Ako želite da budete supersila, potrebne su vam najmanje tri stvari, jaka ekonomija, jaka vojska i jaka diplomatija kazao je ministar odbrane Slovenije Matej Tonin na 2BS Forumu.

Tema panela bila je NATO i nova bezjednosna agenda.

Tonin je naglasio da EU želi da bude supersila, ali trenutno ima samo jaku ekonomiju. Zbog toga postoje prazine koje Kina i Rusija koriste za širenje sopstvenog uticaja, dodao je on.

Ministar odbrane Slovenije smatra da EU treba da uradi više za ovaj region. Bili smo domaćini Samita EU-Zapadni Balkan i želimo da EU bude više uključena na Zapadnom Balkanu, i da pošaljemo jasan vremenski okvir kada bi bilo prikladno kada bi sve zemlje ušle u EU, kazao je Tonin. On je dodao da iako ovog puta nijesu uspjeli da navedu vremenski okvir, bezbijeđeno je 30 milijardi eura.  

Sposbnost prilagođavanja je ključni razlog zašto je NATO bio najuspječniji u proteklih 30 godina, naglasio je Bruno Lete iz Njemačkog Maršalovog fonda.

On je naglasio da su Evropljani prilično zabrinuti za bezbjednost po sopstvenu odbranu i bezbjednost. NATO će sledeće godine imati strateški koncept Madrid, ali i EU takođe pripremaju svoj strateški kompas, kazao je Lete. Ono što ohrabruje jeste novi zamah koji postoji sa obije strane Atlantika za saradnju i pronalaženje rešenja

Kada je u pitanju strategija NATO 2030 postoje tri stuba o kojima moramo razmisliti, moć, tehnologija, politika, istakao je Lete. On smatra da moramo da se razvijamo vjerodostojne strategije za suočavanje sa protivnicima, dodavši da je Rusija je prijetnja koju razumijemo, dok  Kinu još uvijek ne razumijemo u potpunosti.

Valbona Zeneli iz Džordž Maršal centra je kazala da odluke koje će NATO donijeti će oblikovati demokratije u našim društvima. Postoji grupa naučnika, a ja sam dio te grupe, koja je tražila od NATO-a da doda još jedan zadatak uz tri osnovna stubastrategije, a to bi trebao biti zadatak otpornosti, kazala je ona.

Zeneli je dodala da otpornost naših društava dovedeni su u pitanje interno i eksterno. NATO ne bi trebao gledati samo na demokratsku otpornost unutar zemalja NATO-a, već bi trebao podijeliti otpornost i iznijeti je na Balkanu poručila je ona, dodajući da NATO mora usvojiti novi dinamičan i sveobuhvatan pristup kada je u pitanju otpornost., u zemljama koje još nisu članice NATO -a ili u zemljama istočnog partnerstva

Prema njenom mišljenju ključno je obnoviti demokratiju kao ideologiju izbora, osnovu onoga što rade NATO i zemlje članice. Treba da branimo kredibilitet naše demokratije zasnovane na vrijednostima i tržišne ekonomije, pa su ovo važna pitanja na koja treba obratiti pažnju, zaključila je ona.