Za suočavanje sa izazovima koje donosi digitalizacija i razvoj tehnologije nepohodna je saradnja kroz sve nivoe društva, zaključeno je na Onlajan diskusiji koju je organizovao Atlantski savez Crne Gore.
Na panelu na temu Bezbjednosni izazovi Zapadnog Balkana u digitalnom svijetu učestvovali su Damir Marušić iz američkog Atlantskog savjeta, Laura Brent iz Centra za novu američku bezbjednost, Milan Sekuloski iz Centra za digitalno ubrzanje, DAI i Irina Rizmal iz PwC-a. Moderator panela bila je Milica Pejanović-Đurišić član uprabnog odbora Atlantskog saveza Crne Gore.

Govoreći iz svog iskustva, Milica Pejanović Đurišić je naglasila, da kada je Zapadni Balkan u pitanju, očigledan je nedostatak namjere da se kreira određeni pristup koji ne bi bio jednoličan, jer je dokazano da ne postoji jedinstven pristup kada je u pitanju zaštita od sajber prijetnji. Pejanović Đurišić smatra da je podizanje svijesti o ovoj problematici prva faza, i da bi to u ovom trenutku bilo od velike pomoći u odlučivanju budućeg pravca digitalnog razvoja. Osvrćući se na problem dezinformacija istakla je kako postoji niz primjera u regionu gdje dezinformacije ugrožavanju ljudska prava, dodajući da naše okruženje nije dovoljno razvijeno kada je u pitanju zaštita ljudskih prava i sloboda. Pejanović Đurišić je takođe istakla da odgovor države i institucija u zaštiti onih koji su mete onlajn napada nije adekvatan i dovoljno proporcionalan da bi obeshrabrio takva buduća ponašanja.

U svom izlaganju Damir Marušić je kazao da je Atlantski savjet izuzetno posvećen jačanju sajber bezbjednosti i bobi protiv malignog stranog uticaja. Međutim, on je takođe napomenuo da je česta pojava, ne samo u zemljama Zapadnog Blakana veći i u Americi, home-grown dezinformacije, tj. dezinformacije koje se plasiraju unutar našeg društva. Taj trend dodatno je ubrzan COVID-19 pandemijom, dodao je on. Marušić je istakao da je tokom pandemije upotreba tehnologije povećana i da je evidentno je da to značajno narušava naš onlajn život, ali čini i naše demokratije slabijim. Nepohodno je uložiti mnogo više napora u promišljanje o efektima rapidno razvijajuće tehnologije na demokratiju, smatra Marušić. Kada je u pitanju Zapadni Balkan, on je naglasio da Digitalini svijet nije bio u agedni na ovogodišnjem samitu Otvoreni Balkan.

Laura Brent iz Centra za novu američku bezbjednost smatra da su problemi koji se tiču bezbjednosti i tehnologije isuviše kompleksni da bi se našao jedinstveni pristup ovom izazovu. Prema njenom ličnom iskustvu najuspješnije način za suprotstavljanje sajber prijetnjama je korišćenje različitih pristupa i pronalaženje načina za saradnju različitih organizacija i institucija. Ona je istakla da se tehnologija mnogo brže mijenja i razvija od vlasti, i da će se to nastaviti u budućnosti posebno sa aspekta regulacije. Brent je istakla da je zahtijevanje na jasnijoj regulaciji nepohodno nastaviti paralelno sa izgradnjom partnerstava u součavanju sa ovim izazovima.

Milan Sekuloski je govoreći iz ličnog iskustva istakao kako je digitalizacija donijela mnoge benefite u društvu ali i nove izazove. Prema njegovim riječima Internet je doveo de redistribucije ili decentralizacije moći. On je dodao da je decenralizacija moći dovela do decenralizacije prijetnji. Sekuloski je posebno istakao da država i državne intitucije ne mogu da obezbijede potpunu bezbjednost u sajber prostoru. Čak se i zemlje poput SAD-a oslanjaju na privatne kompanije, dodaje on. Ono što je česta pojava u regionu Zapadnog Balkana jeste da vladajuće strukture osjećaju da nijesu u mogućnosti ili ne osjećaju potrebu da reaguju na sajber prijetnje iz razloga što one dolaze van domašaja same države, ističe Sekuloski.

Irina Rizmal je kazala da je proces digitalizacije počeo prije pandemije, ali da su posljedice Covida znatno ubrzale taj proces. Rizmal je iskazala bojazan što se koncept digitalizacije često ne vezuje za sajber bezbjednost. Ona je naglasila da nedostatak svijesti o sajber bezbjednosti nije samo postojao kod država i na nacionalnom nivou već i u privatnom sektoru. Međutim, prošlogodišnje globalno istraživanje na nivou izvršnih direktora koje je uradio PwC, pokazalo je da su sajber prijetnje prepoznate među pet najvećih prijetnji biznisu, osim u regionu Centralne i Istočne Evrope gdje su sajber prijetnje bile rangirane među top deset najvećih prijetnji. Rizmal je posebno naglasila da je nepohodno podizati svijesti o sajber bezbjednosti kroz sve nivoe društva.

Atlantski savez Crne Gore nastavlja svoju predanost i posvećenost demokratizaciji i bezbjednosti regiona Zapadnog Balkana.

U Budvi je od 25. do 28. novembra, pod pokroviteljstvom CFLI Kanada i Kancelarije belgijskog atašea za odbranu, održana Škola mladih lidera koja je okupila 32 studenata i mladih iz Crne Gore i regiona, kao i stručnjake iz oblasti politike, međunarodnih odnosa i bezbjednosti. Cilj projekta je obezbijediti potrebne liderske vještine, različite perspektive vršnjaka u regionu Zapadnog Balkana i povezati mlade lidere sa vrhunskim stručnjacima. Tokom četvorodnevnog trajanja Škole, učesnici su bili u prilici da kroz predavanja i interaktivne radionice diskutuju o brojnim aktuelnim pitanjima od značaja za evropsku perspektivu zapadnobalkanskih država i regiona u cjelini.

Učesnike je ispred organizatora pozdravio predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera koji je otvorio događaj. Kentera je istakao značaj umrežavanja mladih, razmjene njihovih stavova i ideja i aktivnog učešća u procesima donošenja odluka. On je prisutne upoznao sa radom Atlantskog saveza i pozvao zainteresovane da se uključe u dalje aktivnosti organizacije.

Prvi panel na Školi mladih lidera bio je posvećen međunarodnom poretku i Zapadnom Balkanu. Govoreći o perspektivi balkanskih država u promjenljivoj prirodi međunarodnih odnosa, potpredsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Ranko Krivokapić je naglasio značaj procesa evropske integracije i izrazio uvjerenje da će, umjesto u paketu sa susjednim državama, Crna Gora ući zasebno u Evropsku uniju.

Kada su u pitanju zajednički izazovi na putu integracije država Zapadnog Balkana, Krivokapić se osvrnuo na manjak perspektive kao ključnog razloga za odlazak mladih, te inicijativu Otvoreni Balkan. Potpredsjednik Krivokapić je učesnicima govorio i o svom dugogodišnjem političkom iskustvu iz pozicije bivšeg predsjednika Skupštine Crne Gore i Socijaldemokratske partije. Upitan o političkoj situaciji u Crnoj Gori, Krivokapić je rekao da nije zadovoljan političkom i ekonomskom dinamikom tokom posljednje decenije, govorio je i o ulozi Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori te stranim uticajima koji determinišu unutrašnju i spoljnu politiku.

Na drugom panelu NATO i kolektivna bezbjednost govorio je programski menadžer Međunarodnog republikanskog instituta Nenad Koprivica. On je polaznike Škole upoznao sa istorijskim kontekstom nastanka Sjevernoatlantskog saveza, njegovim opštim karakteristikama i ulogom u savremenim međunarodnim odnosima, konceptom kolektivne odbrane te budućim sposobnostima u kontekstu NATO strategije 2030. U svom govoru, Koprivica se posebno osvrnuo na evroatlantske integracije država Zapadnog Balkana, a učesnici su pokazali posebno interesovanje za odnos pojedinačnih država prema pitanju članstva u Alijansi.

Na posljednjem panelu prvog dana Škole govorila je brigadna generalka Oružanih snaga Kanade Karla Harding, na temu Žene, mir i bezbjednost. Generalka Harding je naglasila važnost rodnih uloga u sistemu bezbjednosti, govorila o preprekama i predrasudama sa kojima se suočavaju žene u vojsci i sa učesnicima podijelila lično iskustvo na visokim pozicijama u sistemu odbrane. Harding je konstatovala da planiranje nacionalne odbrambene politike i uključenost žena u sektor odbrane zavise isključivo od volje vlasti i stanja u kome se nalazi određeno društvo.

Na kraju prvog dana, polaznici su u interaktivnoj diskusiji sumirali utiske i naučene lekcije, i dali preporuke za unaprijeđenje kvaliteta programa.

Drugi dan Škole mladih lidera otvorilo je predavanje analitičara i predsjednika Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatka Vujovića na temu Društvena polarizacija i rastući nacionalizam na Zapadnom Balkanu. Vujović je, analizirajući strane uticaje u Crnoj Gori, govorio o političkim implikacijama uloge Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, kao i uticajima Kine i Rusije. Naročito je posvećena pažnja i otvorena diskusija o inicijativi Otvoreni Balkan. On je naglasio da Otvoreni Balkan već postoji te da sprovođenje ovakve inicijative ne bi donijelo novu vrijednost, a da bi njene bezbjednosne implikacije bile ozbiljne. Zaključio je da je Zapadnom Balkanu potrebna integracija, ali u okviru Evropske unije.

Posljednji panel bio je prilika da se učesnici upoznaju sa radom Digitalnog forenzičkog centra. Misiju i ciljeve predstavio je glavni analitičar DFC-a, Milan Jovanović kroz interaktivno predavanje Dezinformacije i medijska pismenost. Tom prilikom, učesnici su se upoznali i sa osnovnim pojmovima medijske pismenosti, predstavljene su studije slučaja, kao i praktične radnje u pogledu napredne pretrage na internetu i fact-checkinga.

Na kraju dana sumirani su utisci i dati prijedlozi za buduće djelovanje.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i koordinator bezbjednosnih službi, Dritan Abazović izjavio je da je za njega „crvenu liniju koja se ne može preći“ predstavljao pokušaj da se nakon događaja na Cetinju 5. septembra, obori cijeli bezbjednosni sistem.

Crvena linija se desila nakon događa na Cetinju, tamo nije bilo žrtava, uspjeli smo da okončamo jednu riskantnu situaciju uspješno, šaljući dobru poruku i Crnoj Gori i regionu, da bi nakon riskantnog vikenda neko pokušao da obori cijeli sistem, rekao je on dodajući da je nebitno da li se to radilo iz unutrašnjih ili nekih spoljašnih razloga.
Pristajanje na to bi značilo da u nekoj sličnoj situaciji cijela država mogla da se obori, rekao je je on na 2BS Forumu koji organizuje Altantski savez Crne Gore.

Za mene je to napad agresija i mi moramo da pošaljemo poruku ljudima na šta mogu da računaju sa nas, bio je izričit, dodajući da politička agenda koja nije u liniji sa državnim interesima Crnen Gore nema prodršku kod njegove stranke.

On je kazao da je bilo mjesta kritikama ljudi iz bezbjednosnog sektora, on bi ih privi kritikovao a ne bi stajao uz njih.
Ne mislim da policija funkcioniše besprekorno, ali oni su pokazali dobre rezultate, kazao je Abazović, dodajući da ako neko misli da policiju može da koristi kao bič ili za neke svoje interese na to ne može da računa.

Potpredsjednik Vlade je ponovio da je u vrijeme potpisivanja sporazuma nakon parlamentarnih izbora u avgustu prošle godine, učinio sve da zaštiti Crnu Goru, njenu spoljnu politiku, dodajući da je siguran da se u tome uspjelo.
Upitan da li će podržati ulazak Demokratskog fronta u Vladu, Abazović je kazao da pomenuti sporazum predstavlja dobru osnovu i da svako odstupanje od njega znači gubitak podrške njegove stranke.

Ja nikada ne bih potpisao nešto što zaista ne podržavam, dodao je on, naglašavajući da njegova stranka nipošto neće odustati od evroatlanskog puta Crne Gore i da neće izabrati fotelje nad principima.

Sporazum je izraz naše politike i svako ko hoće da ga potpiše i slijedi može, taj sporazum je pobjeda evropske orijentacije Crne Gore i ja mogu da kažem da sam neko ko ne stavlja potpis u nešto u što ne vjeruje.

Upitan da li se moglo više uraditi na promociji evroatlantskih vrijednosti Abazović je nabrojao uspjehe koji su ostvareni presijecanjem tranzitnih ruta cigareta i kokaina, ali je ukazao da je pravosuđe to koje minimizira rezultate koji se postignu.

Osvrćući se na krizu Vlade, Abazović je kazao da je situacija kompleksna i da mu se lično ne dopada što su svi fokusirani na resore i njihov broj, a malo ko govori o programu Vlade.

On je ukazao na potrebu postizanja šireg političkog konsensusa koji je neophodan da se stvari u pravosuđu pokrenu sa mrtve tačke, posebo imajući u vidu da Crna Gora od juče nema ni Ustavni sud.
Uz malo sreće i mudrosti možda postignemo najbolje solucije, zaključio je potpredsjednik Vlade.

Rusija je iskoristila popuštaanje u procesu evropksog  proširenja i osnažila uticaj na Zapadnom Balkanu

Rusija je globalna sila i predstavlja veliku opasnost Zapadu a čini mi se da Zapad nije spreman da se suoči sa tom opasnosću, kazala je Ivana Stradner sa Američkog instututa za preduzetništvo, učestvujući na panelu 2BS Foruma posvećenog novom međunarodnom poretku i ulozi Rusije u njemu.

Strateški cilj Rusije je da se etablira kao globalna sila i okonča američku dominaciju. NATO je za nju neprijatelj i ona hoće da izazove kolektivnu bezbjednost, ali i da razbije evropsko jedinstvo, rekla je Stradner. 

Ona smatra da je Rusija postala tako opasna zbog evropske slabosti i nedostatka volje Evrope da izazove ruske napore.

Stradner je posebno istakla uspješnost Rusije u načinu korišćenja informacija. Nuklearno naoružanje jeste strateško oružje Rusije, ali je jednako značajno kao i informacije i mi treba da počnemo da razmišljamo o informacijama i sajber bezbjednosti  na način na koji razmišlja Rusija kazala je ona, dodajući da je sajber bezbjednost za većinu zapadnih zemalja samo tehničko pitanje, dok su za Rusiju informacije neophodan sastojak za uspješno razvijanje i pobjedu njihove doktrine.

Rusija investira u tehnlogije ali mnogo više u sadržaje koji ima psihološki uticaj, rekla je Stradner.Ona smatra da Rusiji odgovara jačanje tenzija u regionu Zapadnog Balkana i da ona pokriva u kritične sektore ovog područja poput energije i vojnih potencijala nekih zemalja, ali i da koristi taktike oprobane drugdje navodeći paralelu izmđu upotrebe Srpske pravoslavne crkve  na ovom području i Ruske pravoslavne crkve u Ukrajini.

Mark Vojadžer viši saradnik iz Center for European Policy Analysis je ukazao da za razliku od Amerike i EU koje posštuju suverenitet Crne Gore, i svih drugih partnerskih zemalja, Rusija nema takav pristup. To je vraćanje u devedesete godine prošlog vijeka, a znam šta je to donijelo regionu Zapadnog Balkana, dodao je on.
Vojadžer zaključio da je dobro što se Amerika okrenula i reguje na djelovanje Kine, ali da je neophodno da Rusija ostane u njemom fokusu.

Po mišljenju Dmitrija Suslova, zamjenika direktora Cntra za savremene evropske i međunarodne studije, Rusija pokšava da se konsoliduje kao globalna sila koja želi da utiče i na kreiranje novog, policentričnog međunarodnog  poretka.

Era Zapadne dominacije je završena, Rusija misli da je povoljan ambijent da se establira kao nezavisna velika sila i  ona to može  da potvrdi na mnogim poljima- od vojnog do onog ponašanja koje demonstrira na energetskom polju, rekao je Suslov.

Ipak, on ukazuje da je glavni adut koji ide u prilog Rusiji globalni trend to jest evolucija svijeta ka policentrizmu.

Era SAD i Njemačke je završena i one se okeću konsolidaciji tradicionalih partnera, ali, imamo veliki broj zemalja van Zapadnog svijeta koje žele nezavisnost i suverenost i one gledaju na Rusiju kao partnera  i veliku globalnu silu koja igra značajnu ulogu u svim djelovima svijeta.

To je ono što Zapad odbija da vidi, a za Rusiju je Zapad manjinski dio svijeta.

Po njegovom mišljenju, Rusija je iskoristila popuštanje u procesu evropskog proširenja kako bi taj isti policentrični princip primijenila na Balkanu.

Rusija želi da Zapadni Balkan bude policentričan a ne da njime dominira Zapad i zato njoj odgovara porast uticaja Turske i Kine na ovom području, jer to stvara policentričnost koja Rusiji odgovara, rekao je Suslov.