Kvalitetna poslovna odluka uvijek se temelji na analizi tržišta i saznanju o potrebama potrošača. To jednako važi u industriji automobila, proizvodnji slatkiša ili bankarskom sektoru… ali, na neki način, i u radu policije.

Obrazac ponašanja odgovornog menadžmenta u privredi i biznisu postao je minulih 20 godina reper u radu moderne policijske organizacije koja konkretne odluke u rješavanju bezbjednosnih pitanja donosi na osnovu prethodne analize obavještajnih podataka.

Policija rukovođena obavještajnim radom (takozvani ILP – Intelligence Led Policing) od prije nekoliko godina implementira se kao menadžment model upravljanja i u Crnoj Gori. Riječ je o značajnom projektu koji iz osnova mijenja, na bolje, čitav dosadašnji sistem i čini ga efikasnijim.

“Zadatak policije vođene krim-obavještajnim radom je da prikupi što više informacija, i prema utvrđenim standardima pohrani ih u baze. Na temelju analiza tih podataka, koje kriminalističko-obavještajna jedinica izrađuje po zahtjevu uprave, donose se konkretne odluke i reaguje na bezbjednosne izazove. Prevashodno u domenu prevencije i smanjenja stope kriminaliteta”, kaže za Bezbjednost Nikola Rogošić, projekt–menadžer.

Ovakav sistem podrazumijeva proaktivan rad, dakle reagovanje na uzroke problema, a ne puko liječenje posljedica kriminalnih djela.

Usvajajući pozitivna iskustva zemalja koje godinama primjenjuju ovaj model rukovođenja policijom, prije svega Švedske i Velike Britanije, kao i preporuke Evropske komisije, Crna Gora je uz podršku sredstava iz fondova predpristupne pomoći duboko zagazila u reforme. Krenulo se 2006. godine da bi 2008. bio pripremljen odgovarajući model.

Rogošić navodi da smo negdje na trećini puta: sve se radi detaljno, od obuke do nabavke opreme i izrade odgovarajućih računarskih sistema. U toku je pilot projekat implementacije u Budvi, Baru i na centralnom nivou u Podgorici.

Ravnali se prema preporukama EU

Prije pet godina EU je preporučila svim članicama da uvedu model policije vođene obavještajnim radom. Kao zemlja koja pretenduje da postane članica EU, Crna Gora je ušla u implementaciju projekta koji je, prije ili kasnije, svakako čekao.

Već 2006. u saradnji sa OEBS-om i kolegama iz švedske policije – izrađena je fizibiliti studija za implementaciju ILP modela. Nakon izrade projekta kao donator se javila SIDA, specijalizovana švedska agencija za pomoć u razvoju. Potpisan je bilateralan ugovor 2007. godine i ušli smo u partnerstvo sa švedskom policijom iz oblasti Skone. Od tada traje prva faza uvođenja modela ILP koja, uz podršku Šveđana treba da bude okončana u oktobru ove godine.

“U toj inicijalnoj fazi cilj nam je da podignemo na bolji nivo koordinaciju između organizacionih jedinica, kvalitet i kvantitet obavještajnih podataka, bolje prikupljanje i njihovu procjenu”, objašnjava Rogošić.

Tokom 2009-2010. godine, podrška razvoju ovog modela u Upravi policije Crne Gore, dobijena je i kroz tvining projekat IPA u saradnji sa Delegacijom Evropske unije i uz pomoć eksperata iz Sjeverne Irske. Određene aktivnosti obuke realizovane su i u saradnji sa kancelarijom UNODC iz Beograda.

Dokle se stiglo

Veliki broj podataka s kojima raspolaže policija još su u „papirnoj formi“, što je zahtijevalo da se pronađe model konverzije tih dokumenta, odnosno prebacivanja njihovog sadržaja u elektronski oblik.

Metod registracije se temelji na markiranju ključnih tačaka nekog dokumenta, takozvanim entitetima (imena, brojevi telefona, datumi…). Baza podataka ih eksportuje i prikazuje vizuelno, u slici, sa pratećom šemom i relacijama. Vidi se ko su ključne osobe, mnogo lakše nego kad se dokument prelistava na papiru.

Nakon što je pronađeno adekvatno rješenje za konverziju dokumenata, sljedeći korak, navodi Rogošić, bio je razvojni plan informacionog sistema koji će podržati novi način rada.

“Uz podršku švedskih i naših eksperata definisali smo tri podsistema. Prvi se odnosi na upravljanje dokumentima, odnosno njihovu izradu u elektronskoj formi. Drugi podsistem je za upravljanje takozvanim entitetima, a treći za upravljanje predmetima sve do faze zaključenja nekog slučaja i njegove predaje tužilaštvu”, kaže Rogošić.

Objašnjava kako su prije godinu dana pustili prvi modul za rad sa operativnim informacijama u standardu procjene “4×4” koji primjenjuje i Europol. U skladu sa tim standardima podaci koje koriste su zaštićeni, pristup određenim podacima u skladu je sa ovlašćenjem službenika, i baziran na principu “treba da zna”. Sada se radi nastavak prvog modula i očekuju da će do kraja jula biti završen softver i moći ćemo da pređemo na elektronski vid razmjene podataka.

Tempo i cilj

“Glavno je da nakon što prestane finansijska pomoć za nabavku opreme i obuku, budemo spremni da sami dalje razvijamo projekat i u potpunosti ga zaokružimo. Mnogo bogatijim zemljama trebalo je po 10 -15 godina da implementiraju model rada, uvežu sve baze podataka u jedan sistem”, navodi Rogošić.

Da bi novi model rada funkcionisao na cijeloj teritoriji, planirano je da postoje krim-obavještajne jedinice u svim regionima, obučeni službenici, adekvatan prostor u skladu sa potrebama procesa rada. Za sada se pilot projekat implementira u Budvi, Baru i Podgorici (centralni nivo).

Rogošić objašnjava kako su prepoznali trend i realne potrebe te, očekuju potpisivanje IPA 2010. što će im omogućiti nastavak obuka i i širenje projekta na regione koji još nijesu obuhvaćeni pilot projektom.

“Zbog toga je bilo veoma značajno da se obuče treneri u svim oblastima. Materijal sa obuke prilagođen je redovnom planu i programu Policijske akademije, tako da će nove generacije biti potkovane znanjem iz oblasti krim-obavještajnog rada policije”, zaključuje naš sagovornik.

Kako “razmišljati van kutije“

ANAKAPA je jedan o metoda za analizu podataka koji primjenjuje policija u kriminalističko-obavještajnom radu. Da bi neko mogao da koristi ovaj metod potrebno je da prođe intenzivnu obuku, svojevrsnu zanatsku obuku za analitičara, ističu u policiji.

Uprava policije potpisala je i dobila licencu da može samostalno da obučava službenike. Naši treneri za taj posao završili su obuku u Americi gdje je patentiran poseban metod analize obavještajnih podataka.

Osnova ovog metoda je da obuči za razmišljanje „van kutije“. Dakle, kako uzeti širi opseg i na osnovu raspoloživih podataka, činjenica, obavještajnih informacija ili dokaza, stvoriti premise a na temelju njih zaključke.

“Ti zaključci mogu da se baziraju na sumiranju poznatog, ili da se primijeni metod popunjavanja “praznina” pretpostavkama i pronalaženjem novih pravaca u istrazi. Pretpostavke koje analitičar iznosi služe samo da bi se potvrdile ili opovrgle u praktičnom dijelu posla koji rade operativne strukture policije”, naglašava Rogošić.

Zaštita podataka

Uprava policije koristi interni, zatvoreni link, a odsjek u kojem se sprovodi kriminalističko-obavještajni rad čak i u okviru UP ima svoju mrežu. Koristi se sistem sa dva monitora, radi lakšeg rada. Za svaku aplikaciju poseban računar i računarska mreža. Tako se jedan sistem koristi za razmjenu podataka, drugi je nakačen na zvanične registre institucija, a poseban računarski sistem koristi se za obavještajne podatke, ili otvorene izvore. Među njima nema preklapanja.

ILP rođen u Velikoj Britaniji

Pojam policija vođena obavještajnim radom prvi put se koristi u Velikoj Britaniji i SAD-u početkom devedestih kada se razvija novi pristup u borbi protiv kriminala, proaktivan pristup koji polazi od analize problema a ne reakcije nakon izvršenog krivičnog djela. Kako se uvidjelo da je ovaj pristup efikasan, uz modifikacije i prilagođavanje svojim potrebama počinju da ga koriste i druge zemlje kao što su Kanada, Švedska, Australija, kaže za Bezbjednost Ivan Jokić, jedan od članova tima za implementaciju ILP i trener za obuku službenika. Prema njegovim riječima, kriminalističko-obavještajni rad ne bavi se direktno istragom jer je to posao posebnih odsjeka policije.

Naš posao je rad sa informacijama, u bilo kojem obliku i iz različitih izvora. Mi imamo zadatak da prikupimo informacije, selektujemo ih i sklopimo mozaik koji će biti pohranjen u svojevrsnu “biblioteku”. Ti sačuvani podaci se koriste za izradu analize i smjernice kad treba reagovati na neki problem ili preduprijediti njegov nastanak. Dakle, ne čeka se da se nešto desi već se podaci proaktivno prikupljaju, ističe Jokić.

Ovakav princip rada primjenjuje se bilo da je riječ o traganju za novim pravcima u nekoj istrazi koja tapka na mjestu, ili pronalaženju odgovora i konkretnog rješenja za pojačan trend neke vrste kriminalnih djela (razbojništva, pljačke…) Obavještajni i istražni dio međusobno su povezani jer uspjeh jedne faze zavisi od druge, navodi Jokić.

Kvalitetan obavještajni rad je osnova za kvalitetne istrage i procesuiranje najtežih oblika krivičnih djela. Kvalitetna obavještajna analiza prikupljenih podataka omogućava kvalitetnu operativnu i stratešku analizu kriminaliteta, omogućava lociranje žarišta kriminaliteta, identifikovanje kriminalnih grupa, skeniranje profila kriminalnih grupa i pojedinaca kao i njihovih načina rada.

Kako se veliki dio obavještajnih podataka dobija sa terena od svih sektora u Upravi policije kvalitet obavještajnog sistema zavisi od uspjeha rada na terenu. Obavještajni rad pomaže u predviđanju gdje će se kriminal i drugi problemi pojaviti i gdje se mogu rasporediti limitirani policijski resursi. Kako bi se ovo postiglo, obavještajne aktivnosti moraju biti usmjerene prioritetima, a u isto vrijeme dozvoljavajući policiji da bude efikasnija u rješavanju krivičnih djela, problema javnog reda i mira, saobraćaja, bezbijednosti granice i drugih zadataka koji su u njenoj nadležnosti, kaže Jokić.

Piše: Igor Perić