Podgorica, (MINA) – Ukrajina mora izaći kao pobjednik iz rata sa Rusijom i biti čvrsto i nedvosmisleno podržana od svih slobodnih demokratskih društava, poručeno je sa panel diskusije u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore.

Ukrajinski ambasador u Crnoj Gori Oleh Herasimenko je, na panel diskusiji Izazovi i prilike za mir u Ukrajini: Euro-atlantska perspektiva, kazao da sve više evropskih lidera uviđa da Rusija mora biti poražena kako bi spriječili mnogo veću katastrofu u Evropi.

„Ukrajina se nada da će postati dio evropske porodice. Vremena pred nama su teška, a naša država prošla je kroz najteži period svoje istorije“, rekao je Herasimenko.

On je istakao da Ukrajinci znaju za šta se bore.

„Za nas ne može se govoriti o premoru, moramo se boriti kako bismo preživjeli“, dodao je Herasimenko.

Prema njegovim riječima, apetiti Kremlja idu mimo granica Ukrajine i Rusija sada to otvoreno govori.

Herasimenko je kazao da, ako padne Ukrajina, NATO će biti u ratu sa Rusijom.

Rusi, kako je rekao, koriste ucjene, uključujući one koje se odnose na upotrebu nuklearnog oružja.

Harasimenko je poručio da Evropa i evroatlanska zajednica u cjelini ne smiju dozvoliti takve ucjene i dodao da je Rusija globalni problem.

On je kazao da je ruska agresija najveća prijetnja po evropsku bezbjednost i međunarodni mir, dodajući da je to navedeno i u deklaraciji potpisanoj u Tirani.

Ukrajinci, kako je naglasio Herasimenko, žele mir više od bilo kog drugog naroda, ali neće prihvatiti bilo kakvu ponudu da se predaju ili ustupe svoju zemlju pod maskom izgovora mira.

„Ne zato što bi bila uzaludna cijena koju plaćamo deset godina, nego zato što bismo mnogo veću cijenu morali da platimo kasnije“, kazao je Herasimenko.

On je rekao da je Ukrajina dobila političku podršku Crne Gore i da je ta podrška bila karakteristika svih vlada i političkih lidera u proteklih nekoliko godina.

„Svjedočili smo značajnoj tehničko-vojnoj i humanitarnoj podršci. Važno je istaći da su Ukrajinci dobili svu moguću podršku od nadležnih u Crnoj Gori, vidjeli su solidarnost na djelu, poruke mira i oni žive bezbjedno u Crnoj Gori“, naglasio je Herasimenko.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke je, na pitanje da li se nazire kraj ratu, odgovorila da će kraj doći i da će to biti kraj u kom će Ukrajina pobijediti.

Ona je kazala da se ciljevi predsjednika Rusije Vladimira Putina nijesu promijenili.

„Njegov cilj je da se uništi Ukrajina i njen identitet. On neće stati, mislim da je Herasimenko jasno rekao da je, ukoliko Putin pobijedi u Ukrajini, sljedeća žrtva Evropa“, navela je Rajzing Rajnke.

Ona je kazala da je povelja Ujedinjenih nacija pregažena od Rusije.

„Principi na temelju kojih živimo, sve je to uništeno od Putina“, dodala je Rajzing Rajnke.

Prema njenim riječima, ciljevi Kremlja se nijesu promijenili, ukrajinska hrabrost takođe nije, ali Evropa jeste.

„Ukrajina se bori u ime svih nas i mi smo uz Ukrajinu, ona nije sama. Rusija je izlovana, ona je prepoznata kao agresor od većine slobodnih nacija. Svijet je tu ujedinjen u svom gledištu“, navela je Rajzing Rajnke.

Na pitanje koliko je bezbjedan Zapadni Balkan, ona je odgovorila da su zemlje regiona bezbjedne onoliko koliko su svjesne prijetnji.

Ministar odbrane Dragan Krapović smatra da su se bezbjednosne prilike i arhitektura u Evropi i svijetu znatno promijenile nakon agresije Rusije na Ukraijinu.

„Ta brutalna i nezakonita agresija, koja odnosi ogroman broj života, zatvorila je vrata dijalogu i stavila NATO na test jedinstva i odlučnosti više nego ikada prije, u 75 godina trajanja tog saveza“, kazao je Krapović.

Ukrajina, kako je istakao, mora izaći kao pobjednik iz rata i mora biti čvrsto i nedvosmisleno podržana od svih slobodnih demokratskih društava u svijetu.

Krapović je rekao da je, da bi se postigao mir, potrebno prije svega da se sjedne za sto i pregovara o trajnom i održivom miru.

„Naravno, u Ukrajini ponavljaju i to potpuno opravdano da ta država tako nešto ne može uraditi u momentu kada su njene teritorije okupirane, i to velikim dijelom. Rekao bih da je taj stav opravdan“, naveo je Krapović.

On je kazao da je jako teško predvidjeti do kada će rat trajati.

„Lopta je u našem dvorištu, mislim na NATO i EU. Jedinstvo i odlučnost na planu podrške unapređenju ukrajinskih kapaciteta u svakom segmentu, prije svega vojnom, prvi je zadatak svih članica NATO saveza“, naglasio je Krapović.

On je kazao da je najvažniji nastavak političke, finansijske i humanitarne podrške Ukrajini.

„Važno da se održi stepen jedinstva kada je radi o odnosu prema Rusiji i restriktivnim mjerama koje EU usmjerava prema Rusiji, kao mjeru odvraćanja i jasnog pokazivanja da takav pristup kršenja međunarodnog prava neće prihvatiti slobodan svijet“, rekao je Krapović.

On je poručio da je neophodno da sve države članice NATO mnogo više rade u smislu jačanja sopstvenih kapaciteta, pogotovo kada se radi o vojnoj industriji i ukupnoj ekonomiji.

Kako je istakao, jedini garant trajne stabiilnosti na Zapadnom Balkanu je potpuna i nedvosmislena integracija cijelog regiona u EU.

Predsjednica Atlantskog saveza Crne Gore Milica Pejanović Đurišić kazala je da se od početka invazije Rusije na Ukrajinu svjedoči agresiji na suverenitet jedne zemlje i napadu na temeljne vrijednosti mira, slobode i demokratije.

„Svjedočili smo i nevjerovatnoj hrabrosti ukrajinske vojske, nepokolebljivoj odlučnosti njenih lidera i želji ukrajinskog naroda za slobodom, nezavisnošću i pravdom“, rekla je Pejanović Đurišić.

Ona je navela da su ratne operacije širokog obima donijele veliku patnju i gubitke, da su gradovi razoreni, životi izgubljeni, a stanovništvo raseljeno.

Međunarodna zajednica, kako je kazala Pejanović Đurišić, pokazuje visok stepen solidarnosti u pružanju pomoći i podrške Ukrajini i njenom narodu.

„Ulazak u treću godinu agresije na Ukrajinu pokazao je da se Rusija, nažalost, uspješno prilagođava novonastalim okolnostima, kao i da pronalazi nove kanale za hibridno djelovanje“, rekla je Pejanović Đurišić.

Pri tome je, kako je dodala, postalo potpuno očigledno da je cilj ostao isti kao prije početka agresije – podriti zapadne demokratske vrijednosti i NATO.

Pejanović Đurišić je kazala da Kremlj pokušava da izazove podjele, kako u EU, tako i među transatlantskim partnerima, kako bi ih doveo u situaciju da učine ustupke na račun Ukrajine, i teritorijalnog i politčkog karaktera.

„Uz određeni zamor ratom i jačanje populaističkih snaga širom Evrope, permanentno se nastoji dovesti u pitanje stepen kohezije kada je riječ o pomoći Ukrajini“, navela je Pejanović Đurišić.

Ona je kazala da se, ipak, pokazuje da takav pristup ne daje željene rezultate.

„Nakon dvije godine, svijest o tome da agresija na Ukrajinu nije samo napad na jednu zemlju, je sve prisutnija i podrška ne gubi na svom intenzitetu“, istakla je Pejanović Đurišić.

Ona je dodala da je svaka kriza prilika i za jačanje i za nove saveze.

„Tako je ukrajinska kriza pokazala da se zapadne demokratije, uz određene napore i volju, mogu udaljiti od ekonomske zavisnosti od autokratskih režima i u Moskvi i Pekingu“, navela je Pejanović Đurišić.

Kako je kazala, kada su u pitanju Zapadni Balkan i Crna Gora, rat u Ukrajini nedvosmisleno je pokazao visok stepen osjetljivosti na međunarodne bezbjednosne potrese i izazove.

„Sve prepoznate negativne posljedice ruske agresije se snažno reflektuju na naš region, koji se ponovo pokazao kao pogodno tlo za širenje ruskog uticaja“, dodala je Pejanović Đurišić.

Predsjednik Evropskog pokreta Crne Gore Momčilo Radulović, na pitanje da li je realnije da se rat završi ili proširi, odgovorio da je u ovom trenutku veoma teško govoriti o tome kada će doći do njegovog završetka.

„Najprije zbog toga što je cijeli niz nepoznatih u ovom trenutku pred nama“, dodao je Radulović.

On je kazao da predsjednik Rusije Vladimir Putin živi u prošlosti i da živi san svojoj mladosti.

„On je to govorio, a nažalost Zapad to nije dobro slušao“, rekao je Radulović.

On je poručio da je neophodno vratiti se na jezik činjenica, navodeći da su procjene da Ukrajinu rat košta između 200 i 250 miliona dolara dnevno.

„Ukoliko zaista želimo da pomognemo Ukrajini, onda tu cifru pomoći toj zemlji moramo podići na značajno veći nivo, procjene su da taj nivo ne može biti ispod 800 miliona dnevno“, rekao je Radulović.

Sa druge strane, kako je kazao, Rusija ulaže značajno veća sredstva.

„Sreća u nesreći je to da definitivno Rusija nije ono što je nekada bio Sovjetski savez, efikasnost ruske vojske nije ni blizu onoga kako smo mi zamišljali. Tako da i ta ogromna sredstva ne daju Rusiji mogućnost daljeg značajnog napredovanja“, naveo je Radulović.
On je istakao da se mora uraditi sve da se pomoć Ukrajini značajno uveća.

„Moramo svi da naučimo lekcije, a čini mi se da ih Zapad nije naučio“, kazao je Radulović.

On je naveo da proces smanjivanja zavisnosti o ruskoj nafti i plinu nije počeo 2014. nego tek 2022. godine.

„To je problem, jer da je počeo 2014. godine dosad bi taj negativni efekt bio značajno manji, a Rusija bi pretrpjela veće gubitke“, dodao je Radulović.