“Ponovno rađanje nacionalizma: Temelji demokratije u opasnosti?“ naziv je panela ovogodišnjeg devetog To Be Secure (2BS) Foruma u Budvi, sa kog je poslata poruka da su desničarski populisti izazov za evropsku demokratiju, ali i da se nacionalizam na Balkanu razlikuje od onog u Americi koji se ogleda kroz stavove predsjednika Donalda Trampa.

Govoreći o tome zašto raste nacionalizam širom svijeta, ambasador Crne Gore u Vatikanu i bivši ministar vanjskih poslova Miodrag Vlahović, kaže da je pitanje veoma kompleksno, te da na njega nije lako odgovoriti.

 „Što se regiona tiče, pripadamo generaciji koja je napravila puni krug. Mi danas imamo onu istu destrukciju – intelektualnu, ideološku, političku, koja je bila motivacija i povod za ratove na prostoru bivše Jugoslavije. Te ideje i subjekti koji ih promovišu imaju podršku sa strane od nebalkanskih faktora, promovišući te ideje kao vrijedne pažnje i podrške, kao da nemamo to katastrofalno iskustvo prije 25 godina, kao da ta ideja nije poražena, kao da to nije svjetonazor koji se reflektuje kroz genocid“, rekao je Vlahović.

Vlahović vjeruje i da je istorijski rast nacionalizma na Balkanu vezan za dešavanja u Bosni i Hercegovini (BiH).

„U skorijem periodu imamo depresivni fenomen da nacioalisti na Balkanu mogu da citiraju nacionaliste sa Zapada“. 

Izbjegava se, smatra on, pitanje šta će biti s regionom ako se ne pridruži Evropskoj uniji: „Pitanje je samo šta da radimo ako države članice ne budu spremne da nas prime u EU“.

Roman Jakič, bivši ministar odbrane i poslanik iz Slovenije,rekao je da mu je drago što su pobijedile proevropske snage na nedavno završenim evropskim izborima: „Ne smijemo zanemariti da su desničari dobili još 20 mandata, pa smo na dva koraka od pakla ako se nastavi ovako s desničarima“.

Govori predsjednik Crne Gore Mila Đukanovića su, kako je rekao Jakič, govori koje bi volio da čuje među evropskim liderima i u Evropskom parlamentu: „Desničarski populisti i dalje su izazov za demokratiju“.

„Salvini, Orban, Kačinski – to su lideri koji ne samo da promovišu netolerantne poruke prema nekim grupama, već šalju loše poruke prema onima koji treba da dođu. Oni ne znaju što se dešava“, rekao je Jakič.

Govoreći o liderstvu, Jakič je rekao da je vrlo jednostavan recept: „Evropska politika i političari moraju da imaju jaču kičmu, veću solidarnost. Nama trebaju i politika i političari koji će nas inspirisati, a ne manipulisati nama“.

„Ako političar samo gleda stvar kroz interno političko okruženje, onda imamo problem. Želim da vidim političare koji vide oko sebe, da određena stvar nije samo stvar Crne Gore ili Slovenije“, rekao je Jakič.

Viši saradnik na Institutu za vanjsku politiku Džon Hopkins Majkl Halcel rekao je da Sjedinjene Američke Države (SAD) čine institucije koje je kreirao narod: „Kad urušite institucije, na putu ste da urušite osnovno tkivo“.

Trampovo ponašanje prema Rusijii je, kako je rekao, najveće odstupanje u američkom politici, te je, smatra Halcel, očigledno da se divi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Kad je riječ o nacionalizmu u Americi, on je rekao da je tčno da postoji tradicija liberalnog nacionalizma u SAD-u.

„Optimista sam i vjerujem da ima više diskontinuiteta, nego kontinuiteta“, kazao je Halcel.

Kada je u pitanju Crna Gora, prema ocjeni Halcela, ostvaren je dobar napredak, ali je, kako je rekao, saglasan s crnogorskim zvaničnicima koji su tokom Foruma isticali da je dug put pred tom državom.

Damir Marušić, nerezidentni viši saradnik Atlantskog saveza i izvršni direktor magazina The American Interest, rekao je da se američki nacionalizam, koji se ogleda kroz Donalda Trampa, razlikuje od nacionalizma na području Balkana.

„Amerika je i dalje jedno, prije svega, optimistično mjesto“, rekao je Marušić.

Sramotan je, smatra on, način kako je Amerika postupila prema crnogorskom članstvu u NATO.

Na Balkanu se još uvijek vode strateške političke borbe, nacionalizam je i dalje živahan, i posljedica istorijskog zaostajanja regiona, dok će usporavanje na putu evropskih integracija biti generator rasta nacionalizma, poruke su crnogorskog i kosovskog predsjednika Mila Đukanovića i Hašima Tačija.

Dvojica predsjednika učestvovala su na panelu “Predsjednička diskusija: O čemu lideri razmišljaju” na devetom To Be Secure (2BS) Forumu u Budvi.

Govoreći o tome koje su najveće brige lidera regiona, Đukanović je rekao da su glavna preokupacija, ali i dnevna i noćna mora, “kako realizovati ono što smo izabrali kao strateški zadatak”.

On je ocijenio i da na području Balkana dominiraju dva moćna pokreta.

“Jedan je onaj koji predvode vlade koje žele da zemlje dovedu do Evropske unije i NATO, dok je drugi, ne tako nemoćan i ne za potjecanjivanje, onaj koji želi da konzervira stanje. Postoje razlozi zašto su oni protiv tog pokreta. Ovo nije samo balkansko pitanje, ovo je pitanje evropsko i evroatlanstko”, rekao je Đukanović.

Jasno je, kako je rekao, da Crna Gora prednjači na putu ka EU, uz napomenu da je važno da pojačamo regionalnu saradnju.

“Sad je očigledno, kad je Crna Gora u pitanju, da smo mi na putu prekretničkog pokušaja da region vratimo evropskoj kući. Izlaz je u razvoju, ekonomskom i demokratskom. Strateški kurs je povratak evropskoj kući i sistemu vrijednosti, a cilj je dostizanje evopskog kvaliteta života”, kazao je Đukanović.

Na pitanje kako vidi budućnost Evropske unije (EU), Đukanović je rekao da će Evropa morati da prođe kroz vlastito redizajniranje.

“Nema bolje konsolidacije Evrope od njenog ujedinjenja, koje znači stabilnost i korišćenje svih resursa koji će ojačati našu konkurentnost. Krize su pokazale da imamo ozbiljne pukotine u arhitekturi EU”, rekao je Đukanović.

On smatra da će nas put dalje voditi ka spoznaji važnosti ujedinjenja Evrope, “što je važno za Evropu i našeg evroatlanstkog partnera”.

“To će morati da znači izvjesnu reprofilaciju Evrope. Nadam se da problem u arhitekturi Evrope neće zasijeniti ono što je vizija, a to je ujedinjena Evropa u smislu konkurentnosti i stabilnosti”, istakao je Đukanović, navodeći da je ključno da se učvrsti evroatlantska integracija.

Mora se, rekao je Đukanović, težiti funkcionalnoj demokratiji, koje nema ako određeni akteri apstiniraju u političkom životu.

“Samo jedna molba za pravilno razumijevanje. Sada mi prisustvujemo ili imamo na sceni repertoar vrlo raznovrsne destrukcije demokratije u ovom region. Imamo i pokupaj opozicije koja želi da dovede u pitanje nezavisnosti Crne Gore, neke odluke koje je donijela Crna Gora, recimo nezavisnosti Kosova. Oni sada očajnički žele da kroz opstrukciju institucija pokažu Crnu Goru kao nefunkcionalnu državu”, poručio je Đukanović.

Govoreći o nacionalizmu na Balkanu, Đukanović kao razlog vidi “istorijsko zaostajanje regiona”.

“Svi smo pomislili da smo nakon Dejtonskog sporazuma pobijedili ideju velikodržavnih nacionalizama u regionu. Kao što vidimo, nijesmo. Njegova ideja je živahna. Treba da nas brine da neke forme te ideje nailaze na razumijevanje na određenim međunarodnim adresama, što ranije nije bio slučaj”, istakao je Đukanović.

Nije vrijeme, kako je rekao, da igramo na malim terenima, te da su, u kontekstu integracija, veće šanse kad ste na velikom prostoru.

“Nijesu mnogi spremni da igraju na Vembliju, a nije vrijeme da samo igramo na stadionu Sutjeske ili Budućnosti. Veće su šanse kad igrate na većem prostoru. Ubacuju se treći igrači i eto gotovog problema. Mi prisustvujemo oživljavanju jednog problema, a ako smo mislili da smo završili problem iz 95-e, očigledno je da nas naši protivnici uvjeravaju da nije tako. Naše je mjesto u širem integracijskom kontekstu”, poručio je Đukanović.

Na pitanje kako uspješno izgraditi multietničku demokratiju, Đukanović je rekao da nepokolebljivo vjeruje u takav koncept, jer svaka druga alternativa koja se želi nametnuti djeluje retrogradno.

“Svaki drugi pristup je pokušaj ignorisanja stvarnosti. Pojavili su se krupni igrači na globalnoj sceni. Pogledajmo naše susjedstvo, nije mudro da se sa susjedima gledamo preko nišana. Put je da gradimo partnerstvo. Crna Gora je izrazito multietnička zajednica”, rekao je Đukanović, navodečći da bi svaki drugi koncept bio uvod u etničko čišćenje.

On je objasnio da koncept multietničke demokratije mora biti temelj naše politike i podržan od onih koji su razvijeniji od nas.

“I na širim prostorima imamo zaokrete u odnosu na tu politiku. Evrpski izbori nijesu katastrofični kako se očekivalo, ali se desio zaokret udesno, što može biti ohrabrenje za pojedine u region”, rekao je Đukanović.

Komentarišući dijalog između Beograda i Prištine, Đukanović je rekao da će se, ako se propusti ova šansa, izgubiti godine, što se najbolje vidjelo na primjeru decenijskog zaostajanja Sjeverne Makedonije u sporu sa Grčkom.

“Da sam kojim slučajem akter, srećom nijesam, pokušao bih da nađem rješenje poštujući Badinterovu formulu. Svako odstupanje nosi opasnost. Ne razgraničavaju se samo Srbija i Kosovo, čeka nas razgraničenje Srbije i Hrvatske, Srbije i Bosne, Bosne i Hrvatske”, istakao je Đukanović, navodeći da je sada najvažnije da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Tači vrate za pregovarački sto.

Kosovski predsjednik Tači rekao je da zvanična Priština naporno radi na unapređivanju odnosa, a glavni izazov je da se ubrza proces pristupanja Evropskoj uniji (EU).

On je rekao da je srećan što je predsjednik građana koji su uglavnom proevropski orjentisani, te da je Kosovo uspješna priča.

“Prepreke se mogu prevazići, ali ne smijemo se vraćati na poziciju dnevnog političkog populizma. Nakon članstva Crne Gore u NATO i Prespanskog sporazuma, organizovanja Armije Kosova, nakon dobre komunikacije koju uspostavljamo sa komšijama u regionu, optimista sam”, rekao je Tači.

No, kako priznaje, najveći dio nezadovoljstva je EU koja usporava procese. 

“Zamrznut je stav prema Kosovu, ne uvažavaju se uspjeh i postignuća, posebno po pitanju vizne liberalizacije. Građanima je teško da to razumiju”, kazao je Tači.

Kad je riječ o nacionalizmu, on kaže da smo svi naučili ponešto iz prošlosti, te gdje vodi nacionalizam i kakve tragedije i posljedice je donio Balkanu.

“Region nije u periodu Dejtona, a Srbija i Kosovo nijesu u periodu Rambujea. Region se promijenio nabolje, ali što više EU zaostaje, više će biti nacionalističkih ideja na Kosovu. Ako Kosovo ostane izlovano, doći će do rasta nacionalizma, a to nije u skladu sa evroatlanstkim vrijednostima. Potrebno je da EU perspektiva bude opipljivija građanima. U suprotnom, umjesto o pomirenju, pričaće se o konfliktu. Ljudi će se s pravom pitati da li EU žel Kosovo”, kazao je Tači.

On je uvjeren da bi stvaranje Republike Srpske na Kosovu destabilizovalo Kosovo, priznajući da je dijalog dvije zemlje u krizi. Na to utiču osjetljivost odnosa Kosova i Srbije zbog gorke prošlosti, ali i teškoče da se donese konačna odluka o normalizaciji odnosa. 

“U Srbiji je to osjetljivo zbog lažnog mita o Kosovu koji je nametnut u Srbiji. Ovo je najbolji trenutak za rješavanje problema. Vraćamo se u stanje zamrznutog konflikta koji može da eskalira. Sporazum će donijeti mir cijelom regionu Zapadnog Baljana”, vjeruje Tači.

Kosovski predsjednik je rekao i da razmjena teritorija između Kosova i Srbije nije uopšte bila na dnevnom redu. Osvrnuo se i na razgraničenje između Crne Gore i Kosova, navodeći da je zbog tog trpio velike kritike, ali da zbog tog nijesu štetu imali na Crna Gora ni Kosovo.

Srbija, kazao je, vodila agresivnu kampanju kako bi spriječila međunarodnu konsolidaciju Kosova.

“Prepreka za članstvo u UNESKO prozvod je kampanje Srbije. Ne zalažem se za palestinski model konsolidacije Kosova”, kazao je Tači.

On je saopštio podatak da više od 70 odsto građana želi sporazum sa Srbije, koji bi bio konačan i pravno obavezujući, s ciljem očuvanja duha, karaktera i multietničnosti Kosova.

Tači je, govoreći o tome kako vidi EU, rekao da nakon evropskih izbora želi da prepozna novi pristup prema državama Zapadnog Balkana.

“Što se tiče uticaja drugih ideja vezanih za islamski fundamentalizam, na Kosovu imamo tradicionalni islam, tolerantni islam koji podrazumijeva suživot sa drugima. Imamo suživot islamske, pravoslavne i katoličke vjere”, rekao je Tači.

Uprkos tradicionalnom islamu na Kosovu, kako je rekao, identitet građana te zemlje je evropski.

“Ekstremistički elementi nijesu uspjeli ni 98-e, 99-e. Niko nije tolerisan. Zato smo zadobili povjerenje međunarodne zajednice”, rekao je Tači, uz ocjenu da su Albanci u regionu fer i konstruktivan narod.

Izvršni potpredsjednik Atlantskog saveza Dejmon Vilson u uvodnom izlaganju je kazao da je Đukanovuć usmjerio svoju zemlju ka nezavisnosti, ali i NATO alijansi, čija je članica već dvije godine: “I to je izvanredno dostignuće. U ovom regionu nema deficita liderstva, ova dva lidera, Đukanović i Tači, kreiraju istoriju”.

Rusija, Kina i Turska – tri su države koje mijenjaju svjetski poredak i konstelaciju snaga na međunarodnoj političkoj sceni, dok je politika Turske prema Balkanu jedna od najstabilnijih, ocjena je sa trećeg panela “Tri nijanse crvene: Rusija, Kina i Turska – mijenjaju dinamiku globalne moći” na To Be Secure (2BS) Forumu u Budvi.

Naučnica iz Turske Pinar Akpinar komentarisala je uticaj Turske na Balkanu i kazala da je Balkan bio srce Otomanske imperije, dok je sada kapija Turskoj prema zapadnoj Evropi.

“Balkan je jedna od najstabilnijih spoljnih politika Turske. Ona se bazira na pomoći, trgovini, investicijama”, istakla je Akpinar, navodeći da u politici prema Balkanu ne vidi prevelika odstupanja.

Ona je ocijenila da je kapacitet Turske, naročito ekonomski, oslabljen nakon pokušaja državnog udara.

“Uticaj Turske je više regionalnog karaktera. Tursku najviše interesuje širi region Bliskog istoka. Ona forsira i koristi bilateralne ili šire saveze za ostvarivanje ciljeva vanjske politike”, kazala je ona, navodeći da ta zemlja nema baš jak uticaj na ostale muslimanske zemlje.

Turskoj su, smatra ona, falili kapaciteti, ali da se uvijek želio širiti uticaj. No, prema njenom mišljenju, uvijek bi se nešto ispriječilo na tom putu, poput Rusije.

Na pitanje je li Turska bliža autoritarnim režimima ili zapadnim partnerima, Akpinar kaže: “Glavni stubovi vanjske politike Turske su NATO, Evropska unija, alijansa s Amerikom i zapadnim svijetom”. 

Turska, kako je kazala, “ako pogledate njenu politiku na Bliskom istoku, posmatrana je kao zemlja model”.

“Ako Turska izgubi svoj zapadni identitet, to će biti bolan proces”, kazala je Akpinar.

Komentarišući je li poremećen evropski poredak nakon dešavanja na Krimu, ministar za privremeno okupirane teritorije i raseljene osobe Ukrajine Vadim Černiš kaže da je taj poredak razbijen.

“Nema jasnog odgovora kada i kako povratiti Krima. Krim je bio ruski u okviru bivšeg Sovjetskog saveza, ovo što sada imamo je status Quo”, kazao je Černiš.

Na pitanje da li smatra da zapadne demokratije mare za sudbinu Ukrajine, Černiš je rekao da mu se čini da političari ne razumiju nivo prijetnji koji postoji.

Ukrajina je u tijesnim odnosima sa EU, a NATO je jako popularan u toj zemlji. Moderatora skupa, nezavisnog analitičara Bobo Loa, zanimalo je kako Ukrajinci vide evropske vrijednosti.

 “Mi podržavamo evropske vrijednosti, pokušavamo da razvijemo demokratiju. Imamo dijalog s EU i NATO, kako bi stvorili strateški osnov pristupa u svakom domenu”.

Govoreći o tome da li je svjetski liberalni poredak završenosnivač i direktor Centra za studije o Rusiji, Evropi i Aziji Tereza Falon istakla je da je ovovrijeme puno kriza, a da Rusija, Kina i Turska mijenjaju poredak i odnos snaga u svijetu.

Ona ipak smatra da je liberalni poredak otporan, te da može da ogovori na sve izazove, ocjenjujući kako su Kinezi “vrlo pametno investirali mnogo u Zapadni Balkan”.

“Svi govore o Kini, ali Kina nije model koji ostale zemlje žele da ponove. Moramo naći rješenje, nije dovoljno samo uočavati problem”, smatra Falon.

Profesor političkih nauka Pol Bolt kazao je da se Kina i Rusija zalažu za nacionalni suverenitet nad internetom, što nije politika SAD-a.

Prema njegovom mišljenju, partnerstvo Rusije i Kine ojačano je nakon 2014. godine. 

“I u Kini i u Rusiji su doživljavali poniženja u prošlosti”, rekao je Bolt.

Rusi, kako je kazao, vole da misle da je njiihov odnos sa Kinom fantastičan. 

“Oni bi voljeli da se na nivou Savjeta bezbjednosti donose odluke. Oni podržavaju svijet u kojem je međunarodni poredak usmjeren na smanjeni suverenitet”, kazao je Bolt.

On smatra i da je američki interes da se Balkan “jače inkorporira u Evropu”.

Kako je ocijenio, ni Kina ni Rusija nemaju dosljedno gledište o tome kako treba da izgleda međunarodni poredak.

Dešavanja na Balkanu pokazuju da je Evropi neophodna NATO Alijansa za mir i stabilnost evropskog kontinenta, jedna od poruka sa panela „Nova slika bezbjednosti: Čelična posvećenost transatlantskom savezu je na testu“ u sklopu To Be Secure (2BS) Foruma u Budvi.

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović ocijenio je tokom uvodonog izlaganja da sve krize koje se događaju pomažu državama članicama da shvate da je postojanje Alijanse važnije od razlika u gledištima. 

„Dešavanja na Balkanu pokazuju da je Evropi neophodan NATO i da je važan za stabilnost evropskog kontinenta. Zato bi trebalo da se zalažemo za rješenja koja su više orijentisana ka NATO-u i koja će obezbijediti napredak u evropskim odbrambenim sposobnostima, ali u okviru NATO saveza. Ako ispunjavamo obaveze definisane u Velsu, ulažemo u našu koheziju i solidarnost“, rekao je Darmanović.

Troškovi odbrane, kako je rekao, nijesu samo pitanje pravične raspodjele tereta, već suštinski pitanje kredibiliteta i političkog jedinstva Alijanse. 

„Crna Gora, koja je još uvijek najnoviji saveznik, trenutno je na 13. mjestu u rangu izdataka za odbranu 29 saveznika i potpuno je predana postizanju obaveze iz Velsa do 2024. godine“, kazao je Darmanović.

NATO danas funkcioniše u, prema mišljenju Darmanovića, najsloženijoj bezbjednosnoj sredini u svojoj istoriji, suočavajući se sa „raznovrsnijim spektrom prijetnji nego ikada prije, kako sa istoka tako i sa juga“.

„Rastuća međunarodna asertivnost Rusije, njena revizionistička politika obilježena agresivnim akcijama, jedna je od najuzbudljivijih karakteristika vremena u kojem živimo“, kazao je Darmanović.

Stiven Erlanger, glavni diplomatski dopisnik Njujork Tajmsa za Evropu, osvrnuo se na raniju izjavu američkog predsjednika Donalda Trampa da će Crna Gora izazvati Treći svjetski narod, navodeći kako je njegov utisak da su Crnogorci visoki i veoma ljubazan narod.

Dejvid Konjecki, politički direktor Ministarstva vanjskih poslova Češke, rekao je da je da je u Crnoj Gori ostvaren fantastičan napredak.

Smatra i da su stupanje u NATO ili EU tek početak.

„NATO mora da funkcioniše za dobrobit svakog člana i u pogledu Rusije mislim da to i radi“, kazao je Konjecki.

Bruno Lete, viši saradnik iz njemačkog Maršalovog fonda SAD-a rekao je da se uvijek iznenadi koliko se malo Kina uzima u obzir po pitanju NATO-a.

„Kina je neizbježan faktor u evropskoj bezbjednosti. I to već jeste u ekonomskom sistemu, drže puteve, luke“, kazao je Lete.

Kad je u pitanju Evropa, on smatra da se Evropljani nijesu odlučili koji je to najbolji model za njihovu bezbjednost.

Stefano Stefanini, direktor odsjeka u Briselu kompanije Project Associates, rekao je da je saradnja između NATO i EU veoma važno pitanje.

On smatra i da se ne reaguje zajednički kad je u pitanju Kina. Govoreći o tzv. zajedničkoj evropskoj vojci, on je rekao da bi frazu „Evropska vojska“ trebalo zabraniti.

Viša savjetnica za program Future Europe Initiative Atlantskog saveza SAD-a Džudi Ensli rekla je da je glavna prijetnja NATO-u vraćanje konkurencije velikih sila i ruske aktivnosti.

„Ako pogledamo na Balkanu kakve se aktivnosti vrše, na primjer pokušaj državnog udara u Crnoj Gori, ovo što rade u Ukrajini, mi prepoznajemo da Rusija djeluje na terenu. NATO se fino prilagodio na te prijetnje“, ocijenila je ona, navodeći da „moramo biti svjesni toga što nam je prijetnja i da reagujemo na iste“.

Ensli je rekla i da svako u svojoj zemlji pronalazi kapacitete za borbu sa hibridnim prijetnjima.

Nju, kad je riječ o Rusiji i Turskoj, brine kupovine ruske opreme od strane zvanične Ankare. Nju, kako je istakla, ne brinu kineske investicije u Evropi.

Visoki zvaničnik za Rusiju i Zapadni Balkan Robert Pščel ocijenio je da NATO mora da se prilagođava.

„Da se nijesmo prilagođavali, ne bi imali sveobuhvatnu politiku o sajber kriminalu“, kazao je on, uz ocjenu da je svijest o tome što Rusija danas radi mnogo veća.

Govoreći o turskim planovima za nabavku ruskog sistema S-400, on je rekao da je Turska cijenjena članica NATO-a, te da bi im bilo žao da se desi bilo kakav biletaralan spor.

Komentarišući eventualni uticaj Bregzita na NATO, Konjecki je rekao da su mogući modeli saradnje i u budućnosti, dok je Stefanini ocijenio da će politički biti uticaja na NATO.

„Ujedinjeno Kraljevstvo je spona između Vašingtona i Evrope“, rekao je Srefanini.

Zapadni Balkan imaće jaku podršku Njemačke, a zemlje aspiranti za članstvo u Evropskoj uniji (EU) trebalo bi da odrade svoje domaće zadatke, jedna je od poruka sa panela “Zapadni Balkan – gremlini prošlosti i bajke budućnosti” u okviru To Be Secure (2BS) Foruma, koji se održava u Budvi.

I dok državni sekretar u njemačkom Ministarstvu odbrane Tomas Silberhorn obećava jaku podršku njemačke vlade zemljama Zapadnog Balkana, sekretar za sigurnosnu politiku pri Ministarstvu vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peter Staraj smatra da je balkanskim zemljama potrebna konkretna nagrada za ostvarene rezultate.

“Balkanskim državama trebaju konkretne nagrade za rezultate, jer je bilo dobrih rezultata u prošlosti. Nadam se da će u junu biti konkretnih koraka. Svaka država ostvarila je napredak u određenim oblastima”, kazao je Staraj na panelu “Zapadni Balkan – gremlini prošlosti i bajke budućnosti” u okviru To Be Secure (2BS) Foruma koji se održava u Budvi.

Staraj je rekao da mu je veoma drago što je Crna Gora članica NATO-a, izražavajući nadu da uskoro otvori i posljednje poglavlje u pregovorima s EU.

“Podstičem sve zemlje regiona da odrade svoje domaće zadatke”, rekao je Staraj.

Bivši crnogorski premijer i ministar vanjskih poslova Igor Lukšić kazao je da je jedino razočaranje zbog nedostatka apetita za proširenje od strane Evropske unije (EU).

“Kad smo otvorili pregovore u junu 2012. godine često su me pitali kad bi Crna Gora mogla biti članica. Tada je moj odgovor bio 2020, 2021. A 2020. je tu već i nema znakova još. Ako čitamo izvještaj Evropske komisije, izgleda da ima još dosta toga da uradimo u pogledu domaćih zadataka”, rekao je Lukšić. 

Jako je važno, smatra Lukšić, da se postaramo da imamo dovoljno ekonomske dinamike u region.

“Mislim da je EU važan prirodan partner svih zemalja. Ako obezbijedimo ekonomsku dinamiku u region, obezbijediće se veći stepen socijalne mobilnosti u region, što će dovesti do jačeg principa vladavine prava”, rekao je Lukšić.

Partnerstvo s EU, kako je rekao, trebalo bi da ostane jako, a važno je da radimo zajedno sa svim državama regiona.

“Da razbijemo taj začarani krug koji se ponavlja u region”, rekao je Lukšić. 

Sa druge strane, izvršni potpredsjednik Atlantskog saveza Dejmon Vilson smatra da region mora da se probudi.

“Ne možemo samo da konstatujemo da je bio napredak vladavine prava”, kazao je Vilson. 

Govoreći o odnosima Srbije i Kosova, on je rekao da nije poenta razmjena teritorija. Namjera je bila da srpski i kosovski lider dođu do zajedničkog dogovora.

“Nije poenta u crtanju granica. Mi želimo da podržimo proces, ali nemamo preduslove”, kazao je Vilson.

Sa druge strane, državni sekretar u njemačkom Ministarstvu odbrane Tomas Silberhorn ocjenjuje da je model integracije u NATO i EU takav da se organizuje partnerstvo koje omogućava svima da snize granice između etničkih grupa. 

Kad je riječ o eventualnoj razmjeni teritorija između Srbije i Kosova, on smatra da bi tako nešto moglo otvoriti Pandorinu kutiju.

Marina Pendeš, ministarka odbrane BiH, rekla je da se sa problemom migranata suočavaju one zemlje koje nijesu članice Evropske unije.

Ona je istakla da je pomalo razočarana odnosom Evropske komisije kad su u pitanju EU integracije BiH, ali da je ipak optimista.

“BiH je dio Evrope. Vrijednosti koje dijelimo sa EU su vrijednosti koje se poštuju i u BiH”, kazala je ona.


Izuzetno je važno da se sa svih adresa pošalje jasna poruka da ne postoje alternative i da NATO i EU stoje zajedno s državama Zapadnog Balkana, jer svako odsustvo jasno iskazane posvećenosti ostavlja prostor za treće države koje pokazuju interesovanje za ovaj region da iskoriste ranjivosti država i sistema i ugroze njihov integracioni put, rekao je premijer Duško Marković.

On je na otvaranju devetog To Be Secure (2BS) Foruma u Budvi rekao da Crna Gora, kao još uvijek najmlađa članica Alijanse, aktivno zastupa i promoviše politiku otvorenih vrata. 

Marković je rekao da u godini kada NATO obilježava 70 godina od svog postojanja, Alijansa pred sobom ima punu agendu suočavanja sa novim i starim izazovima, uz   promijenjenu geopolitičku situaciju.

Podsjetio je da je Alijansa posebnu pažnju u proteklom periodu posvetila regionu Zapadnog Balkana. 

“Istorijski pozitivan epilog pregovora Skoplja i Atine o razrješenju spora oko imena, otvorio je put Sjevernoj Makedoniji ka članstvu u NATO i EU, što će zasigurno doprinijeti ostvarivanju vizije ‘Evrope, slobodne, cjelovite i u miru’. Uvjereni smo da će države članice Alijanse što prije ratifikovati Pristupni protokol i da će Sjeverna Makedonija uskoro postati njena 30. članica”, rekao je Marković, uz ocjenu da je veoma značajno što je Bosna i Hercegovina pozvana da dostavi svoj prvi Godišnji nacionalni program NATO-u. 

Crna Gora, kako je rekao premijer, politiku otvorenih vrata promoviše kako kroz bilateralnu podršku Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, tako i u okviru regionalnih inicijativa i mehanizama saradnje, kakve su Američko–jadranska povelja i Jadranska trilaterala. 

“Spremni smo da nastavimo da pomažemo svim susjedima i aspirantima s kojim želimo da dijelimo iskustva i naučene lekcije iz procesa pristupanja”, rekao je Marković. 

Osvrnuo se premijer i na tek objavljeni Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori, koji je, kako je ocijenio, “realno sagledao stanje napretka i potrebe za daljim rezultatima”. 

“Raduje nas da se primjećuje ukupan rad, posebno Vlade i njenih organa, robustan rast ekonomije ili rezultati ostvareni u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Mi ćemo sve preporuke sa pažnjom, kao i do sada, sagledati. Upravo zato se i nalazimo na poziciji koju zauzimamo, kao članica NATO-a i vodeća zemlja na putu ka članstvu u Uniji”, poručio je Marković. 

Crna Gora se, kako je rekao, zalaže za što veći napredak svih država regiona. Ističe i da značaj koji NATO i EU imaju za Zapadni Balkan “ne treba detaljnije obrazlagati”.

“Važno je da se održi podrška demokratskim snagama, a posebno imajući u vidu da su integracioni procesi upravo srž i glavni pokretač demokratskih i reformskih procesa. Važno je sa svih adresa poslati jasnu poruku da ne postoje alternative i da NATO i EU stoje zajedno s državama Zapadnog Balkana na ovom putu. Svako odsustvo jasno iskazane posvećenosti ostavlja prostor za treće države koje pokazuju interesovanje za ovaj region da iskoriste ranjivosti država i sistema i ugroze njihov integracioni put”, rekao je Marković.

Kentera: Crnu Goru niko neće i ne može uplašiti

Podsjećajući kako se ove godine obilježava 70 godina od osnivanja NATO saveza, direktor Atlantskog savjeta Savo Kentera kazao je da na to svi moramo biti ponosni. 

“NATO je ponudio mehanizam kanalisanja moći svojih članica kako bi se obezbijedila stabilnost kontinenta”, rekao je Kentera, uz ocjenu da je NATO utabao put kao EU mnogim državama članicama.

On je ocijenio da smo svi “dobro svjesni koliko je današnji svijet nepredvidiv i sa kakvim se sve izazovima danas susrećemo”. 

“Izuzetno agresivne reakcije Rusije, počevši od nasilne aneksije Krima do podrivanja demokratskih sistema, gdje smo na našem vlastitom primjeru upravo ovdje u Crnoj Gori svjedočili šta je sve ova zemlja spremna da uradi kako bi sprovela svoje interese, pokazuju da nismo ni blizu dugoročnom rješenju, koje će predstavljati temelj stabilnosti budućim generacijama”, istakao je Kentera.

On smatra i da ni nakon 70 godina ne možemo reći da su svi izazovi prevaziđeni i svi problemi riješeni. 

“Na žalost, u sprovođenju ovakvih namjera i djela, Rusija svoje saveznike pronalazi u pojedinim političkim partijama, nekada pojedincima ili vrlo vješto u djelovima civilnog sektora, a veoma moćno oružje u njihovim rukama predstavljaju i sami mediji. Širenje lažnih vijesti ili dezinformacija, odnosno kreiranje veoma sofiscticiranih narativa koji utiču na javno mnjenje na način na koji to odgovara ovoj zemlji, samo su neki od primjera izuzetno uspješne kampanje, ili usudiću se da kažem rata, koji Rusija vodi protiv čitavog demokratskog svijeta”, istakao je on.

Crnu Goru, kako je poručio, niko neće i ne može uplašiti, niti skrenuti sa njenog puta ka društvu najrazvijenijih demokratija svijeta.

“Prvi korak na tom putu smo uspješno savladali, ulaskom u NATO, a vjerujem da ćemo uskoro vidjeti i rezultate napornog rada, koji će se manifestovati članstvom u EU. Imamo odlučnosti, hrabrosti nam nije nikad nedostajalo, a vjerujem da ćemo biti i dovoljno maštoviti da se izborimo sa svima koji ne misle dobro ovoj državi, regionu ili bilo kojem našem iskrenom i pravom savezniku! Rusija ili bilo koja druga zemlja, koja nije iskreni prijatelj Crne Gore, i koja ljubomorno gleda na naše uspjehe, pokušavajući konstantno da unesu haos i podriju naše demokratske sisteme, mora da zna da u tome nikada neće uspjeti”, poručio je Kentera.

Voditi dijalog, kkao je rekao, ne znači i spustiti nivo odbrane. Naprotiv, naša odbrana, prema njegovim riječima, sada mora biti jača nego ikada.

“Ne zato što neko želi konflikt, već da bi se taj isti konflikt spriječio i osigurao trajnji mir. Mnogo je još raznovrsnih i veoma nepredvidivih izazova pred nama. To znači da moramo biti spremni na sve prijetnje, koje mogu doći iz bilo kog pravca. A da bi za to bili spremni, moramo ulagati u naše odbrambene sisteme”, kazao je on.

Rajnke: Crna Gora lider

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke podsjetila je da je Crna Gora prošle sedmice proslavila 13 godina nezavisnosti, a da će  uskoro obilježiti dvije godine od članstva u NATO. 

“Mala nacija u 13 godina ostvarila je velike uspjehe, i jedan je od lidera evroatlantske zajednice”, kazala je ona, navodeći da je Crna Gora veliki prijatelj SAD-a.

Osvrnula se na presudu Višeg suda u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016 godine, što je, smatra ona, pobjeda vladavine prava u Crnoj Gori nad drskim pokušajem Rusije u miješanje u unutrašnje prilike u zemlji.

Ona je rekla i da Crnu Goru prepoznaje kao lidera na Zapadnom Balkanu.