Dezinformisanje u Crnoj Gori manje je prisutno nego u državama regiona, saopšteno je na današnjoj pres konferenciji za medije u Atlantskom savezu Crne Gore, na prezentaciji rada Digitalnog forenzičkog centra, čije osnivanje je podržala Vlada Sjedinjenih Američkih Država.

Govoreći o DFC-u kao jednom od važnijih projekata, predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore dr Savo Kentera naglasio je da se DFC bavi prevashodno medijima u Crnoj Gori, ali i medijskim sadržajima zemalja regiona, te da je riječ o potrebi zajedničkog napora u suzbijanju pojava lažnih vijesti i dezinformacija, koje mogu pogoditi njihova društva u cjelini. Osvrćući se na dileme o potrebi daljeg postojanja Atlantskog saveza Crne Gore  nakon članstva Crne Gore u NATO, Kentera je saopštio da su sada pred ovom institucijom nove dužnosti. Da bi izašli u susret tim obimnim i odgovornim zadacima   Atlantski savez Crne Gore je, pored DFC-a, osnovao Centar za borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, kao i Centar za međunarodne odnose.

U odgovoru na pitanje o praćenju protesta u Crnoj Gori i regionu, Kentera je saopštio da rad DFC ima za cilj otkrivanje umiješanosti stranih zemalja u unutrašnju politiku ne samo Crne Gore, već i zemalja regiona.

„Podrivanje naših političkih sistema i ostalih demokratskih sistema i otkrivanje svih onih koji na taj način pokušavaju da imaju upliv, oslabe sisteme i unesu haos i nerede u određenim zemljama je jedan od primarnih ciljeva“, objasnio je Kentera.

Šef analitike u Digitalnom forenzičkom centru, Marko Savić  kazao je da se većina medija u Crnoj Gori ne bavi dezinformisanjem, ali postoje određeni primjeri koji recikliranjem ili objavljivanjem neprovjerenih informacija i senzacionalističkih naslova, obmanjuju javnost.

„Zadatak DFC-a je da,  putem dubinskih istraživanja, koristeći otvorene izvore, u javnost izlazimo sa nedvosmislenim i tačnim informacijama, jer smatramo da je interes svih građana Crne Gore, odnosno cjelokupne javnosti, da bude u posjedu takvih informacija. Promovišući objektivne istine i kritička razmišljanja, jača se digitalna i medijska pismenosti“, rekao je Savić .

Kako je rekao, to će biti omogućeno putem organizovanja različitih radionica i predavanja. Cilj je, kako je saopštio Savić, podizanje svijesti javnosti i medijskih poslenika sa fokusom na Crnu Goru i države Zapadnog Balkana. On je precizirao da je dezinformisanje mnogo više prisutno u ostalim državama regiona, te da u tome prednjači Srbija.

„Većina naših medija se uglavnom ne bavi dezinformisanjem, ali nažalost, postoje određeni primjeri koji recikliranjem neprovjerenih informacija ili objavljivanjem apsolutno neprovjerenih informacija, te isticanjem senzacionalističkih naslova, koji apsolutno nemaju veze sa sadržinom teksta, zapravo obmanjuju javnost“, naveo je Savić.

Medije je informisao i da DFC ima dvije jedinice, jedna je Digitalni istraživački centar koji radi u punom kapacitetu, a druga Forenzički centar, koji će biti aktivan do kraja godine.

Kako je kazao Savić,  ključni ciljevi Atlantskog saveza su jačanje civilnog društva na putu kritičkog  preispitivanja medijskih sadržaja i ostvarivanje dobrog partnerstva sa medijima.

„Jedino saradnjom možemo da odgovorimo na ovake prijetnje i jedino organizovanom saradnjom možemo odgovoriti na nešto što je jako sinhronizovano, a što mnogi definišu kao hibridne prijetnje“, smatra Savić.

O planovima i projektima Atlantskog saveza Crne Gore govorila je  programska menadžerka Azra Karastanović koja je najavila održavanje okruglog stola na temu rada DFC-a, te saopštila da je planirano da se, u maju  tekuće godine, organizuju dva veoma bitna događaja. Riječ je o konferenciji akademskog karaktera, koja će okupiti brojne eksperte iz oblasti informacionih sistema, a kojoj će prvi put biti domaćin Crna Gora. Karastanović je najavila i deveti To Be Secure Forum (2BS), koji će i ove godine biti organizovan u Budvi, od 30. maja do 1. juna.

Govoreći o značaju potpisivanja pristupnog protokola između Republike Sjeverne Makedonije i 29 zemalja članica NATO, Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore dr Savo Kentera, kazao je da je „događaj u Briselu istorijski trenutak za Makedoniju ali i za čitav Balkan“. On je saopštio kako “to nije dobro samo za Makedoniju“, već da je riječ o „doprinosu čitavom Balkanu, stabilnosti čitavog Balkana, bezbjednosti čitavog Balkana.”

Takođe, predsjednik Atlanskog saveza Crne Gore Savo Kentera naglašava da „samim tim, kada govorimo o stabilnosti, možemo očekivati i priliv investicija sa Zapada. Konkretno, održivih investicija na duži vremenski period, što se ogleda naravno i u slučaju Crne Gore“. Istakavši da smo od ulaska Crne Gore u NATO, „ imamo povećan priliv direktnih stranih investicija.”

Ministar Crnadak je istakao da situacija u BiH nije sjajna i da i 25 godina nakon rata uslovi u državi nijesu dobri. Pohvalio je i uticaj Crne Gore u regionu, koja prema njegovim riječima služi za primjer. U otvorenom razgovoru u kojem, kako je ministar i sam naveo, nije bilo “tabu tema”, postavljala su se razna pitanja. On smatra da je Dejtonski sporazum riješenje uprkos tome što sistem nakon njega u državi nije previše uspješan i da je samo potrebno uložiti dodatne napore da bi se dejstva istog Sistema na najbolji mogući način vidjela u praksi. Odgovarajući na pitanja prisutnih istakao je da postoji dosta “situacija” koje samo koče državu na svom putu evroatlantskih integracija. Neka od istih je i inicijativa SDA (Stranke u Bosni) da Republika Srpska promijeni svoje ime. Previše je zastoja ovog tipa koje obustavljaju rad organa. Ono što je svakako važno jeste da “proces evroatlantskih integracija ne smije biti talac vlasti”, kako on navodi. Očekuje I da ce BiH do kraja 2019.godine dobiti status kandidata za članstvo u EU. Ono što je takođe potencirano je i da se saradnja sa NATO savezom razvija i da se radi na prevazilaženju nesuglasica. Na pitanje vezano za “privremeno otuđenje EU” sa prostora Zapadnog Balkana, odgovorio je da je EU okrenuta i drugim regionima Evrope i da je ipak mnogo važnije da čelni ljudi EU neće smatrati kontinent “završenim” dok sve države Evrope ne pristupe. Uz konstantni uticaj sa istoka, pitanje rehabilitacije boraca koji su se vratili sa ratišta iz Sirije, uticaj “maskiranja” važnih problema u državi, preinačenja vec donesenih odluka vodećih ljudi u državi ali i pitanja granica sa okolnim državama I kršenja sporazuma između država Zapadnog Balkana, jasno je da je pred BiH i državama regiona i dalje veliki izazov.

Svakako da su glavne poruke ove posjete da se BiH više nego ikad bavi “životnim pitanjima”, da svoje spoljno-političke prioritete koji su EU i regionalni odnosi stavlja “rame uz rame” i da se ne samo u BiH već i u cijelom regionu postepeno napreduje ka ostvarenju boljih uslova za život građana ovih prostora.

Ministar privremeno okupiranih teritorija Ukrajine Vadim Olegovič Černiš (Vadym Olehovych Chernysh), sa saradnicima, posjetio je Atlantski savez Crne Gore. Tom prilikom sa domaćinom, predsjednikom Atlantskog saveza Crne Gore dr Savom Kentera i njegovim saradnicima razgovarao je na temu sajber bezbjednosti, sve prisutnije pojave dezinformacija kao glavnog oruđa u destabilizovanju političkih sistema, koje uz kreiranje „lažnih vijesti“ , niske medijske i digitalne pismenosti dovode do nepovoljnih društvenih gibanja i pojava. Zajednički je ocijenjeno da je riječ o najvećoj opasnosti po stabilnost društva i demokratske procese, koja poprima globalne razmjere. Stoga, kako je rečeno, neophodno je podizanje nivoa saznanja i svijesti o postojanju tih problema, kako bi se smanjile negativne posljedice spoljnih i unutrašnjih uticaja. Gospodin Kentera istakao je presudno važnom saradnju Vlade i civilnog sektora, istakavši da je to ključ uspjeha.

Konstatovano je da obije države imaju gotovo identične probleme u tom pogledu. Uzimajući u obzir uticaje tih pojava, zaključeno je da postoji potreba za jačanje te saradnje i razmjene iskustava, ekspertiza i „know-how“ iskustava, te organizacije foruma, okruglih stolova itd.

Radionica na temu „Uloga mladih u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma na Zapadnom Balkanu”, koju je organizovao Atlantski savez Crne Gore, uz podršku Ambasade Kanade, održana je u Podgorici, u Crnoj Gori u periodu od 19. do 21. novembra 2018. godine.

Tokom dvodnevnog događaja preko 30 mladih ljudi sa Zapadnog Balkana je učilo od i diskutovalo sa uglednim spikerima i ekspertima o radikalizaciji i fenomenu stranih boraca koji se pojavio među omladinom na Zapadnom Balkanu – specifičnoj temi koja se tiče ne samo regionalne, već i međunarodne bezbjednosti.

Kroz poučna izlaganja poznatih spikera, kao što su bivši ekstremista Adam Deen, profesor Vlado Azinović, Veselin Veljović – načelnik Uprave policije Crne Gore, protojerej-stavrofor Boris Brajović, Jessie Hronesova ispred Aktis Strategy i Džemo Redžematović ispred islamske zajednice Crne Gore, mladi učesnici su imali priliku da dobiju bolji uvid o tome šta je to što tjera mlade ljude da se priklone terorističkim organizacijama, šta je to što ih tjera da idu na strana ratišta, kakav uticaj imaju društvene mreže u regrutovanju ljudi, koji su drugi mehanizmi kroz koje se regrutuju mladi ljudi? Kako to spriječiti? Koja je uloga omladine u pozitivnom narativu u borbi protiv nasilnog ekstremizma  i radikalizacije koja vodi terorizmu? Koja je uloga univerziteta i vjerskih zajednica?

Atlantski savez Crne Gore i Asocijacija mladih Atlantskog saveza su prepoznali omladinu kao grupu koja je istovremeno najpodložnija nasilnom radikalizmu i kao grupu koja ima najveći potencijal da se bori protiv njega i da ga spriječi. Imajući to na umu, jedan od glavnih ciljeva je bio da mladi ljudi steknu vještine i potrebno znanje u prepoznavanju i suočavanju sa radikalizmom.

Uspjeli smo u našim naporima da podstaknemo značajne diskusije sa širokim opsegom mišljenja koji se tiču jednog od najvažnijih pitanja na polju međunarodne bezbjednosti.

Svi učesnici su se usaglasili da, bez obzira na stepen obrazovanja, uzrast ili imovno stanje, svi mogu podleći radikalizaciji, kao i da su terorizam i nasilni ekstremizam globalni problemi i da ne smiju da se povezuju ni sa jednom religijom ili grupom.

Radionica je uspjela da opravda visoke standarde koje su postavili naši prethodni događaji i postala je platforma za diskusiju među mladim ljudima.

NATO i Norveška se pripremaju za najveću vježbu NATO-a u posljednjih nekoliko godina. Trident Juncture 2018 će okupiti 50.000 učesnika, 250 aviona, 65 brodova i 10.000 vozila iz 31 zemlje.

Vježba će staviti na test cijeli vojni lanac – od obuke trupa na taktičkom nivou, do komandovanja velikim snagama. Ova vježba će poslužiti kao obuka za NATO Response Force i snage drugih saveznika i partnera, osiguravajući da mogu zajedno fukncionisati zajedno.

  • Kada: od 25. oktobra do 7. novembra 2018. godine
  • Ko: Oko 50.000 učesnika iz 31 NATO i partnerskih zemalja.
  • Zašto: Da bi se osiguralo da su snage NATO-a obučene i spremne, da se prikažu naše kolektivne mogućnosti i da se pokaže da je NATO jak.
  • Komponente: Tokom vježbe će se koristiti oko 250 aviona, 65 plovila i do 10.000 vozila
  • Lokacija: Centralna i istočna Norveška; okolna područja Sjevernog Atlantika i Baltičkog mora, uključujući Island i vazdušni prostor Finske i Švedske.
  • Cilj: Da se ​​osigura da su snage NATO-a obučene, sposobne da rade zajedno i spremne da odgovore na svaku prijetnju iz bilo kog pravca.
  • Komandant: Admiral James G. Foggo, komandant Komande združenih snaga NATO-a u Napulju, odgovoran je za vođenje vježbe.

Kao najnovija NATO punopravna članica, naša zemlja će učestvovati i doprinijeti Vježbi sa 33 pripadnika Vojske Crne Gore.

Glavni dio naših snaga je pješadijski vod od 27 pripadnika, koji će biti u sastavu Slovenačke čete. Pješadijski vod je iz sastava Prve pješadijske čete iz Nikšića. Sva pripadajuća oprema je iz Prve pješadijske čete, kao i četiri vozila, koja su već upućena brodom za Kraljevinu Norvešku. Jedinica je opremljena svom potrebnom opremom za ekstremno hladne uslove i spremna za realizaciju zadataka na planinskim terenima u hladnim uslovima.

Od preostalih šest pripadnika, po jedan pilot, logistički podoficir i vojni policajac biće u sastavu slovenačke eskadrile, u komandi slovenačke logističke čete, odnosno u slovenačkoj četi vojne policije, dok će dva štabna oficira biti u komandi italijanske brigade. Jedan oficir biće zadužen kao ocjenjivač – kontrolor tokom vježbe.

Realizacijom aktivnosti na vježbi, Vojska Crne Gore podiže nivo obučenosti, razmjenjuje iskustva, ostvaruje jačanje saradnje i povjerenja sa partnerskim zemljama i usvaja NATO standarde i procedure, neophodne za povećanje operativnih sposobnosti jedinica.

Više informacija možete pronaći na sljedećim linkovima:

O Trident Juncture 2018: https://forsvaret.no/en/exercise-and-operations/exercises/nato-exercise-2018

NATO zvanična strancia: https://www.nato.int/cps/en/natolive/157833.htm 

Ministarstvo odbrane Crne Gore zvanična stranica: http://www.mod.gov.me/pretraga/192589/Vojska-Crne-Gore-salje-33-pripadnika-na-vjezbu-TRIDENT-JUNCTURE-18.html

Atlantski savez Crne Gore danas obilježava 12 godina od osnivanja. Za proteklih 12 godina, Atlantski savez je postao prepoznat kao ključna platforma za usmjeravanje efikasnih promjena na političkoj i bezbjednosnoj sceni i svojim aktivnostima doprinio podizanju svijesti crnogorske javnosti o evroatlantskim vrijednostima i o značaju članstva Crne Gore u NATO.

Atlantski savez će i u godinama koje dolaze svoj rad posvetiti pružanju ekspertske, naučne i istraživačke podrške i znanja neophodnih za adekvatne odgovore na savremene izazove bezbjednosti i za osnaživanje demokratskih kapaciteta crnogorskog društva. Kroz dijalog i diskusije o ključnim međunarodnim pitanjima i problemima nastojaćemo da obogatimo javnu diskusiju i da damo doprinos očuvanju mira i bezbjednosti i jačanju uloge NATO u regionu JIE.

Sačuvajte datume 2BS Foruma 2019 u vašim kalendarima. Forum će biti održan 30. maja – 1. juna 2019. godine. Vidimo se u Budvi.

Crna Gora postala je članica NATO 5. juna prošle godine, a dva dana kasnije crnogorska zastava podignuta je ispred sjedista NATO u Briselu.

Predstavnici Atlantskog saveza Crne Gore su na simboličan način proslavili prvu godišnjicu članstva u NATO, i 5. juna 2018. godine, i učinili da se zastave NATO i Crne Gore zavijore i na Lovćenu!

PANEL IV: “DEZINFORMACIJA JE NOVA INFORMACIJA?”

Dezinformacije se u svijetu ne mogu zaustaviti, a nemoguće je kontrolisati sve što se objavi na internetu, pa bi sredstva trebalo ulagati u odbranu od hibridnih informacija, jedna je od poruka sa panela “Dezinformacija je nova informacija”. Stručnjak za komunikologiju i politikolog, Kateryna Kruk, govorila je o prilikama tokom dešavanja na kijevskom Majdanu, i pojašnjava da Ukrajina, kad je riječ o ratu informacijama nije dio problema, već dio rješenja. Rusija, vjeruje ona, ne koristi lažne vijesti kako bi povećala “meku moć”, već da bi iskoristila sukobe. Smatra i da bi trebalo bojkovati Svjetsko prvenstvo koje se ove godine održava u Rusiji. Sa njom je saglasan i novinar iz Njemačke, Boris Reitschuster, koji kaže da je potrebno izgraditi povjerenje u medije, i navodi da je potrebno pronaći algoritme koji bi identifikovali sumnjive izvore infirmacije.

Viši saradnik i direktor programa za Rusiju u okviru Centra za analizu evropske politike, Brian Whitmore, kaže da  treba da shvatimo da dezinformacioni rat ne postoji u vakuumu. Govoreći o zakonu o Fejsbuku u Njemačkoj, Whitmore navodi da je potrebno urediti funkcionisanje i korišćenje Fejsbuka. Problem nije samo u medijskoj pismenosti, vjeruje on, već je problem i u obrazovanju. Viši zvaničnik za Rusiju i Zapadni Balkan iz Sektora za javnu diplomatiju NATO-a, Robert Pszczel, smatra da je uloga tradicionalnih medija važna, ali kaže da ne podržava kontrolu medija. Govoreći o tome što bi trebalo uraditi u NATO-u da se pomogne državama u borbu protiv lažnih vijesti, on je rekao da je potrebne sve zemlje dovesti u istu ravan.

PANEL V: ”IZUČAVANJE NEKSUSA IZMEĐU RELIGIJE I POLITIKE BEZBJEDNOSTI”

Panelisti su istakli da je dijalog veoma važan, te da religija u stvari propagira mir u svijetu, iako određene ekstremističke grupe šalju drugačije poruke u odnosu na vjerske velikodostojnike.

Ministar vanjskih poslova BiH, Igor Crnadak, kaže da povezivanje religije i bezbjednosti ima smisla, navodeći da s optimizmom gleda na poruke predstavnika vjerskih zajednica, učesnika panela, da doprinesu miru i stabilnosti. On je rekao da ne može prihvatiti ocjenu da postoji veliki jaz između tri naroda u BiH, ali smatra da bi 23 godine nakon rata trebalo biti više povjerenja.

Episkop južno-centralno američki i buenosaireski, Kirilo Bojović, kazao je da je uloga vjerskih zajednica i pravoslavne crkve značajna s aspekta bezbjednosti. Crkva je, smatra Bojović, faktor prevencije i odvraćanja ljudi od nasilja. Bojović kaže da ne vidi opasnost po Crnu Goru kad je riječ o međureligijskoj mržnji. On se osvrnuo na Kosovo, navodeći da su tamošnji Srbi u apsolutno neravnopravnom položaju. Bojović smatra i da se terorizam ne može poistovjetiti s islamom, jer je više riječ o psihološkom problemu pojedinca.

Vojni biskup iz BiH, monsinjor Tomo Vukšić, smatra da je sekulirazam doživio neuspjeh, navodeći da iz perspektive hrišćanstva nasilje nikad nije imalo nikakvu legitimizaciju. Upoređujući BiH sa bačvom, Vukšić kaže da tu državu na okupu više drže obruči spolja, nego li koheziona snaga iznutra.

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat Fejzić, kaže da je svijet postao malo selo, i da su brzi protok informacija učinili da sve što se dešava dođe brzo s jednog na drugi kraj svijeta. On je odbacio povezivanje islama s terorizmom u svijetu, navodeći da se nijedna vjera ili narod ne mogu poistovjetiti s terorizmom i upozorava da najveći broj islamskih prestupnika dolazi upravo sa zapada, gdje su oni, kako je rekao, naučili takvo ponašanje.

Gostujući saradnik u Evropskom savjetu za spoljne odnose, Fatim-Zohra El Malki, kaže da poruke koje šalju ekstremističke grupe nijesu one koje šalju vjerski velikodostojnici. „Islam treba tretirati kao bilo koju drugu vjeru ili tradiciju“, kaže El Malki, ističući da je islam jednako racionalan kao bilo koja druga vjera.