Podgorica, (MINA) – Nijedna država nije u stanju da samostalno i izolovano garantuje stabilnost, sigurnost i bezbjednost svojim građanima, poručeno je sa konferencije povodom 75 godina od osnivanja NATO saveza, koju je organizovao Atlantski savez Crne Gore (ASCG).

Predsjednica ASCG Milica Pejanović Đurišić je, na panelu „75 godina NATO: Bezbjednosni štit u svijetu neizvjesnosti“, čestitala Švedskoj i Finskoj na članstvu u Alijansi, navodeći da je to još jedan dokaz ispravnosti politike otvorenih vrata.

Ona je rekla da je formiranje Atlantskog saveza u oktobru 2006. godine bio veliki iskorak koji je doprinio činjenici da zvanična Crna Gora i oni koji su koncipirali vanjsku politiku, stave kao strateške ciljeve članstvo u Evropskoj uniji (EU) i NATO-u.

Pejanović Đurišić je kazala da su izazovi koji su vezani za bezbjednost potpuno promijenili karakter i prirodu.

“Nema te države, kao što vidimo iz svega što se dešava i danas, koja je u stanju da samostalno i potpuno izolovano od ostatka svijeta, garantuje stabilnost, sigurnost i bezbjednost svojim građanima“, rekla je Pejanović Đurišić.

Ona je kazala da je odluka Crne Gore o orijentisanju ka NATO-u donijeta imajući u vidu takav način promišljanja.

„Mi smo prošli dug put do trenutka kada smo dobili pozivnicu, pa onda postali punopravni članovi, što nije slučaj sa Švedskom i Finskom, jer su već bile tu i učestvovale u radu Alijanse“, navela je Pejanović Đurišić.

Prema njenim riječima, činjenica da je Crna Gora tada bila dio procesa olakšavala je onima koji su smatrali da treba isporučivati rezultate da bi bili uspješni.

„Poslije toga se desilo nešto što se često dešava, ne samo u Crnoj Gori nego na ovom prostoru, što je mentalitetska crta u kojoj kada postignete nešto smatrate da ste završili posao i da će dalje da ide samo od sebe“, navela je Pejanović Đurišić.

Ona je, govoreći o stranim uticajima, kazala da su u Crnoj Gori uticaj drugačiji od tradicionalnog shvatanja prijetnji.

„Mi smo izloženi takvoj vrsti uticaja za koju nijesmo ni pretpostavljali da može biti moguća“, rekla je Pejanović Đurišić.

Ona je kazala da uticaji Rusije i Srbije imaju za cilj da pokažu da Crna Gora nije održiva, da nema znanje, kapacitete i volje da napreduje.

Pejanović Đurišić je naglasila da je važna institucionalna memorija, navodeći da i nove vlasti kažu da su prethodne pravilno izabrale vanjsko-politički kurs.

Britanska ambasadorka u Crnoj Gori Don Meken rekla je da UK radi sa NATO saveznicima u borbi protiv dezinformacija.

„Rat u Ukrajini je pružio dosta slučajeva korišćenja lažnih informacija i zbog toga je naša podrška Ukrajini zasnovana i na praktičnim mjerama“, rekla je Meken.

Ona je, govoreći o Srbiji, rekla da vjeruje da elementi u Srbiji rade u interesima Rusije prijeteći stabilnosti regiona, dodajući da je UK sarađivalo sa Srbijom dugo i da će nastaviti da to rade.

Meken je kazala da UK Crnu Goru smatra za bliskog NATO saveznika.

„Jako smo ponosni na naše streteške odnose sa Crnom Gorom, brinemo o vezama i želimo da ih produbimo i jačamo“, rekla je Meken.

Ona je poručila da UK blisko sarađuje sa oružanim snagama Crne Gore.

„Želimo da ti ljudi dobiju pristup našim najboljim vojnim koledžima i različitim drugim nivoima obrazovanja u UK. Želimo da imate opremu i ifnrastrukturu koja vam je potrebna“, rekla je Meken.

Kako je kazala, pratkična pomoć je jako važna.

„Jer ako vam možemo pomoći da unapređujete odogovaranje na krizu, to znači da ćete biti snažnija NATO saveznica“, dodala je Meken.

Ambasadorka Švedske Anika Ben David podsjetila je da je ta država napustila politiku neutralnosti koja je trajala duže od dva vijeka.

Kako je kazala, iako je pitanje NATO-a uglavnom bilo nepostojeće u švedskoj javnosti i političkim debatama, sada imaju veliku većinu u parlamentu koja podržava članstvo u Alijansi, kao i podršku 80 odsto stanovništva.

Ben David je naglasila da vojna neutralnost više nije bila održiv koncep. „Nije bila adekvtana odluka u okruženju koje se tiče globalne bezbjednosti“, navela je Ben David.

Ona je, govoreći o Crnoj Gori, kazala da agenda za budućnost koju je Crna Gora izabrala koristi građanima.

„Mislim da je ključno da EU reforma može biti nastavljena u Crnoj Gori bez distrakcija, bilo iznutra ili spolja“, rekla je Ben David.

Ona je istakla da Crna Gora ima stvarnu šansu da napravi važan proboj u procesu pristupanja.

Kako je navela, „postavljena je pozornica“ kroz naporan rad u Skupštini i Vladi, da se daju rezultati u vladavini prava – poglavljima 23 i 24.

„Uz naporan rad, pozitivan IBAR koji je moguć do kraja proljeća, zahtijeva politički pejzaž koji je miran i kohezivan i zato svim državama članicama EU šaljemo istu poruku – klonite se političkih distrakcija i fokusirajte se na očuvanje poltiičkog konsenzusa koji postoji oko integrisanja u EU“, rekla je Ben David.

Kako je kazala, Evropa je sada na istorijskoj prekretnici i mora se dići glas za prava svake države.

„Crna Gora ima opipljivu šansu da postane 28. članica EU do 2028. godine“, rekla je Ben David.

Finski ambasador u Crnoj Gori Niklas Lindkvist kazao je da se i u Finskoj, kao i Švedskoj, javno mnjenje po pitanju NATO-a promijenilo jako brzo.

Kako je rekao, promjenu stava javnog mnjenja pokrenulo je nekoliko stvari, među kojima je ruska invazija na Ukrajinu.

„Ali prva stvar su bili zahtjevi Putina, koji je postavio zahtjev da NATO više ne bi smio da se širi prema istoku“, rekao je Lindkvist.

On je naglasio da je to nešto što je bilo potpuno suprotno svemu što su dogovorile države OEBS-a – da svaka država sama odlučuje kako će organizovati svoju odbranu.

Lindvkist je rekao da je problem što je Ukrajina, kao i Finska, susjedna država Rusiji.

„Imamo veliku granicu i kad neko od susjednih država Rusije bude napadnut, to ima uticaj i na Finsku“, dodao je Lindkvist.

On je kazao da je napad na Ukrajinu bio prekretnica za članstvo Finske u NATO-u, jer su vidjeli da se bezbjednosna situacija značajno mijenja.

Lindkvist je istakao da je stabilnost u nekom regionu i državi povezana sa političkom voljom.

„Jedan dobar način da se borimo protiv napada od Rusije je da povećamo svoju saradnju između država koje vjeruju u međunarodni poredak. To je najvažnije, a u takvoj saradnji je podrška Ukrajini jedna od najvažnijih stvari koje možemo uraditi“, rekao je Lindkvist.

On je kazao da se Finska pridružila Alijansi, ali da nastavlja sa nordijskom saradnjom po pitanju bezbjednosti.

„Nordijske države su sarađivale u svim aspektima društva i to je jedan od načina da se stabilizuje situacija i cijeli region. Mislim da Zapadni Balkan može dobiti puno toga ako dobije nešto slično“, rekao je Lindkvist.

Izvršni direktor Savjeta za strateške politike Nikola Lunić rekao je da se Srbija ne može pohvaliti podrškom javnog mnjenja za članstvo u NATO-u kao Švedska i Finska.

„To su objektivni faktori, nivo obrazovanja, ali i emocije vezane za 1999. godinu“, objasnio je Lunić.

Kako je kazao, Srbija je danas u bezbjednosnoj iluziji vojne neutralnosti, koju stvaraju uglavnom političari i dobijaju na rejtingu, a istovremeno ugrožavaju državu.

„Vojna neutralnost Srbije je neodrživa“, istakao je Lunić, dodajući da Srbija nema potencijal savezništva, koji je bitan stvar za hipotetički loše odvijanje situacije u Evropi.

On je kazao da ga raduju navodi crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića o posvećenosti Crne Gore NATO-u, jer se uspjeh Crne Gore preliva i na region.

Lunić je, govoreći o zamrznutom konfliktu, rekao da je to u vojnom kontekstu priprema za rat.

„To Srbiji i regionu ne treba. Ali još se ne vidi izbor jednog lidera koji će voditi naciju, a ne slušati javno mnjenje“, rekao je Lunić.

Kako je kazao, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je naveo da bi ulaskom u NATO Srbija riješila veliki dio problema, ali da 75 odsto građana to ne želi.

Lunić je istakao da vojna neutralnost nije priznata ni od međunarodnih subjekata, ni u regionu, dok sa druge strane Srbija nema ni istorijsko nasljeđe vojne neutralnosti.

On je dodao da je predsjednik Srbije jednom rekao da je Srbija vojno neutralna, ali nije spoljopolitički, jer je evropski put ušao u Ustav.

Upitan zašto se Srbija naoružava, Lunić je kazao da je Srbija u posljednjih nekoliko godina imala izdvajanja za vojni budžet oko dva odsto, a ove godine je čak smanjila taj budžet i to bi trebalo da iznosi 1,75 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

„Odmah nakon toga predsjednik države je najavio dodatna izdvajanja od skoro 800 miliona EUR, ako se to doda planiranom vojnom budđžetu to bi bilo 2,75 odsto BDP-a“, rekao je Lunić.

On je objasnio da su, ako se gleda koncept totalne odbrane koji je Srbija proklamovala, takva izdvajanja mala.

„Nije moguće obezbijediti totalnu odbranu sa takvim izdvajanjem. Svaki rat dobijaju finansijska sredstva, demografija u kvalitativnom i kvaintitativnom smislu, a treći faktor je potencijal savezništva“, rekao je Lunić.

On je kazao da Srbija poštuje pravila izvoza naoružanja, a da ipak to oružje završava u Ukrajini.

„Vučić se tri puta sreo sa Zelenskim, što ukazuje da će ta saradnja biti unaprijeđena. Samo je sve to skupa nedovoljno transparentno“, naveo je Lunić.

Kako je kazao, poruke sa malignim i hibridnim uticajem su devastirajuće za Srbiju i njenu integraciju u NATO i EU.

„Svijet i evropska bezbjednosa arhitektura se mijenjaju, ako Srbija i dalje bude zabijala glavu u pijesak, onda neće biti pouzdan partner, a posebno ne potencijalni saveznik. Treba izabrati stranu koja će obezbijediti budućnost za mlade i državu“, zaključio je Lunić.