Konsolidacija Evropske unije i proces proširenja EU trebalo bi da se dešavaju istovremeno, jer sve što ostaje izvan pažnje EU, a Balkan je to bio, može prije predstavljati problem Evropskoj uniji, poruka je predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića.

On je u uvodnom govoru kazao da je Zapadnom Balkanu potrebna integracija.

„Ne treba dokazivati da je ovaj region poslao više nego dovoljno poruka o nedostatnosti kapaciteta. Integracija Zapadnog Balkana je isto što i stabilnost. Integracija znači povratak zemalja Zapadnog Balkana evropskom civilizacijskom putu“, rekao je Đukanović.

On smatra da su evropska i evroatlantska perspektiva danas zamagljenije nego s početka vijeka. Kao jedan od razloga usporavanja i pada entuzijazma na Zapadnom Balkanu Đukanović navodi u predugom trajanju priče o usporavanju.

“Uvjereni smo da je jedini ispravan smjer daljeg kretanja evropska i evroatlantska integracija. Potrebno je podržati proevropski nastrojene vlade na Balkanu, svjesne neminovnosti pripadanja tom civilizacijskom krugu. U Evropi postoje razmišljanja da je Evropi potrebna konsolidacija da bi se došlo do proširenja, iako mislim da bi ta dva procesa trebalo da teku istovremeno”, rekao je Đukanović.

On je rekao da nema bolje konsolidacije za Evropu i boljeg puta i njenu globalnu konkuretnost od ujedinjenja.

“Sve što ostaje izvan pažnje Evropske unije, a Balkan je to bio, može prije predstavljati problem Evropskoj uniji, nego što će se EU zaštititi onog što bi mogle biti posljedice vanevropskog modela. Pravo pitanje za nas je hoćemo li da se zakašnjelo bavimo problemom, ili da uložimo napor da evropeizujemo taj prostor i stvorimo uslove za unutrašnju stabilnost. Ovo je pitanje za članice EU”, kazao je Đukanović.

Crna Gora i on, kako je rekao, ne spadaju u one koji inferiorno gledaju na partnerstvo s EU.

“Mi ne mislimo da treba stojati, klečati i moliti da se otvore vrata EU. Mi smo spremni da preuzmemo svoj dio odgovornosti”, poručio je Đukanović.

Pitajući se šta još treba da se desi da Crna Gora postane članica Evropske unije, zamjenik predsjednika Vlade i ministar odbrane Bugarske, Krasimir Karakačanov, zapitao se i mogu li sve zemlje članice NATO-a i EU reći da nemaju problem s korupcijom i da imaju slobodne medije.

On je ocijenio da je bio malo razočaran, jer na samitu u Sofiji nije bilo jasnog opredjeljenja po pitanju vremenskog plana za proširenje EU.

“Naša je politika jasna. Želimo opredijeljenost ka članstvu i želimo da sve zemlje budu članice i EU i NATO. Ako ne damo jasne izglede za jasnu perspektivu, dešavaju se treći faktori, koji su vjekovima prisutni. Tu je uticaj Turske, uticaj Rusije na Balkanu. 200 godina su prisutne na Balkanu”, rekao je Karakačanov.

Ako imamo, kako je rekao, dvije ili tri brzine, ostavlja se prostor za interakciju i miješanje, što stvara mogućnost za podjele i nestabilnost na Zapadnom Balkanu.

Karakačanov je rekao kako zemljama aspirantima ka EU ne treba davati savjete, već bi savjete trebalo uputiti Briselu da ne postavljaju rigidne kriterijume i da osjećaju dug prema Balkanu.

“Nemojte odustajati, istrajte, a kolege u Briselu da razmišljaju o tome šta se želi postići kriterijumima, da se pozabave činjenice da će ako ispuste Zapadni Balkan, doći do pojačanja euroskepticizma”, kazao je Karakačanov, uz apel da Brisel bude tolerantniji.

Odgovarajući Karakačanovu, izvršni potpredsjednik Atlantskog savjeta SAD, Dejmon Vilson, kazao je da postoji razlog za takve rigidne kriterijume.

“Zbog činjenice da Balkan ima tešku storiju iza sebe, napravili smo birokratski proces da bi se došlo do ciljeva. Moramo imati mjerila da mjerimo pomak koji se prave, ali ne smijemo da dozvolimo da to zamagli krajnju perspektivu”, kazao je Vilson.

Govoreći o evroatlantskim integracijama, Vilson je ocijenio da nije bilo teško ocijeniti zašto bi Crna Gora trebalo da bude članica NATO-a, te da je isto u slučaju Makedonije.

“Najveći izazov je da ovaj region ne čeka na Brisel i Vašington, nego da prevazilazite naša očekivanja, prije nego i mi to saznamo”, rekao je Vilson.

Ministar odbrane Crne Gore, Predrag Bošković, rekao je da je sada stabilnost i bezbjednost naše zemlje zagarantovana članstvom u NATO.

On je istakao da Crna Gora radi na reformama bez obzira što se ne zna tačan datum ulaska naše zemlje u EU.

“Najvažnije je naglasiti da Evropa u ovom momentu ima više problema nego region Zapadnog Balkana. Izazovi u EU su složeniji nego oni na Zapadnom Balkanu”, rekao je Bošković.

Zamjenica predsjednika Vlade i ministar odbrane Makedonije, Radmila Šekerinska Jankovska, govoreći o sporu njene zemlje s Grčkom, rekla je da su imali nekoliko bilateralnih sastanaka, te da je riječ o pregovorima koji traju skoro 25 godina.

“Niko ne može da očekuje da je ovo finalni dogovor. To moramo provjeriti u javnosti. Ali mi smo optimisti, vjerujem da je Makedonija pokazala da je kriza korićšena kao šansa”, istakla je Šekerinska Jankovska.

Ona je ocijenila da su narodi na ovom prostoru navikli da žive u uslovima krize.

“Upravljanje krizom je dio našeg DNK-a. Promjena na Balkanu je to da nijesmo imali naivna očekivanja da će nas neko spasiti, da će EU iskoristiti priliku i otvoriti pregovore s Makedonijom”, kazala je Šekerinska Jankovska.

Ministarka odbrane Bosne i Hercegovine (BiH), Marina Pendeš, kazala je da je ta zemlja jasno definisala opredijeljenost evropskih i evroatlantskih integracija, navodeći da očekuje aktiviranja MAP-a za BiH.

Kad je riječ o EU integracijama, ona je kazala da se ne bi saglasila sa ocjenom da postoji status QUO u toj zemlji, poručujući da je BiH evropska država, iako nije članica Evropske unije.

“Zapadni Balkan je dio Evrope i u tom smislu očekujem podršku svih, i Brisela i Vašingtona”, kazala je Pendeš, uz ocjenju da zbunjuju izjave pojedinih političara iz Republike Srpske kad je riječ o NATO alijansi.

U Predsjedništvu BiH, kako je istakla, postoji nedvosmislena opredijeljenost za članstvo te zemlje u EU i NATO.

Osmi To Be Secure (2BS) Forum, koji okuplja više od 400 učesnika iz cijelog svijeta, otvoren je danas u Budvi. Poslata je poruka da je Crna Gora predvodnik integracija na Zapadnom Balkanu, ali da bi trebalo nastaviti s reformama.

Zamjenik pomoćnika državnog sekretara, Metju Palmer, rekao je da je uvijek zadovoljstvo biti u Crnoj Gori.

Čestitajući Milu Đukanoviću preuzimanje funkcije predsjednika države, Palmer je rekao da se godinu dana nakon prijema Crne Gore u Alijansu, mora razmišljati o daljim koracima i ciljevima, a to su evropske integracije i evroatlantske integracije zemalja regiona.

Crna Gora, smatra on, predvodi proces EU integracija, a zvanična Podgorica bi, smatra on, trebalo da sprovodi reforme kako bi se iskorijenio organizovani kriminal. Komentarišući napad na novinarku Vijesti, Oliveru Lakić, Palmer je rekao da taj događaj podsjeća na važnost medija.

Palmer je rekao da bi Crna Gora trebalo da podstiče atmosferu u kojoj mediji mogu da vrše svoju ulogu, jer su slobodni mediji osnova za demokratiju. Stranke na vlasti bi trebalo da budu predvodnice tog procesa.

„Demokratski procesi trebalo bi da se dalje razvijaju van vlade, a NVO da budu aktivne, dok bi štampa trebalo da ispunjava svoje obaveza, da izvještavaju tačno i profesionalno, da prave razliku između mišljenja i vijesti“, kazao je Palmer.

Palmer je, govoreći o sporu oko imena između Grčke i Makedonije, rekao da će SAD učiniti sve da podrže postizanje sporazuma, kako bi zvanično Skoplje krenulo u dalje integracije ka NATO-u.

U BiH ima, kako je rekao, dosta izazova, te da zabrinjava nacionalistička retorika. Nesposobnost lidera, kako je kazao, odvlači BiH od evropskog puta.

„Integracije BiH u evroatlanstke strukrture je nešto što garantuje našu bezbjednost“, rekao je Palmer.

Normalizacija između Srbije i Kosova, kako je rekao, ima ogroman potencijal, pa je izuzetno važno nastaviti dijalog.

„Drago nam je da je Srbija, zajedno sa Crnom Gorom, identifikovana kao predvodnik evropskih integracija. I Kosovo napreduje, to je mlada demokratija. Prtiština ostvaruje značajan napredak u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije“, istakao je Palmer.

Istakao je da Amerika ne može da se vrati na Balkan, jer nikad nije ni napustila Balkan.

„Mi smo posvećeni dugoročnim partnerstvima, želimo Evropu koja je napredna i snažna, a Balkan je dio toga. Želimo da vrijednosti koje mi dijelimo budu integrisane u vaše institucije. Nastavićemo da pružamo podršku kako bi se unaprijedile reforme, vladavina prava, bezbjednost na granicimaa, kako bi se borili protiv kriminala i korzupcije“, kazao je Palmer.

Predsjednik Vlade Crne Gore, Duško Marković, rekao je da danas Crna Gora diskutuje s pozicije članice NATO alijanse, što je ujedno garancija naše suverenost, ali i ekonomskog rasta.

Marković je rekao da ove godine imamo za 20 odsto više turista u odnosu na isti period prošle godine. Smatra i da se Crna Gora nalazi na stabilnom putu.

„Promijenjena geopolitika na Balkanu opterećuje region, ali je važno prepoznati pozitivne trendove. Svjedoci smo da postoje pokušaji da se osujeti pokušaj regiona da bude dio EU i NATO. Zato je važno raditi na punom ostvarenju ove vizije“, rekao je Marković.

Crna Gora to, kako je rekao, dobro razumije, pa su od samog starta naš cilj EU I NATO.

„Niko ne može uraditi posao umjesto nas. Moramo sami rješavati probleme i sprovoditi bolne reforme. Ponosni smo da je Crna Gora na čelu pregovaračkog procesa. Svjesni smo da je članstvo zanovano na rezultatima i da članstvo zavisi od nas samih“, rekao je Marković.

Direktor Atlantskog saveza, Savo Kentera, podsjetio je da je Crna Gora prije godinu postala članica NATO, navodeći da će proći još dosta vremena dok ne počnemo živjeti u skladi s vrijednostima Alijanse. Kentera je kazao da postoji mjesta za optimizam.

„Svjedoci smo povratka SAD, Velike Britanije i ostalih zemalja na prostor Zapadnog Balknana, kako bi se pokazalo da ovaj prostor ostaje svera interesovanja zapadnih zemalja“, rekao je Kentera, uz poruku da Evropa mora preuzeti inciijativu za proces proširenja.

Crna Gora je, kako je rekao, ulaskom u NATO stvorila dobre preduslove za ulazak EU.

„Članstvo u EU neće doći samo po sebe. Pred nama je još dosta posla, prije svega na jačanju institucija sistema, borbe protiv organizovanig kriminala i korupcije i slobode medija“, rekao je Kentera.

On vjeruje da će Crna Gora imati snage i mudrosti da odabere pravi put, ocjenjujući pritom da nekim zemljama neće odgovarati da Crna Gora nastavi svoj put. Svjedoci smo, kako je rekao, i kampanje dezinformisanja.

Kentera je ocijenio i da je Zapadni Balkan najslabija tačka Evrope, zbog čega je prisustvo SAD i Velike Britanije od krucijalnog značaja, kako bi se imalo u vidu da se Zapadni Balkan neće prepustiti bilo kome.