Za suočavanje sa izazovima koje donosi digitalizacija i razvoj tehnologije nepohodna je saradnja kroz sve nivoe društva, zaključeno je na Onlajan diskusiji koju je organizovao Atlantski savez Crne Gore.
Na panelu na temu Bezbjednosni izazovi Zapadnog Balkana u digitalnom svijetu učestvovali su Damir Marušić iz američkog Atlantskog savjeta, Laura Brent iz Centra za novu američku bezbjednost, Milan Sekuloski iz Centra za digitalno ubrzanje, DAI i Irina Rizmal iz PwC-a. Moderator panela bila je Milica Pejanović-Đurišić član uprabnog odbora Atlantskog saveza Crne Gore.

Govoreći iz svog iskustva, Milica Pejanović Đurišić je naglasila, da kada je Zapadni Balkan u pitanju, očigledan je nedostatak namjere da se kreira određeni pristup koji ne bi bio jednoličan, jer je dokazano da ne postoji jedinstven pristup kada je u pitanju zaštita od sajber prijetnji. Pejanović Đurišić smatra da je podizanje svijesti o ovoj problematici prva faza, i da bi to u ovom trenutku bilo od velike pomoći u odlučivanju budućeg pravca digitalnog razvoja. Osvrćući se na problem dezinformacija istakla je kako postoji niz primjera u regionu gdje dezinformacije ugrožavanju ljudska prava, dodajući da naše okruženje nije dovoljno razvijeno kada je u pitanju zaštita ljudskih prava i sloboda. Pejanović Đurišić je takođe istakla da odgovor države i institucija u zaštiti onih koji su mete onlajn napada nije adekvatan i dovoljno proporcionalan da bi obeshrabrio takva buduća ponašanja.

U svom izlaganju Damir Marušić je kazao da je Atlantski savjet izuzetno posvećen jačanju sajber bezbjednosti i bobi protiv malignog stranog uticaja. Međutim, on je takođe napomenuo da je česta pojava, ne samo u zemljama Zapadnog Blakana veći i u Americi, home-grown dezinformacije, tj. dezinformacije koje se plasiraju unutar našeg društva. Taj trend dodatno je ubrzan COVID-19 pandemijom, dodao je on. Marušić je istakao da je tokom pandemije upotreba tehnologije povećana i da je evidentno je da to značajno narušava naš onlajn život, ali čini i naše demokratije slabijim. Nepohodno je uložiti mnogo više napora u promišljanje o efektima rapidno razvijajuće tehnologije na demokratiju, smatra Marušić. Kada je u pitanju Zapadni Balkan, on je naglasio da Digitalini svijet nije bio u agedni na ovogodišnjem samitu Otvoreni Balkan.

Laura Brent iz Centra za novu američku bezbjednost smatra da su problemi koji se tiču bezbjednosti i tehnologije isuviše kompleksni da bi se našao jedinstveni pristup ovom izazovu. Prema njenom ličnom iskustvu najuspješnije način za suprotstavljanje sajber prijetnjama je korišćenje različitih pristupa i pronalaženje načina za saradnju različitih organizacija i institucija. Ona je istakla da se tehnologija mnogo brže mijenja i razvija od vlasti, i da će se to nastaviti u budućnosti posebno sa aspekta regulacije. Brent je istakla da je zahtijevanje na jasnijoj regulaciji nepohodno nastaviti paralelno sa izgradnjom partnerstava u součavanju sa ovim izazovima.

Milan Sekuloski je govoreći iz ličnog iskustva istakao kako je digitalizacija donijela mnoge benefite u društvu ali i nove izazove. Prema njegovim riječima Internet je doveo de redistribucije ili decentralizacije moći. On je dodao da je decenralizacija moći dovela do decenralizacije prijetnji. Sekuloski je posebno istakao da država i državne intitucije ne mogu da obezbijede potpunu bezbjednost u sajber prostoru. Čak se i zemlje poput SAD-a oslanjaju na privatne kompanije, dodaje on. Ono što je česta pojava u regionu Zapadnog Balkana jeste da vladajuće strukture osjećaju da nijesu u mogućnosti ili ne osjećaju potrebu da reaguju na sajber prijetnje iz razloga što one dolaze van domašaja same države, ističe Sekuloski.

Irina Rizmal je kazala da je proces digitalizacije počeo prije pandemije, ali da su posljedice Covida znatno ubrzale taj proces. Rizmal je iskazala bojazan što se koncept digitalizacije često ne vezuje za sajber bezbjednost. Ona je naglasila da nedostatak svijesti o sajber bezbjednosti nije samo postojao kod država i na nacionalnom nivou već i u privatnom sektoru. Međutim, prošlogodišnje globalno istraživanje na nivou izvršnih direktora koje je uradio PwC, pokazalo je da su sajber prijetnje prepoznate među pet najvećih prijetnji biznisu, osim u regionu Centralne i Istočne Evrope gdje su sajber prijetnje bile rangirane među top deset najvećih prijetnji. Rizmal je posebno naglasila da je nepohodno podizati svijesti o sajber bezbjednosti kroz sve nivoe društva.