Najnoviju analizu Atlantskog saveza možete pročitati na sljedećem linku.
Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji nema alternativu, a regionalna inicijativa “Otvoreni Balkan” otvorila je dosta dilema – ocijenio je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera. On je na predstavljanju komparativne studije regionalne inicijative “Otvoreni Balkan” kazao da će Atlantski savez omogućiti razumijevanje i osvrt za sva dešavanja, ali da sama analiza ne nudi zaključke.
Predstavnica Atlantskog saveza, Milica Đukanović, navela je da je Crna Gora članica više inicijativa, među kojima su, CEFTA i Berlinski proces. Jedan od konkretnih projekata koji je uspostavljen u okviru Berlinskog procesa je višegodišnji akcioni plan za regionalno ekonomsko područje. Na ovu inicijativu se nadovezala inicijativa Zajedničko regionalno tržište, objasnila je Đukanović, dodajući da je njihov cilj je da tržište Zapadnog Balkana približe evropskom. Podsjetila je da je “Otvoreni Balkan” ideja koju su pod imenom “mini šengen” pokrenuli Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, a kazala je i da su prošle godine promijenili naziv. U crnogorskoj stručnoj javnosti smo imali razna tumačenja, i u njima se dometi ove inicijative posmatraju kroz aspekt političkih, a tumači se i kroz ideju velikodržavnih ambicija Srbije i Albanije i ostvarivanja, poboljšanja njihovih ekonomija na štetu drugih, rekla je Đukanović.
Predstavnik Atlantskog saveza Marko Banović kazao je da je otvoreno pitanje da li je “Otvoreni Balkan” supstitut evropskim integracijama, kao i zbog čega se stvara nova inicijativa koja je ista Berlinskom procesu. Zajednički cilj Berlinskog procesa i Otvorenog Balkana je ostvarivanje zajedničkog tržišta i u njima ima mnogo preklapanja,naglasio je Banović.
Prva i ključna razlika, kako je rekao, je pokroviteljstvo i saradnja sa EU. Otvorenom Balkanu nedostaje konkretan plan u vezi sa investicijama, digitalnog razvoja i infrastrukture. U Berlinskom procesu imamo i integrisanje proevropskog digitalnog tržišta – istakao je Banović. Nedostatak uključenja EU, kako je ocijenio, može ostaviti prostor za upliv drugih igrača. Otvoreni Balkan je, prema njegovim riječima, napravio značajan korak kada je u pitanju tržište rada. Crna Gora je bila skeptična u odnosu na ovu inicijativu i opredijelila se za Berlinski proces, a osnov za razvijanja regionalne saradnje uzela je upravo Berlinski proces, CEFTU i inicijative u okviru njega – naveo je Banović.
Problem sa inicijativom Otvorenog Balkana je, Kentera dodaje, veliki broj otvorenih pitanja i njena politička dimenzija. Kao odgovor se, kako je kazao, “nameće upravo to da je Otvoreni Balkan alternativa evropskim integracijama”. Integracija Zapadnog Balkana U EU je ključna. Sve ono što može biti alternativa ja sam uvijek protiv toga. Crna Gora treba prije svega da gleda svoj interes i da prvo ispuni uslove za ulazak u EU – naglasio je on.
Ukoliko Otvoreni Balkan, dodaje, predstavlja alternativu EU onda je protiv toga da Crna Gora bude njegov dio, ali ako na transparentan način može doprinijeti i biti prednost za učlanjenje – onda sam za to, kazao je predsjednik Atlantskog saveza.
Mi još nemamo odgovore na pitanja koja izazivaju sumnju i te odgovore treba da nam daju pokretači inicijative – ističe Banović.
Đukanović je istakla da se Atlantski savez ne stavlja u poziciju da donese zaključak je li neki projekat pozitivan ili štetan za Crnu Goru, već da je to na donosiocima odluka.
