2BS Forum, jedan od vodećih političko-bezbjedonosnih konferencija u jugoistočnoj Evropi, u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, održaće se od 5. do 7. oktobra 2023. godine u Budvi.
Forum će obilježiti 13 godina svog nastojanja da oblikuje nova i taktička razmišljanja i pruži odgovore na aktuelne regionalne i globalne bezbjednosne izazove.
Forum 2BS će istaći nekoliko tema širokog spektra koje predstavljaju izazov za trenutne regionalne i globalne bezbjedonosne okvire i izazvati posebnu zabrinutost širom evroatlantske zajednice kako bi se iznova analizirali i ponovo pokrenuli zajednički ciljevi i napori za dalje jačanje i obezbjeđivanje održive i uspješne budućnosti za jugoistočni region i širu Evropu.
Označite datum u svojim kalendarima i pratite naš vebsajt za više informacija o tome kako nam se možete pridružiti!
U slučaju da ste propustili neke od prošlogodišnjih diskusija sa Foruma, ispod možete naći rezime aktivnosti koje su se odvijale:
Pratite našu zvaničnu web stranicu www.2bs.me i zapratite nas na facebook, instagram i twitter da biste bili u toku sa našim najavama i razvojem događaja. U slučaju da imate dodatna pitanja, ne ustručavajte se da nas kontaktirate putem mail-a [email protected]
https://ascg.me/wp-content/uploads/2023/05/Prilagodba-Atlantski.jpg8581920ASCGhttps://ascg.me/wp-content/uploads/2019/03/ascg-logo.pngASCG2023-05-31 12:30:582023-05-31 12:38:462BS FORUM 5-7. OKTOBAR, 2023. GODINE
Atlantski savez Crne Gore je kao partner u konzorcijumu projekta „Podizanje svijesti o hibridnim prijetnjama: Jačanje otpornosti na Zapadnom Balkanu“ koji čine zemlje V4 i Zapadnog Balkana, na otvorenom konkursu u pažljivom procesu selekcije imao zadovoljstvo da šest odabranih kandidata uputi na prvu u nizu aktivnosti koje će proisteći iz ovog projekta.
Regionalna radionica je održana u Ohridu (Sjeverna Makedonija) od 5. do 8. maja i okupila je predstavnike iz zemalja Zapadnog Balkana i V4, koji su imali priliku da slušaju izlaganja predavača i aktivno učestvuju u diskusiji o problemu hibridnih prijetnji i dezinformacija na Zapadnom Balkanu. Ova radionica je imala za cilj jačanje kapaciteta predstavnika civilnog društva, mladih lidera i predstavnika medija u regionu.
Naš analitičar Milan Jovanović održao je prisutnima predavanje na temu socijalnih medija i širenja dezinformacija, dajući jasne smjernice i savjete kako jačati kritičku svijest i otpornost na ovakve uticaje.
Projekat čiji je Atlantski savez Crne Gore dio, za cilj ima stvaranje mreže aktivnih budućih lidera koji će djelovati kao multiplikatori promjena u svojim zajednicama, tretirajući problem hibridnih prijetnji i dezinformacija na Zapadnom Balkanu. Uslijed uticaju propagande, dezinformacija i hibridnih prijetnji koje podrivaju proces demokratizacije i stabilnost u regionu, a kroz mobilizaciju i aktivaciju organizacija civilnog društva u Zapadnom Balkanu osnažiće se kritičko razmišljanje ljudi, a što je još važnije, podići će se svijest o dezinformacijama, naročito u online prostoru.
Atlantski savez Crne Gore biće organizator i domaćin jedne od narednih radionica u okviru ovog projekta i pružiće priliku učesnicima da na interaktivan način proširuju svoja znanja iz ove oblasti, kao i nauče da koriste konkretne alate koji će im pomoći u razotkrivanju dezinformacija i zlonamjernih lažnih vijesti na internetu koristeći činjenice i kritičko promišljanje i analizu.
Ova aktivnost je proistekla iz projekta “Podizanje svijesti o hibridnim prijetnjama: jačanje otpornosti na Zapadnom Balkanu” i podržana od strane Međunarodnog višegradskog fonda i Ministarstva vanjskih poslova Republike Koreje.
Ovaj projekat je predvođen od strane Euroatlantskog savjeta Sjeverne Makedonije, zajedno sa partnerima iz zemalja Zapadnog Balkana i V4: Strategic Analisys SK, Asociace pro mezinárodní otázky/Asocijacija za međunarodne poslove, KIPRED, YATA Albania, Institute of Central Europe, Atlantski savez Crne Gore, Atlantski savez Srbije, CEID i FSI.
https://ascg.me/wp-content/uploads/2023/05/1234.jpg5251140ASCGhttps://ascg.me/wp-content/uploads/2019/03/ascg-logo.pngASCG2023-05-12 15:50:332023-05-12 15:53:10Regionalna radionica za izgradnju otpornosti na dezinformacije
Od svog osnivanja 1949. godine, NATO je posvećen promovisanju mira, bezbijednosti i stabilnosti euroatlantskog regiona i šire. Tokom proteklih sedam decenija, NATO je igrao ključnu ulogu u odvraćanju agresije, upravljanju krizama i jačanju međunarodnih partnerstava.
U današnjem turbulentnom svijetu, kolektivna bezbijednost se pokazala od najvećeg značaja. Jačanje NATO-a, u više pravaca, predstavlja jednu od najznačajnijih međunarodnih reakcija na rat u Ukrajini. Stupanje Finske u NATO na današnji dan značajno će ojačati bezbijednost Alijanse.
Atlantski savez Crne Gore naglašava strateški značaj Alijanse za stabilnost cijele evropske i euroatlantske zone, uključujući i region Zapadnog Balkana. U tom kontekstu, Atlanski savez će uložiti još više napora da kroz sve forme dijaloga unaprijedi razumijevanje i suprotstavi se propagandi protiv Saveza koji je donio mir u region i odbrambeno-bezbjednosnu sigurnost Crnoj Gori.
Atlantski Savez Crne Gore sa zadovoljstvom najavljuje otvoreni poziv za predstavnike NVO i OCD, novinare i mlade lidere.
Da li radite u sektoru/zajednici koja je podložna dezinformacijama?
Da li dezinformacije utiču na Vaš posao?
Da li biste željeli da pomognete u izgradnji otpornosti na dezinformacije u Vašoj zemlji i saznate više o hibridnim prijetnjama?
ŠTA MOŽETE DA OČEKUJETE?
⭕️Trodnevna regionalna radionica o izgradnji otpornosti na dezinformacije u Ohridu, Sjevernoj Makedoniji
⭕️Naučite kako da analizirate dezinformaciju sa kojom se suočava svaka zemlja Zapadnog Balkana, kao i kako da prepoznate informacije koje su činjenične i pouzdane
⭕️Naučite da pripremate kratke, informativne i ažurne analize koristeći pouzdane i vjerodostojne podatke koji će Vam pomoći u radu
⭕️Uz pomoć mentora i stručnjaka, pripremićete politički dokument i strategiju zastupanja u borbi protiv dezinformacija na Zapadnom Balkanu
KAKO SE PRIJAVITI?
Ako imate između 20 i 35 godina i zanima Vas kako se boriti sa dezinformacijama, pošaljite nam CV do 14. aprila 2023. godine u 17 časova na email[email protected].
Predmet emaila: ‘Otvoreni poziv: podizanje svijesti o hibridnim prijetnjama – “Vaše ime”. U opisu emaila obavezno objasnite zašto bi trebalo da izaberemo Vas ( dva paragrafa o Vama i Vašoj motivaciji).
Napominjemo da je broj učesnika ograničen.Imamo dostupno 6 mjesta za učesnike iz Crne Gore, te preporučujemo da se prijavite u što je kraćem roku moguće.
Ova aktivnost je organizovana u okviru projekta “Podizanje svijesti o hibridnim prijetnjama: jačanje otpornosti na Zapadnom Balkanu” i podržana od strane Međunarodnog višegradskog fonda i Ministarstva vanjskih poslova Republike Koreje.
Ovaj projekat je predvođen od strane Euroatlantskog savjeta Sjeverne Makedonije, zajedno sa partnerima iz zemalja Zapadnog Balkana i V4: Strategic Analisys SK, Asociace pro mezinárodní otázky/Asocijacija za međunarodne poslove, KIPRED, YATA Albania, Institute of Central Europe, Atlantski savez Crne Gore, Atlantski savez Srbije, CEID i FSI.
https://ascg.me/wp-content/uploads/2023/03/apply-cover-1.png5101140ASCGhttps://ascg.me/wp-content/uploads/2019/03/ascg-logo.pngASCG2023-03-29 15:48:052023-03-30 10:52:26OTVORENI POZIV za predstavnike NVO/OCD, novinare i mlade lidere
Atlantski savez Crne Gore ima zadovoljstvo da bude dio konzorcijuma partnera iz V4 i zemalja Zapadnog Balkana , koji će implementirati projekat „Podizanje svijesti o hibridnim prijetnjama: Jačanje otpornosti na Zapadnom Bakanu“, koji podržava Međunarodni Višegradski fond.
Ovaj projekat je nastao sa namjerom jačanja otpornosti članova civilnog društva iz regiona Zapadnog Balkana. Uslijed uticaju propagande, dezinformacija i hibridnih prijetnji koje podrivaju proces demokratizacije i stabilnost u regionu, a kroz mobilizaciju i aktivaciju organizacija civilnog društva u Zapadnom Balkanu osnažiće se kritičko razmišljanje ljudi, a što je još važnije, podići će se svijest o dezinformacijama, naročito u online prostoru.
Cilj projekta je stvaranje mreže aktivnih budućih lidera iz organizacija civilnog društva koji će djelovati kao multiplikatori u svojim zajednicama, baveći se problemom hibridnih prijetnji i dezinformacija na Zapadnom Balkanu. Osnovni cilj je da se aktiviraju i osnaže kapaciteti mladih lidera iz organizacija civilnog društva koji žele postati vidljivi akteri u borbi protiv dezinformacija i propagande trećih strana.
Zemlje uključene u projekat dijele mnoge sličnosti kada je riječ o problemu širenja dezinformacija, posebno u online prostoru. Hibridne prijetnje povezane sa širenjem dezinformacija i propagande od strane trećih aktera regionalni je problem koji se može efikasnije riješiti kroz međunarodnu saradnju i razmjenu iskustava i najboljih praksi.
Projekat na jedinstven način kombinuje veliko iskustvo implementatora i njihovih partnera. Prije svega, misli se na veliku stručnost u radu kako sa NVO/OCD organizacijama, tako i u radu sa ranjivim grupama ugroženim dezinformacijama, propagandom i hibridnim prijetnjama, a zatim i na iskustvo nekih višegradskih partnera koji rade na razotkrivanju dezinformacija i zlonamjernih lažnih vijesti na internetu koristeći činjenice i kritičko promišljanje i analizu.
Učesnici u ovom projektu će na interaktivan način steći sva potrebna znanja i alate.
Projekt implementira Euroatlantski savjet Sjeverne Makedonije, zajedno sa 9 partnera iz V4 i zemalja Zapadnog Balkana: Strategic Analysis SK, Asociace pro mezinárodní otázky, KIPRED, YATA Albania, Institute of Central Europe, Atlantski savez Crne Gore, Atlantski savjet Srbije, CEID i FSI.
https://ascg.me/wp-content/uploads/2023/01/Depositphotos_37891039_L.jpg12001800ASCGhttps://ascg.me/wp-content/uploads/2019/03/ascg-logo.pngASCG2023-01-31 14:33:482023-01-31 14:40:29Projekat: Povećanje svijesti o hibridnim prijetnjama: jačanje otpornosti na Zapadnom Balkanu
Atlantski Savez Crne Gore u saradnji sa Fondacijom Konrad Adenauer je organizovao regionalnu konfernciju pod nazivom Ruska agresija na Ukrajinu: Uticaj i refleksija na Zapadni Balkan. Na konferenciji je učestvovao preko sto predstavnika iz različitih sektora, između ostalog političkih partija, NVO sektora, akademske zajednice i medija. Tokom konferencije, sa više nivoa analizirani su uzroci i posljedice rata u Ukrajani. Takođe, diskutovalo se o ključnim mehanizmima za podršku bezbjednosti, stabilnosti i prosperitu regiona Zapadnog Balkana.
Uvodna obraćanja
Negativne posljedice ruske agresije na Ukrajinu mogu se snažno reflektovati i u posebno ranjivom regionu Zapadnog Balkana, koji se ponovo pokazao kao pogodno tlo za širenje ruskog uticaja kazala je predsjednica Upravnog odbora Atlantskog saveza Crne Gore Milica Pejanović-Đurišić na otvaranju konferencije.
Ruska retorička eskalacija prema Ukrajini zamijenjena je ratnim operacijama šireg obima, razaranjem ukrajinskih gradova i stradanjem i egzodusom civilnog stanovništva. Ruska invazija na Ukrajinu je kao direktnu posljedicu imala iseljeničku krizu velikih razmjera, krizu u snabdijevanju hranom, ali i energestsku krizu, kazala je ona.
Predsjednica Upravnog odbora Atlantskog saveza je istakla da aktiviranjem svojih regionalnih proksija, koji djeluju kroz političku, vjersku i medijsku sferu, Moksva nastoji destabilizovati zemlje regiona i udaljiti ih od evroatlantskog puta.
Pejanović Đurišić je saopštila da je Evropska unija značajnu pomoć pružila Ukrajini, ali se i ponovo fokusirala na druge djelove Evrope poput Zapadnog Balkana. To je potvrdio i nedavno održani EU-Western Balkans summit u Tirani, kazala je ona, dodajući da posebno ohrabruje i revitalizacija Berlinskog procesa koji predstavlja važnu regionalnu inicijativu za pristupanje Zapadnog Balkana u EU.
Ona je istakla da se Crna Gora trnutno nalazi u institucionalnoj blokadi sa visokim stepenom društvene polarizacije dodavši da je Moskva je preko svojih lokalnih i regionalnih proksija u velikoj mjeri doprinijla takvom ambijentu.
Ipak, Pejanović-Đurišić kaže da razlozi zbog kojih je ruski maligni uticaj naišao na plodno tlo, u Crnoj Gori i regionu, su slabe i ispolitizovane institucije.
Direktor Fondacije Konrad Adenauer, Jakov Devčić, kazao je da se konferencija održava u pravom trenutku, nekoliko dana poslije Samita u Tirani, ali i u trenutku kada se ulazi u novu fazu rata u Ukrajini.
Devčić je istakao da se kao posljedicama ruske agresije, osim brutalnog uništavanja društva, svjedoči krizi velikih razmjera.
Svjedočimo krizi u snabijevanju hranom, ali i nezapamćenoj energetskoj krizi, rekao je Devčić.
Kako je naveo, Zapadni Balkan se ponovo pokazao kao pogodno tlo za širenje ruskog uticaja.
Devčić je ocijenio da Rusija nije uspjela da učini sve što je htjela, niti će uspjeti. Nije uspjela da slomi ukrajinsku nacionalnu ideju, svjedočimo stvaranju jedne nove nacionalne ideje u Ukrajini. Kroz rat, Rusija je pomogla NATO-u da nađu neku novu ulogu u novoj globalnoj igri, naveo je Devčić.
On smatra da su svi brzo vidjeli i da, bez saradnje na nivou EU niko, ne može sam da se suočava sa, na primjer, energetskom krizom.
Prema riječima Devčića, od 24. februara se svjedoči sukobu dvije koncepcije, demokratije i autoritarizma, i potpuno različitih sistema vrijednosti.
Mi kao fondacija smo ubijeđeni da će Rusija na kraju rata biti gubitnik, naveo je Devčić.
On je rekao da EU mora da poveća prisustvo na Zapadnom Balkanu, a to znači da mora jasnije i direktnije da uspostavlja zajedničke interese.
U srednjem i dugom roku, jače prisustvo EU znači da mi vidimo koje vrste konkretnih i brzih mogućnosti integracije možemo zajedno da dostignemo, pojasnio je Devčić.
On je kazao da su različite zemlje imale različite reakcije na izbijanje rata, ali da je važan dijalog.
Moramo razumjeti istorijski i politički kontekst u državama. Zbog toga je veoma važno što se danas sastajemo na regionalnoj konferenciji, i što imamo predstavnike iz skoro svih zemalja Zapadnog Balkana, dodao je Devčić.
PANEL I – SVJETSKI POREDAK NAKON RUSKE AGRESIJE NA UKRAJINU
Vlatko Cvrtila, rektor univerziteta Vern u Zagrebu i član upravnog odbora Atlantskog saveza Crne Gore, govoreći na prvom panelu na konferenciji je istakao da usljed rata u Ukrajni, svijet kakav smo poznavali više ne postoji. On je kazao da ulazimo u svijet povećanih konfliktnih potencijala u kome će moć i sila biti glavni faktori.
Cvrtila je istkao da se u Evropi primijetila jaka podrška žrtvi u sukobu što je bilo očekivano, ali da je neočekivan bio visoki stepen saradnje i stvarnje pretpostvaki za zajedničko djelovanje.
Profesor je kazao da se danas nalazimo na prkratnici, i globalnoj i evropskoj. On je dodao da rat u Ukrajni nije prekratnica već dokaz da se prekratnica događa.
Nažalost ona je dobila nasilnu formu, naglasio je on.
Cvrtila je kazao da se EU konačano mora baviti geopolitikom i da je to odgovor na ono šta se dešava na Zapadnoim Balkanu. Međutim, on smatra da je EU zakasnila i da će rezultati zbog toga biti manji.
On je naglasio da je Zapadni Balkan strateški imperativ EU, i ako ne riješi taj imperativ EU će se uvijek suočavati sa turbulencijama.
Politikolog i novinar Boris Varga je kazao da se pad demokratije odigrao u posljednjih 15 godina.
Pozivajući se na Hantingtonovu tezu da će se sljedeći veliki rat voditi između civilizacija, Varga je istakao da je 24. februar pokazao da ako se to i desi to nije njegova prva faza.
On je kazao da je Žežinski bio u pravu kada je kazao da će najveći izazov u Evroaziji biti u Ukrajina, dodajući da niko nije vjerovao će se krenuti na put preoblikovanja svijeta na taj način.
Trenutno imamo podignutu gvozdenu zavjesu i situaciju koja je bespovratna, i barem jedno vrijeme, naći ćemo se u periodu novog Hladnog rata za koji je naodgovorniji Kremlj.
Varga je dodao da trenutnu situaciju nije bilo moguće proizvesti bez signala koje je Putin dobio od autoritarna sile u porastu – Kine.
Varga je zaključio da ne vjeruje da mirovni pregovori mogu da riješe trenutnu situaciju dok god je Putin na čelu Rusije.
Zlatko Vujović izvršni direktor Centra za monitoring i istraživanje kazao je da su Ukrajina i Ukrajinici od samog početka pokazivali da su proevropski orijentasani i da žele da budu dio Evrope.
On je istakao da postoje brojne sličnosti između Ukrajine i Crne Gore i problema sa kojim su se suočavale, poput negiranje nacije, identiteta i suvereniteta.
Vujović je naglasio i problem podijeljenosti ukrajinske nacije koja je je bila plod uticaja neprijateljske kampanje koja se u kontinuitetu vodi iz Rusije.
Ne priznavanje ukrajinskog jezika, kulture, nacije i crkve, sve to gledamo decenijama u Crnoj Gori, kazao je Vujović.
Direktor Cemi-ja je kazao da će epilog rata biti trajni gubitak bilo kakvog uticaja Rusije u Ukrajini, dodajući da zbog rata svijet neće biti isti, prije svega Evropa ali i drugi regioni.
Ono čega se više boji jeste hibridni rat na Zapadnom Balkanu, naglasio je Vujović.
Očigleno Rusija želi da stvori neko drugo ratno žarište da bi skrenula pažnju sa Ukrajine, zaključio je on.
PANEL II – RUSKA AGRESIJA NA UKRAJINU: UTICAJ I REFLEKSIJA NA ZAPADNI BALKAN
Gordana Đurović, profesorica na ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, je na panelu pod nazivom “Svjetski poredak nakon rata u Ukrajini” ocijenila da je Otvoreni Balkan jedna je od refleksija rata u Ukrajini na naš prostor, gdje se pitanje granica na jedan virtuelan način želi obesmisliti.
Đurović je kazala da se Berlinski porces obnovio i da nema ni stručne, ni političke a ni etičke potrebe za pristupanje inicijativi Otovreni Balkan.
Ona je kazala da smo danas svjedoci surovog uništavanja i siromašenja jedne evropske zemlje i tolikog broja ljudskih žrtava.
Podsjetila je da je prije deset godina Evropska unija dobila Nobelovu nagradu za mir, dodavši da sada kada se osvrnemo, postavljamo pitanje tom evropskom mirovnom projektu.
Evropska unija je jednom zakasnila devedesetih, zakasnila je u Ukrajini, a može se desiti da zakasni još jedanput, opet na Balkanu, kazala je Đurović.
Ona smatra da bi Evropa trebalo da pokaže jedinstvo i zajedništvo.
Što se tiče refleksija na Zapadni Balkan, kazala bih da je borba za teritorije prošla u neke druge sfere – medijski svijet prenošenje kulturoloških matrica, ekonomiju, bezbjednosne strukture. I ono što mi kao nekadašnji predvodnik u procesu evropskih integracija možemo kazati, jeste da se pokazalo da NATO članstvo nije dovoljno – ono što se nama dešava su turbulencije iznutra, treba nam bliža Evropska unija.
Ona je poručila da efekti na Zapadni Balkan sežu u sve sfere našeg društva.
Dekan Fakulteta političkih nauka sarajevskog Univerziteta Sead Turčalo je na panelu kazao da Evropska unija u energetskom sekrotu nije imala ulogu geopolitičkog igrača.
On je kazao da u trouglu EU, Rusija i Kina, Evropska unija je gubila igru, dodajući da je samim tim i cijeli region Zapadnog Balkana bio na gubitku.
Turčalo je istakao da se u javnosti stvara percepcija da bilo kakva negativna reakcija Rusije može ugroziti energetsku bezbjednost regiona, što nije tačno.
Liberalne demokratije u informacijskom ratu gubi bitku, bitku ideja i ideologija, kazao je on.
Turčalo je kazao da ruski pristup i igranje na emocije nadvladava tehnokratksi pristup Evropske unije.
On je istakao da nedostatak kreativnosti da se odgovori na ključni sukob koji se odvija na nivou ideje.
Turčalo je zaključio da kada ideja Evrope pobijedi u regionu i proces evropskih integracija će ići vrlo brzo.
Strateški analitičar Nikola Brzica kazao je da hibridni rat nije ništa novo ali da današnja ruska invazija na Ukrajinu se ne može dominatno okrakterisati kao hibridni rat.
On je objasnio da je u pitanju konvencionalni rat uz elemente hibridnog.
Ono što Ruska federacija i njeni saveznici sprovode protiv Zapada se može definisati kao hibridni rat, kazao je Brzica.
On je kazao da hibridne prijetnje danas ne moraju nužno izgledati kao što su bile 90ih.
Brzica je istakao da se danas uz vrlo malo resursa postižu strateški ciljevi.
On smatra da sukob u Ukrajini i njegove refleksije moraju se posmatrati kao izazivanje postojećeg bezbjednosnog poretka od strane autokratskih režima na globalnom nivou.
PANEL III – RATOVANJE INFORMACIJAMA U RATNIM USLOVIMA
Emir Zulejhić, urednik portala Raskrinkavanje.ba iz Bosne i Hercegovine predstavio je rezultate regionalnog istraživanja po pitanju dezinformacija o ratu u Ukrajini.
On je kazao da su rezultati istraživanja pokazali da manje-više iste dezinfromacije se šire u svim zemljama Zapadnog Balkana kada je u pitanju rat u Ukrajini.
On je kazao da u medijima dominiraju pro-ruske dezinformacije.
Zulejhić je istakao da su najrasprostranjeniji narativi koji pokušavaju opravdati invaziju, diskreditovati Zapad i krivicu prebaciti na Ukrajinu.
On je kazao da je česta glorifikacija Rusije na osnovu lažih uspjeha, dodavši da se sve češće pojavljuje novi vid dezinfomacija – lažne vijesti o lažnim vijestima koje targetiraju kredibilne izvore infromacija.
Jovana Prešić projektna koordinatorka iz CRTA-e kazala je da srpski mediji izvještavaju pristrano i pozitivno o Rusiji, dok se uglavno šire antizapadni narativi.
Ona je kazala da su uočili nekoliko narativa kada je u pitanju rat u Ukrajini.
Jedan od osnovnih je da Rusija ne ratuje sa Ukrajinom već protiv Amerike i NATO, a da je Ukrajina zloupotrijebljenja, kazala je ona.
Ona je predstavila podatke istraživanja koji upućuju da se građani Srbije pored RTS-a najčešće o ratu u Ukrajini informišu putem Happy Tv.
Happy Tv predstavlja platformu za penzionisane generale, ratne zločince, haške optuženike da šire dezinformacije i lažne vijesti, kazala je Prešić.
Takđe, ona smatra da u Srbiji nijesu potrebni Sputnjik i RT jer domaći mediji još otvorenije plasiraju ruske dezinformacije i narative.
Analitičar Digitalnog forenzičkog centra Milan Jovanović na početku svog izlaganja istakao je da iako se Crna Gora usaglasila sa EU sankcijama prema Rusiji, te odluke se ne sprovode.
To je samo mrtvo slovo na papiru. Vi danas možete nesmetano da pristupite portalima Sputnjik i RT, kazao je on.
Jovanović je kazao da se u Crnoj Gori sprovodi hibridni rat još od 2015. godine kada je Crna Gora jasno rekla „da“ evroatlantskim integracijama.
Jovanović je istakao da u trenutku kada se sprovodi hibridni rat u Crnoj Gori, namjerno ili ne, trenutna Vlada Crne Gore predstavlja alatku za ruski uticaj.
On smatra da se Evropa polaku budi ističući revitalizaciju Berlinskog procesa, Samit u Tirani i rezoluciju Evropskog parlamenta o proširenju.
Anlitičar DFC-a je kazao da EU mora da bude geopolitički igrač u svom dvorištu, dodajući da ipak ne zavisi sve od EU već i od samih država Zapadnog Balkana.
Jovanović je na kraju zaključio da je Crnoj Gori potrebna proevropska Vlada, ali suštniski ne deklarativno, jer kako kaže to već imamo.
ZAKLJUČNI RAZGOVOR SA PREDSJEDNIKOM CRNE GORE
Podržavam pristup Evropske unije da nema pristupanja bez realizovanih reformi. To je pravilo na kojem Evropa mora istrajati, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, dodajući da vjeruje da je probleme moguće prevazići na demokratski način.
On je na posljednoj sesiji konferencije kazao da je sa nedavno održanog samita u Tirani poslata pozitivnu poruku kada je u pitanju politika proširenja.
Odavno nijesam čuo jednoglasniju poruku lidera zemalja EU da zemlje Zapadnog Balkana imaju perspektivu članstva u EU, istakao je Đukanović. Druga poruka je, kako je kazao, bila da je potrebno ubrzati reforme, da bi se ubrzao proces proširenja.
Treća poruka je bila da sada Evropa pokazuje kontinuitet jedne jasne politike u odnosu na perspektivu zemalja Zapadnog Balkana. Evropa želi da pokaže da je politika proširenja živa. Nema boljeg primjera da to pokaže nego u slučaju Crne Gore. Crna Gora je u idealnoj prilici da efektuira reformske napore i pokaže članicama. Crna Gora pokazuje sada nesposobnost da to iskoristi zbog unutrašnjih problema, ocijenio je Đukanović.
Odgovarajući na pitanje da li je imao osjećaj da će u Tirani biti više geopolitike u politici proširenja, Đukanović je kazao da ne pomišlja da da prećutkuje odgovornost zemlja Zapadnog Balkana zbog zastoja na evropskom putu.
On je kazao da je Zapadni Balkan specifičan region koji nažalost istorijski zaostaje i gdje se ljudi ne rađaju sa evropskim vrijednostima, daodajući da je zato je jako važan podsticaj Evrope.
Svjedoci smo, ne treba to da prećutkujemo, da već nekoliko godina prije 24. februara, Evropa usporavala i na kraju zaustavila politiku proširenja i to je imalo za posljedicu pad entuzijazma, naveo je Đukanović.
Odgovornost je, prema njegovim riječima, obostrana.
Na pitanje kako gleda na Zapadni Balkan, nakon povratka sa Samita EU – Zapadni Balkan u Tirani, odgovorio je da svijet nije isti i neće nikada biti isti nakon 24 februara.
Prisustvujemo porađanju novog globalnog poretka i svjedočićemo stvaranju nove geopolitičke arhitekture. Politika koju promoviše predsjednik Rusije je pokušaj promjene globalnog poretka, istorijskog revizionizma, povratka na vrijeme hladnog rata i pokušaj da se Rusiji obezbijedi značaj koji je nekad imao Sovjetski savez, ocijenio je Đukanović.
Predsjednik Crne Gore je kazao da 2016. godine do danas Rusija hibridnom politikom devastira vrijednosni sistem Zapadnog Balkana.
Tamo gdje je izostala vodeća uloga Evrope dođe neko drugi. Ovoga puta se ubacila Rusija finansirajući i kupujući najretrogradnije politike. Danas je nacionalizam opet živnuo, opet je u uzmahu i plašim se da nije bezazlen, da je u stanju da ugrozi ne samo doglednu evropsku budućnost, to je na neki način već uspio, nego da je u stanju da ugrozi i samu bezbjednost regiona, ocijenio je Đukanović.
https://ascg.me/wp-content/uploads/2022/12/3.jpg12001800ASCGhttps://ascg.me/wp-content/uploads/2019/03/ascg-logo.pngASCG2022-12-14 16:57:302022-12-14 16:57:30Ključne poruke sa konferencije - Ruska agresija na Ukrajinu: Uticaj i refleksija na Zapadni Balkan
Atlantski savez Crne Gore predstavlja dopunjenu analizu regionalne inicijative Otvoreni Balkan. U odnosu na period kada je publikovana prva verzija na raspolaganju su dodatni elementi koji su omogućili kvalitetniju analizu geopolitičkih, ekonomskih i bezbjednosnih aspekata te regionalne inicijative i koji jasno ukazuju na implikacije Otovrenog Balkana na evropske integracije Crne Gore, ali i cijelog regiona Zapadnog Balkana.
Sporazumi koji su potpisani u sklopu inicijative Otovreni Balkan navodno imaju za cilj ekonomsku integraciju regiona, ugledajući se na model ekonomske integracije Evropske unije. Ipak, nakon 3 godine Otvoreni Balkan je još daleko od toga da formalno konstituiše suštinski carinsku uniju. I pored svih najava o ekonomskoj integraciji i formiranju zajedničkog tržišta, još nije napravljen ni jedan značajan korak u tom pravcu. Indikativno je da ni Parlament u Sjevernoj Makedoniji nije usvojio određene zakone koji se tiču Otvorenog Balkana zbog zabrinutosti za transparentnost i pitanja o njenim stvarnim prednostima.
Ključna distinkcija između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa jeste što se Otvoreni Balkan ne realizuje u saradnji i po standardima Evropske Unije. Problem kod Inicijative je što nema jasan plan i konkretne korake koji će poslužiti u ostvarivanju njenog cilja. Pažnja javnosti (domaće i strane) do sada je uglavnom bila usmjerena na političke izjave i poboljšanje odnosa posebno između Srbije i Albanije.
Inicijativa Otvoreni Balkan nesumnjivo otvara vrata snažnijem uplivu trećih strana u region Zapadnog Balkana. Srbija, kao ekonomski i politički najuticajnija država Zapadnog Balkana ima potencijal da sve ostale zemlje iz regiona usmjeri ka drugim centrima moći, posebno imajući u vidu njen odnos sa Kinom i Rusijom. Postojeći problemi dodatno su zakomplikovani podjelama nakon ruske agresije na Ukrajinu. Crna Gora se pozicionirala kao prijatelj Ukrajine, odnosno, iz ruske perspektive ona je zvanično proglašena neprijateljskom zemljom. Takođe, treba istaći da se Srbija nije usaglasila sa EU po pitanju sankcija Rusiji.
Ekonomsko povezivanje regiona i smanjivanje ekonomskih barijera kao glavne ideje vodilje Otvorenog Balkana koliko god da su pozitivne mogu uticati na povećanje političkih rizika, jer je očigledna ekonomska neuravnoteženost između država koje bi trebale postati članice. Faktički, Otvoreni Balkan na neki način predstavlja paravan za dominaciju srpske ekonomije, odnosno širenje uticaja Srbije na region. U tom kontekstu jasno je da Inicjativa ne ide u pravcu dobrobiti i pozitivnih rezultata za sve države regiona, posebno za one koje zbog svoje veličine imaju posebne izazove po pitanju očuvanja i balansiranja svojih tržišta i ekonomije.
Nedavnom revitalizacijom Berlinskog procesa i Preporukama Evropskog parlamenta, EU je zauzela jasan i nedvosmislen stav prema inicijativi Otvoreni Balkan. Međutim, činjenica je da se sa najviših adresa u crnogorskoj Vladi, koja je u tehničkom mandatu, konstantno ispoljava optimizam i pozitivan-afirmativan stav prema maglovitom, neinkluzivnom i nedovršenom projektu Otvoreni Balkan.
Imajući u vidu retoriku i metodologiju prilikom usaglašavanja i potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, kao i osporavanje rezultata Analize Ministarstva evropskih poslova, koja ukazuje na eksperimentalnu fazu i manjak konkretnih indikatora uspješnosti Otvorenog Balkana, potrebno je stvoriti uslove za javnu raspravu o svim aspektima inicijative Otvoreni Balkan uz učešće svih relevantnih subjekata crnogorskog društva, kako bi bilo izbjegnuto ponavljanje situacije da ukupna crnogorska javnost bude zatečena već pripremljenim rješenjima, uz kratkotrajnu simulaciju javnog dijaloga.
Kompletnu analizu možete pročitati i preuzeti OVDJE.
https://ascg.me/wp-content/uploads/2022/12/Capture-2.png294554ASCGhttps://ascg.me/wp-content/uploads/2019/03/ascg-logo.pngASCG2022-12-13 08:24:002022-12-13 08:42:47Analiza Atlantskog saveza Crne Gore: Perspektive i ograničenja inicijative Otvoreni Balkan
Memorandum o saradnji između Atlantskog saveza Crne Gore (ASCG) i Fakulteta poltičkih nauka (FPN), u cilju institucionalnog unapređenja saradnje u aktivnostima i projektima od zajedničkog interesa, potpisali su izvršna direktorica Atlantskog saveza Crne Gore, Azra Karastanović i dekan Fakulteta političkih nauka dr Milan Marković.
Memorandumom su, između ostalog usaglašene aktivnosti u pogledu obuka i radionica u organizaciji ASCG, koje imaju za cilj da omoguće studentima FPN nova teorijska i praktična saznanja. Prva grupa studenata FPN koja je već otpočela internšip program u okviru Digitalnog forenzičkog centra Atlantskog saveza Crne Gore, će imati priliku da u radu sa našim istraživačima stekne vještine i znanja poput osnovnih metoda OSINT istraživanja, sigurnijeg i efikasnijeg pretraživanja na internetu, bržeg prepoznavanja dezinformacija, metodologije i tehnike pisanja analiza. Na kraju internšip programa, studenti će imati priliku da naučeno primjene u praksi kroz pisanje konkretnih analiza.
U želji da jača institucionalne kapacitete i sa otvorenošću da razvija svoju praksu, Atlantski savez Crne Gore će nastaviti da unapređuje saradnju sa relevantnim domaćim i međunarodnim institucijama i partnerima.
https://ascg.me/wp-content/uploads/2022/11/20221125_105616.jpg5101078ASCGhttps://ascg.me/wp-content/uploads/2019/03/ascg-logo.pngASCG2022-11-28 09:24:332022-11-28 09:29:46Potpisan memorandum o saradnji između Atlantskog saveza Crne Gore i Fakulteta političkih nauka
Atlantski savez Crne Gore predstavlja drugi po redu Bezbjednosni izvještaj za Zapadni Balkan kao sveobuhvatan pregled geopolitičkih prilika i bezbjednosnih izazova koji se tiču nacionalne, regionalne i globalne bezbjednosti, a imaju snažne implikacije na region Zapadnog Balkana. Izvještaj ima za cilj da dodatno podstakne diskusiju o ključnim elementima bezbjednosne situacije na prostoru Zapadnog Balkana i da sagleda kako se različiti globalni geopolitički izazovi reflektuju na region. Izvještaj istovremeno predstavlja i uvod u godišnju konferenciju 2BS Forum u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, na kojoj će se razgovarati o brojnim bezbjednosnim pitanjima prepoznatim u ovoj publikaciji.
Svjedoci smo kako se bezbjednosni izazovi u svijetu i regionu nadovezuju u rastući talas kriza koje se međusobno pojačavaju. U uslovima rata u Evropi i prijetnje od velikog vojnog sukoba, Atlantski savez Crne Gore, sa svojim 16-ogodišnjim iskustvom, smatra neophodnim kreiranje izvještaja koji za fokus analize ima Zapadni Balkan, kao region koji se našao u središtu rastuće geopolitičke konkurencije i gdje se nanovo manifestuju i sudaraju interesi različitih spoljnih aktera, koji širenjem svog uticaja nastoje ostvariti svoje geopolitičke aspiracije. Izvještaj analizira geopolitičke prilike i globalne promjene moći, efekte rata u Ukrajini, ulogu i značaj NATO uslijed novih i narastajućih bezbjednosnih izazova koji neminovno utiču na region Zapadnog Balkana, zatim ulogu EU i perspektivu članstva, kao i prisustvo, uticaj i ulogu nedemokratskih spoljnih aktera (država) u ovom regionu.
Takođe, Izvještaj u odnosu na prošlogodišnje izdanje daje pregled i analizira izmjenjene političke, bezbjednosne i ekonomske prilike u svakoj od šest zemalja na prostoru Zapadnog Balkana. Na kraju, Izvještaj nudi pregled konkretnih preporuka kako za regionalne, tako i za donosioce odluka na Zapadu u cilju kreiranja zajedničke vizije regiona zasnovane na podršci reformama i konkretnim rezultatima koji, u krajnjem, treba da doprinesu stabilnosti, bezbjednosti i ekonomskom razvoju Zapadnog Balkana.
Kompletan izvještaj možete pogledati i preuzeti OVDJE.
Atlantski savez Crne Gore je oglašava konkurs za novo radno mjesto Social Media and Communications Manager.
Oslonac Atlantskog saveza predstavlja tim profesionalnih, kreativnih i posvećenih ljudi koji svojom predanošću, inicijativama i znanjem doprinose ostvarenju misije i vizije organizacije. Ukoliko želite da se razvijate u perspektivnom okruženju koje omogućava profesionalni rast i razvoj, pozivamo vas da aplicirate za mjesto u našem timu.
Uslovi za prijavu:
Diploma iz oblasti društvenih ili humanističkih nauka (poželjno usmjerenje PR, novinarstvo i marketing);
Odlično poznavanje engleskog jezika (pisano i verbalno);
Odlične komunikacione vještine (pisane i verbalne);
Iskustvo u administraciji naloga na društvenim mrežama (Facebook, Instagram, Twitter, YouTube);
Poznavanje alata za upravljanje društvenim mrežama (Ads Manager, Business suite i dr.);
Razumijevanje analitike i izvještavanja (Google Analytics, osnove SEO i dr.);
Prethodno radno iskustvo od minimum 2 godine na istim ili sličnim poslovima;
Kreativnost i razmišljanje „outside of the box“;
Proaktivnost i orijentisanost na rezultat.
Osnovni zadaci:
Kreiranje, nadgledanje i odobravanje marketing materijala, od digitalnog marketinga do štampanih brošura;
Administracija naloga na društvenim mrežama i ažuriranje veb stranica;
Kreiranje i optimizacija social media kampanja;
Osmišljavanje i implementacija usvojenih aktivnosti u cilju poboljšanja nastupa na društvenim mrežama;
Praćenje i analiza aktivnosti pratilaca na društvenim mrežama;
Aktivno praćenje trendova na društvenim mrežama i primjena inovativnog sadržaja;
Održavanje kontakata sa domaćim i međunarodnom medijima;
Izrada komunikacione i strategije digitalnog marketinga;
Kreiranje mjesečnih izvještaja;
Bliska saradnja i redovna komunikacija sa menadžmentom.
Šta nudimo:
Prilika za rad i usavršavanje iz oblasti marketinga i komunikacija;
Prijatni uslovi za rad i konkurentna plata;
Mogućnost za treninge, obuke i lično usavršavanje.
Prijave sa detaljnijom biografijom i motivacionim pismom slati na e-mail adresu: [email protected]
https://ascg.me/wp-content/uploads/2022/09/Slajder-ascg-copy-100.jpg5101140ASCGhttps://ascg.me/wp-content/uploads/2019/03/ascg-logo.pngASCG2022-09-08 08:42:002022-09-08 08:42:01PRILIKA ZA POSAO