, nego li koheziona snaga iznutra.

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat Fejzić, kaže da je svijet postao malo selo, i da su brzi protok informacija učinili da sve što se dešava dođe brzo s jednog na drugi kraj svijeta. On je odbacio povezivanje islama s terorizmom u svijetu, navodeći da se nijedna vjera ili narod ne mogu poistovjetiti s terorizmom i upozorava da najveći broj islamskih prestupnika dolazi upravo sa zapada, gdje su oni, kako je rekao, naučili takvo ponašanje.

Gostujući saradnik u Evropskom savjetu za spoljne odnose, Fatim-Zohra El Malki, kaže da poruke koje šalju ekstremističke grupe nijesu one koje šalju vjerski velikodostojnici. „Islam treba tretirati kao bilo koju drugu vjeru ili tradiciju“, kaže El Malki, ističući da je islam jednako racionalan kao bilo koja druga vjera.

The President of the USA, Donald Trump, does not have a wide perspective when it comes to foreign policy, but his policy is based on instinct. At the same time, the President of Russia, Vladimir Putin, would gain 60 percent of the votes if he were the candidate on the elections in Serbia. These are the messages from the third panel “Has the US foreign policy shifted under the Tramp’s administration?” in the framework of the eighth 2BS Forum taking place in Budva.

Speaking about the President of the USA, the former Minister of Defense of Serbia, Dragan Šutanovac, said that a couple of days ago he was listening to the manager of Trump’s campaign, Mr. Corey Lewandowski who, as he highlighted, almost convinced him that Trump is the best leader.

When it comes to the attitude of Serbia to the East and West, Šutanovac said that the Serbs have different opinions.

“Emotionally, we are leaning towards Russia and we would say that we love it the most, but, if you ask us where do we want our health insurance, the answer would be – the USA and  the Western Europe”, said Šutanovac.

He stated that Serbia is not ready to become a member of NATO as fast as the other countries of the region.

“Trump is led by instincts, he is a great businessman. I am a democrat, and the nationalists say – “Serbia first”, just like “America first.” But, if we had elections and if Putin were a candidate, he would gain 60 percent of the votes which is surprising” said Šutanovac.

Stating that the EU is the only choice for the region, Šutanovac said that all of us would become NATO member states, eventually.

Šutanovac commented the attempt of a third party’s interference into the political events in Montenegro and Macedonia:

“Serbia is under the real siege and fake news attacks.”

Concerning the question whether this fake news is from Russia, he responded:

“I think so. You would not believe what could be received from that source. We have one magazine with the headquarters in Russia and their influence is much stronger than the content produced by the televisions.”

As he said, he does not perceive a serious vision in this: “In this situation, we are like a pebble in a shoe, we obstruct every movement. We have long relations with the USA, it is something that should be considered and this way, we should cope with fake news.”

The Director of the Warsaw Office of the German Marshall Fund, Michal Baranowski, said that the pessimism concerning Trump is real, stating that the Trump’s administration nor the USA are like him.

“It is true that it would be good for us to be a strong actor on the security field and to have a good ally in the USA but we must consider the USA from that perspective. We might not like what Trump is representing but it is even worse when we think of the consequences of his rule – i.e. the undermining of his alliances, and NATO and the EU belong to them”, said Baranowski.

Baranowski said that they would approve if Joe Biden won the next elections, stating that his country would remain pro-American, no matter who is in the White House.

According to him, the biggest threat is the imitation of Russia by the other countries, which is a Putin’s success.

The Director of the Center for Diplomacy and Global Engagement, Michael Carpenter, thinks that Trump does not have wider perspective concerning foreign policy, but that his policy is based on instincts. All of this is not good for human rights and democracy, as he considers. 

“Foreign policy should be in the hands of professionals”, said Carpenter.

He thinks that the American foreign policy was based on a strong transatlantic relation.

Carpenter said that the relations of Serbia with Russia are acceptable, but, they should not be combined with the aggressive Kremlin policy.

“Do they see the foreign policy of this country which is clearly manipulating?”, asked Carpenter.

The Counsellor in the Presidency of Bosnia and Herzegovina, Selmo Cikotić, says that the USA should think of an alternative for their benefit.

“It is natural for us to have reasons to believe that our connection in the region is a guarantee for a stability in the Western Balkans. And that is why the interventionist role of the USA is expected in all of this. That intervention of the USA has been the best since the period of the Cold War.”, said Cikotić.

As he said, NATO is seen as the only efficient concept.

“Whenever a problem appears, NATO is the only one that can solve it.”, he highlighted.

While commenting the presence of the Russia in the region, he said that they do it with a very few investments.

“There is no simple approach. In all of the nations in the region, there is the attitude that Russia is a great nation that participated in the creation of the civilization, which is true, but when the crisis emerge, you will always find some radical element from Russia.”, said Cikotić.

He said that the investments from Russia would not bother Bosnia and Herzegovina, but the problem is that the President of the Republic of Srpska, Milorad Dodik, is inclined towards Moscow. 

“We have the economic trade with Russia which was the smallest for the entity that he represents” says Cikotić, while assessing that the geopolitics of the Western Balkans is particular. To the question concerning how much we should be worried about the presence of “the soft Russian power”, Šutanovac responded that the influence of Russia is not rational.

“There were zero donations from the East, but they had better PR. When we had a fire, there were the airplanes from Russia to extinguish it. They acted faster than the USA, since we have the procedures there”, he said.

Jačanje radikalnih pokreta ne bi trebalo da bude opravdanje članicama Evropske unije (EU) da ne otvaraju perspektivu članstva balkanskim državama, a nacionalizam se koristi kako bi se oslabilo nezavisno sudstvo, pluralizam i sloboda medija, jedna je od poruka sa drugog panela na osmom 2BS Forumu koji se održava u Budvi.

Crna Gora je, prema ocjeni kosovskog predsjednika Hašima Tačija inspiracija za region, a EU, podržana od strane NATO-a, u smislu bezbjednosti, najjača je mirovna misija do danas.

Tači je u uvodnom govoru, čestitajući građanima Crne Gore Dan nezavisnosti, uputio čestitke Milu Đukanoviću povodom stupanja na dužnost predsjednika države.

Tači je rekao kako se nada da će svi zajedno raditi na tome kako bi se približili Evropskoj uniji, i podsjetio kako je Kosovo u procesu izmjene Ustava, da bi zajednica Crnogoraca bila priznata kroz garantovani mandat u parlamentu.

“Crna Gora je inspiracija cijelom regionu za evropske i evroatlanstke integracije. Srećni smo što je Crna Gora članica NATO-a. Članstvo Crne Gore i Albanije u NATO-u donosi stabilnost cijelom regionu Zapadnog Balkana”, rekao je Tači.

Kosovki predsjednik je rekao da ne bi trebalo ustuknuti pred populizmom, jer da se to desilo, nikad ne bi došlo do demarkacije granice između Crne Gore. Tači je, kako je rekao, zahvalan vlastima u Podgorici koja je pokazala razumijevanje i strpljenje za institucije na Kosovu u vezi s procesom demarkacije.

“To je bio mudar pristup, pa zato danas Crna Gora i Kosovo imaju odlične odnose”, kazao je Tači.

Govoreći na temu “Evropa sada”, Tači je rekao da članstvo u EU nije poklon. Smatra da se mnoge stvari ne mogu predvidjeti, jer se određene pojave razvijaju po principu domino efekta, kao što je slučaj s Bregzitom.

“Ali vidimo da EU ostaje snažna, da jačaju proevropske snage. EU podržana od strane NATO-a, u smislu bezbjednosti, nešto je što je najjača mirovna misija do danas. EU nije samo mirovni pokret, već pokret kojim se teži kako bi prevazišli probleme”, rekao je Tači, napominjući da jačanje radikalnih pokreta ne bi trebalo da bude opravdanja članicama EU da ne otvaraju perspektivu članstva balkanskim državama.

Tači je rekao da vjeruje da je sporazum između Beograda i Prištine težak i za Srbiju i za Kosovo, navodeći da se sve lakše može prevazići uz zajedničku evropsku viziju. Uvjeren da će Kosovo dobiti stolicu u Ujedinjenim nacijama, Tači je rekao da vjeruje da će se krenuti i u proces međusobnog priznanja.

“Cijenimo integritet Španije. Ali Katalonija nije Kosovo, a Srbija nije Španija”, rekao je Tači, vjerujući “da ćemo svi jednog dana postati članice iste porodice, a to su EU i NATO”.

Ambasador Kanade u Njemačkoj i specijalni izaslanik pri Evropskoj uniji i Evropi, Stéphane Dion, kazao je da su dva problema pred Evropom – Srbija i Kosovo, te spor Makedonije i Grčke oko imena.

Dion smatra da ne postoji način da se Kosovo vrati Srbiji, pa je jedino rješenje da Beograd s Prištinom razvija novi odnos susjedstva.

“Ne vidim nijedno drugo rješenje”, rekao je Dion.

Govoreći o sporu oko imena između Atine i Skoplja, on je rekao da ne vidi problem u imenu Nova Makedonija.

“Drugi sporovi koje treba riješiti prije članstva u EU je da ovih šest država moraju postati čvrste liberalne demokratije. Nema načina da EU apsorbuje zemlje u pogledu vladavine prava, jer EU nije toliko sigurna u samu sebe kao nekad”, kazao je Dion.

Kad je riječ o kapacitetima za unapređenje demokratije, Dion je rekao da se nacionalizam koristi kao način da se konsoliduje moć autokrata.

“Koriste ga da bi oslabili nezavisno sudstvo, pluralizam, slobodu medija… Demokratija i njeni stubovi su ugroženi od nacionalizma”, kazao je Dion.

On je rekao da vjeruje kako Crna Gora želi da bude ponosna na svoj doprinos jačoj Evropi i Uniji. Populistički lideri su, ocijenio je, alergični na bilo kakvu kritiku, posebno ako ona dolazi sa strane.

“Bilo bi pogrešno da se na Balkanu standardi EU smatraju kao ograničenje. Zahtjevi koji vam se nameću su prilika da se poprave pojedinačna društva”, rekao je Dion.

Izvještaj o napretku Crne Gore iz 2018. je, smatra on, indikator obaveza koje bi zemlja trebalo da ispuni, poručujuči da “demokratiji nema kraja”, i da bi na njoj trebalo raditi. Dion smatra i da zemlje Zapadnog Balkana imaju puno toga da ponude.

Na konstataciju da Crna Gora pregovara šest i po godina, onoliko koliko je trebalo Hrvatskoj, a da je perspektiva za Crnu Goru tek 2025. godina, Dion je rekao da je podrška za proširenje moguća ako se obezbijedi sloboda medija, borba protiv organizovanog i kriminala.

“Unaprijedite vaše zemlje, popravite vaše zemlje. Ne vjerujem da su lideri licemjeri i da nemaju interes da Balkan bude u EU”, rekao je Dion.

EU bi, vjeruje on, rado primile Zapadni Balkan, pod uslovom da nove članice ne bi oslabile liberalnu demokratiju.

Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović, smatra da je francuski predsjednik, Emanuel Makron, tamni oblak nad našim horizontom, podsjećajući na njegovu izjavu u Sofiji da neće biti proširenja prije 2025. godine.

Uslov bi, kaže on, trebalo ispuniti zbog nas i naše zemlje, a ne zbog pragmatizma i Evropske unije

.

“Srbiju i Crnu Goru često stavljaju u isti koš. Ne znam zašto ne kažu da smo mi lideri, jer Srbija kaska za nama. Treba praviti razliku između 30 i 13 otvorenih poglavlja, ali hajde da stvari zovemo pravim imenom”, kazao je Radulović.

Lideri, poručuje on, treba da budu lideri, a da se ne zamagljuju vještački ono što su činjenice.

“Mi smo dobili članstvo u NATO, i kao što je rekao Tači oni se ugledaju na nas. Dakle, lidera pratite”, rekao je Radulović.

Govoreći o ruskom uticaju, Radulović je rekao da 25 odsto javnosti i dalje u ljubavi s Rusijom, što stvara probleme u nacionalnom ponosu.

“Kad nemate nacionalni konsenzus, jako je teško da nešto radite. Četvrtina stanovništva navija za Rusiju u uzajamnim susretiima. Kad god imate rusku investiciju, imate Saharu u ekonomskom smislu. To smo itekako iskusili”, rekao je Radulović, navodeći da i dalje osjećamo posljedice političkog miješanja Rusije u crnogorske prilike 2016.

On smatra da je veoma teško naći pozitivne primjere uticaja Rusije i na politiku i na ekonomiju.

Viši saradnik na Harvardu, Radoslav Sikorski, rekao je da je izjava Makrona za Balkan ozbiljan stav, koji nije samo njegov, već rasprostranjeno mišljenje u Zapadnoj Evropi.

“EU će biti dvostruko opreznija kako će se odvijati proširenje”, rekao je Sikorski.

EU, tvrdi on, neće primiti nijednu novu članicu koja bi mogla da ide unazad.

“Dakle, zemlje kandidati da ne štrikiraju svoje obaveze, već da rade nešto što ima smisla, što ih preporučuje da budu članice EU”, rekao je Sikorski.

Na Balkanu je loše to što, kako je rekao, Rusija nije imala toliko uticaja 50 godina nakon rata.

Bivši ministar odbrane Slovenije, Roman Jakič, smatra da je problem u tome što populizam povećavaju oni koji su protiv proširenja EU.

“Siguran sam da sve zemlje čine sve što mogu da stignu EU. Crna Gora i Makedonija veoma su aktivne u tome”, kazao je Jakič.

On poručuje kako je stav Slovenije da bi Zapadni Balkan trebalo što prije integrisati, i posmatrati s geopolitičke tačke gledišta, a ne pukog ispunjavanja uslova i štrikova.