Rusija se nikada nije pomirila niti preboljela članstvo Crne Gore u NATO-u i nikada to neće učiniti, ocijenio je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera.

Gostujući u emisiji “Šofrovizija” Javnog servisa, povodom treće godišnjice članstva Crne Gore u Alijansi, Kentera je kazao da Rusija nastavlja, svim silama, sa pokušajima podrivanja naše države.

“Gledali smo pokušaje ruskog miješanja 2016, a sada vrlo intenzivno u posljednjih šest mjeseci. Sada se za ruske ciljeve koristi Srbija koja pokušava da uradi neke stvari Crnoj Gori koje ne priliče susjednoj i prijateljskoj zemlji. I Moskva i Beograd se moraju pomiriti sa činjenicom da takvo ponašanje mora prestati, jer se Crna Gora opredijelila za svoj put koji će ojačati demokratiju i vladavinu prava”, precizirao je Kentera.

Govoreći o regionalnoj stabilnosti, Kentera je naveo da će ona biti osigurana tek kada i Srbija i Bosna i Hercegovina postanu dio Alijanse.

“Srbija je veoma bitna zemlja za region. Srbija je u prethodnom periodu imala mnogo vojnih vježbi sa članicama NATO-a, ali se o tome u njihovim medijima ne priča, jer njihovi zvaničnici žele da stvore sliku bliskosti s Rusijom. Kada dođe do promjene vlasti u Srbiji ta situacija se može promijeniti preko noći i nadam se da ćemo jednog dana govoriti i o Srbiji i BiH kao članicama, ne zbog NATO-a koliko zbog trajne bezbjednosti našeg regiona”.

Prema riječima Kentere, benefiti članstva Crne Gore su brojni, od ojačane unutrašnje bezbjednosti do većeg broja stranih direktnih investicija.

“Osim toga ključna stvar je što Crna Gora danas sjedi za istim stolom  sa zemljama koje su 1999. odlučivale o njenoj budućnosti. Ne možemo više doći u situaciju da uđemo u sukob sa tim državama i da neko drugi raspravlja o nama. Sada mi imamo glas i potpuno ravnopravno odlučujemo o svim važnim odlukama Sjeverno-atlantskog saveza”, kazao je Kentera.

Strateška greška, kako je dodao, bilo je opredjeljenje za istočno-evropsko tržište kao glavno za crnogorski turizam.

“Nikako se nijesmo smjeli okrenuti ka samo  jednoj strani. Pogledajte Hrvatsku, Španiju i Italiju. Sve te zemlje su članice NATO. Pogledajte njihov pa naš turizam i sve će vam biti jasno. I oni imaju goste iz Rusije, ali ne u onom procentu kao mi”, zaključio je Kentera.

Rusija pokušava da uspori integracione procese na Zapadnom Balkanu i najviše se miješa od svih svjetskih zemalja u unutrašnja kao i spoljno-politička opredjeljenja u regionu, ocijenili su učesnici onlajn konferencije koju je organizovao NATO Strateški komunikacijski centar izvrsnosti (StratCom) iz Letonije.

Na konferenciji su učestvovali Milan Jovanović iz Atlantskog saveza Crne Gore i profesor sa Univerziteta Sjeverna Karolina, Dimitar Bečev, koji su predstavili izvještaj „Prisustvo Rusije u informacionom okruženju Zapadnog Balkana“.

Jovanović je podsjetio da je Atlantski savez Crne Gore jedan od koautora izvještaja kojeg je objavio StratCom, navodeći da je tokom 12 mjeseci analizirano više od 11.000 članaka koje je objavio Sputnjik Srbija.

„Ustanovili smo devet glavnih narativa. Zapad se uglavnom predstavlja u negativnom kontekstu dok je Rusija spasilac i zaštitnik pravoslavlja u regionu. NATO se prikazuje kao agresivna organizacija koja se širi blizu granica Rusije. Sputnjik želi i da prepravlja crnogorsku istoriju, predstavljujući u svojim objavama odluke Podgoričke Skupštine iz 1918. kao legitimne i izraz većinske volje građana“, precizirao je Jovanović.

Rusija, kako je dodao, ne može da se pomiri sa euroatlantskim aspiracijama zemalja regiona i želi da spriječi te integracije.

„Zbog toga je potrebno pojačano prisustvo i EU, NATO-a i Sjedinjenih Američkih Država u narednom periodu, kako bi se spriječio štetan uticaj Rusije ali i Kine“,  kazao je Jovanović.

Bečev je ocijenio da Rusija Balkan posmatra kao „meki stomak NATO-a“, putem kojeg može nauditi Zapadu.

„Politika Zapada je usmjerena na integraciju Balkana u NATO i EU. Rusija nema uspješnu politiku koja bi se tome usprotivila, već samo pravi prepreke šireći uticaj na pojedine lidere i političke partije na Balkanu. Glavni cilj Rusije je usporavanje integracionih procesa“, rekao je Bečev.

Učesnici konferencije saglasni su da Rusija koristi pandemiju korona virusa kako bi ojačala svoje prisustvo na Balkanu, ali ocjenjuju da su druge zemlje uspješnije na tom planu.

„Rusija je pokušala da iskoristi korona virus, ali su drugi to mnogo bolje uradili, prije svih Kina. Rusija nema dobre rezultate unutar svojih granica u borbi protiv virusa i zbog toga nije mogla da plasira takav narativ. Kina je prisutna svuda u svijetu za razliku od Rusije, ali se Peking ne miješa otvoreno u bezbjednosna pitanja regiona, recimo Kosovo. Kina je protiv nezavisnosti te zemlje ali se ne ističe po tom pitanju kao Rusija“, naveo je Bečev.

Prema njegovim riječima, ključni partneri Zapadnom Balkanu u borbi protiv ruskog uticaja su NATO ali prije svih EU.

„Unija mora da pojača ekonomsku pomoć i razvojne projekte za region, jer Rusija na tom planu ne može biti konkurencija. Sa novom ekonomskom krizom koja čeka Balkan nakon pandemije takvo ponašanje EU je neophodno“, poručuje Bečev.

S druge strane, Jovanović smatra da je jačanje medijske pismenosti glavni način za bolju otpornost država na strane uticaje.

„Glavni način za sprječavanje lažnih vijesti jeste medijska pismenost i odličan primjer za to jesu baltičke zemlje koje su medijsku pismenost uvele kao obavezan predmet u škole“, naveo je Jovanović.

Posljedice koje će koronavirus ostaviti na svijet biće ogromne, a na takve izazove, uprkos sporoj početnoj reakciji, najbolje mogu odgovoriti savezi poput NATO-a i Evropske unije (EU), ocijenili su učesnici onlajn konferencije Atlantskog saveza Crne Gore (ASCG), dodajući da Zapadni Balkan mora biti u fokusu briselske adminstracije, jer će u suprotnom to iskoristiti Kina u Rusija.

U onlajn konferenciji koju je ASCG emitovao uživao na svojoj Fejsbuk stranici, učestovali su predsjednik ASCG, Savo Kentera, predsjednik Atlantskog saveza Italije i Svjetske organizacije Atlantske povelje (ATA), Fabricio Lućioli, predstavnik Atlantskog saveza Sjedinjenih Američkih Država, Damir Marušić i novinar iz Srbije, Boško Jakšić.

Kentera je naveo da je pandemija već promijenila naše živote na mnogo načina.

“Dok se zapadne demokratije bore sa posljedicama virusa, mnogi su hvalili kineski odgovor na krizu i strategije ostalih autoritarnih režima.  I Kina i Rusija su iskoristile momenat da isplivaju kao međunarodni dobročinitelji šaljući medicinsku opremu, zalihe i eskperte zemljama pogođenim virusom”, ocijenio je Kentera.

Govoreći o situaciji u SAD-u, zemlji koja je trenutno najviše pogođena virusom, Marušić je kazao da će karantin u toj zemji trajati minimum do kraja maja. Smatra i da je dodatni problem u ovoj situaciji za SAD, što centralna vlast u Vašingtonu nije dovoljno jaka, i dodaje da će virus sigurno imati uticaja na predstojeće predsjedničke izbore u toj zemlji.

“O svemu se priča kroz virus. Ono što mi je nevjerovatno je što su se Demokrate povukle i pustile predsjednika Donalda Trampa da radi šta hoće. Vjerovatno čekaju samo njegove greške kako bi ubirali poene. Ali, pogrešno je misliti da se virus može pobijediti samo iz centra, sve je prepušteno Trampu što se na kraju može Demokratama obiti o glavu. Razumijem zbog čega to rade, ali je to vrlo rizična politika”, naveo je Marušić.

Virus je, kako ocijenio Fabricio Lućioli, napao ne samo ljude već i multilateralne organizacije poput Ujedinenih nacija, EU i NATO-a.

“Pokazalo se da imamo da imamo dvije različite Evrope unutar Unije. Na jednoj strani su dugo bile Italija, Španija, Grčka i Francuska a na drugoj sjeverne zemlje koje je predvodila Njemačka. Italija se dugo borila sama. To su iskoristile Rusija i Kina. Pandemija će izazvati ogromne ekonomske probleme. Svaki Italijan prosječno biti dužan nakon ovoga oko 43.000 eura, što će biti ogroman izazov za rješenje”, naveo je Lućioli.

Jasna taktika Pekinga

Komentarišući slanje kineske pomoći širom svijeta, Boško Jakšić je kazao da je taktika Pekinga jasna i da je to uvod samo u pokušaj jačanja njihove ekonomske i političke pozicije nakon pandemije.  

 “Rusija je plasirala  narative da se uspješno bori s krizom, s namjerom da unizi evropske institucije. Pritisnuta od Kine EU u posljednjem izvještavaju nije kritikovala Peking. To je razumljivo jer je ekonomska razmjena između Kine i EU bila više od milijardu eura. Kina ne želi da prhvati krivicu, već šalje pomoć sa namjerom da ojača svoju političku i ekonomsku poziciju nakon pandemije”, navodi Jakšić.

Dugogodišnji novinar i urednik spoljno-političke redakcije beogradske “Politike”, podsjetio je i da je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, posebno hvalio pomoć Kine i Rusije, govoreći o bratskim odnosima sa ruskim i kineskim predsjednicima.

“Nijesam siguran kakve su namjere Vučića, možda ovakvim ponašenjem želi da privuče veću pomoć Zapada. Vučić računa na pomoć Zapada za rješenje problema Kosova, ali ne želi pomoć u jačanju nezavisnosti institucija i slobode medija. Korona mu je pomogla u smislu jačanja vlasti kao Orbanu u Mađarskoj, a opozicija je tiha, parlament do skoro nije ni radio”, naveo je Jakšić.

Govoreći o situaciji u regionu, Jakšić je ocijenio da je Zapadni Balkan žarište nove dezinformacione kampanje. NATO je, kako je dodao, prijemom Crne Gore i Sjeverne Makedonije ojačao demokratske procese u regionu, ali Kina i Rusija uprkos tome pojačavaju njihove aktivnosti.

Izjava Lavrova nastavak pritiska Rusije na CG

Sa takvim ocjenama saglasio se i Kentera koji je ocijenio da Crna Gora želi da živi u skladu sa standardima koje promoviše zapadni sistem vrijednosti, a ne u skladu sa pravilima autoritarnih režima poput Kine ili Rusije. On je dodao da Rusija i dalje ne odustaje od Balkana ni Crne Gore kao njene interesne zone. To, podsjetio je Kentera, pokazuje i posljednja izjava šefa ruske diplomatije, Sergeja Lavrova, koji je kazao da se nada da će se vlasti u Crnoj Gori otići oni koji sprovode rusofobičnu politiku.

“Takva izjava  nije prijateljska ni diplomatska.  Možemo da vidimo ponavljanje situacije iz 2016, kada smo prije pokušaja državnog udara imali smo slične izjave iz Moskve. Najnovija izjava stiže bez bilo kakve provokacije iz Crne Gore, ali niti ta niti bilo koja druga izjava neće uticati na naš evropski put a samo će ojačati našu poziciju u NATO. Želimo jaču vladavinu prava i demokratiju mislim da nam to ne nude ni Kina ni Rusija, naprotiv”, naveo je  Kentera.

Marušić je ocijenio da će jača uloga EU biti ključna za Zapadni Blakan uprkos krizi koju je izazvala pandemija. Balkan, navodi, mora biti I dalje u fokusu Brisela ukoliko Unija želi stabilan region.  

Lućioli je ocijenio kako je tokom krize u Uniji umjesto zajedništva jačao pojedinačni nacionalni pristup, osvrćući se i na reakciju NATO-a.

“Čak NATO nije reagovao brzo na početku kao i EU. To je razumljivo zbog kompleksne organizacije, koja je politički i vojni savez. Sada, jedina takva multilaterna organizacija koja radi posao kako treba i koja postiže rezultate na terenu je NATO”, poručuje Lućioli.

Atlantski savez će i u narednom period organizovati slične onlajn konferencija o aktuelnim temama.

Atlantski savez je pomno pratio situaciju i događaje u vezi sa pandemijom COVID-19. Nakon što smo pažljivo razmotrili situaciju, odlučili smo da odložimo deseti 2BS Forum.

Dobrobit, zdravlje i sigurnost naših učesnika, partnera i tima je naš najveći prioritet zbog čega vjerujemo da je odlaganje 2BS Foruma najbolja odluka u ovom momentu.

Novi datumi će biti definisani u narednom periodu.

Za sve buduće objave, molim vas pratite naš oficijalni sajt www.2bs.me kao i naloge na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru.

Tim 2BS Foruma

Savremeno doba uvelo nas je u novu realnost gdje društvene mreže i mediji kreiraju i  plasiraju narative i informacije kojima se podriva legitimitet ne samo crnogorskog već i društava širom svijeta.

Aktuelni situacija koja se tiče Zakona o slobodi vjeroispovijesti produbila je krizu u odnosima Srpske pravoslavne crkve i crnogorske države. To je rezultiralo intenzivnom  dezinformacionom kampanjom, a sljedstveno tome manjkom povjerenja u medije, s krucijalnim pitanjem – kome vjerovati?

U takvim uslovima, rad sa mladima, srednjoškolcima i studentima, je od ključnog značaja u borbi protiv dezinformisanja. Stoga je Digitalni forenzički centar ASCG organizovao dvodnevnu radionicu (4-5. mart) za mlade koji su iskazali interesovanje za obuku. Cilj je bio da polaznici saznaju više o sveprisutnijem fenomenu dezinformisanja, kako se boriti protiv te pojave, koji psihološki aspekti stoje iza kampanja dezinformisanja, koji je način djelovanja (modus operandi) kampanja viđenih širom Evrope i svijeta i još mnogo toga.

Predavači Darko Brkan iz Raskrinkavanja i Milan Jovanović iz DFC-a su, nakon teoretskog znanja, prezentovali učesnicima dvodnevnog treninga praktične vježbe. Edukovali su ih kako se pronalaze informacije, radi provjera tačnosti tekstova putem open-source alatki, utvrđuje geolokacija i konačno piše tekst. Nakon toga su polaznici usvojeno znanje primijenili na konkretnim primjerima.

Polaznicima je ukazano i kako se pravi dobra laž, uzimajući informacije koje nisu lako provjerljive. Istaknuti su tipovi medija (javne i privatne agencije, javni, komercijalni i onlajn mediji, društvene mreže). Bilo je govora o botovima i trolovima, pogrešnim tumačenjima pojmova i disktincije između istih.

Takođe, konkretnim primjerima predstavljeno je kako kreiranje dezinformacija može imati uporište u političkim interesima, ali često i u novcu.

Zaključci i preporuke:

  • Pojavni oblici medijskih manipulacija su: lažna vijest, prenošenje lažne vijesti, spin, dezinformacija, manipulacija činjenicama, pseudonauka, teorija zavjere, pristrasno izvještavanje, cenzura.
  • U domenu kredibiliteta, profesionalni mediji moraju imati objavljen impresum, kontakt, podatke, kao i podatke o vlasništvu i izdavaču, formu, sadržaj i transparentnost.
  • Učesnici su pokazali visok stepen medijske pismenosti, ostvarivši preko 83% tačnih odgovora na zadatom kvizu.
  • Učesnici su iskazali sposobnost da stvari iz teorije pretoče u praksu, kroz niz uspješno odrađenih vježbi iz raznih oblasti.
  • Pristup stavljanja fokusa na praktični i interaktivni dio, uz timski rad,  je ono što je prema rječima prisutnih zaista podiglo radionicu na viši nivo.
  • U Crnoj Gori je neophodan dugoročni proces podizanja svijesti u domenu medijske pismenosti kod najmladjih, kao i jačanje digitalne pismenosti, kao otpornost na dezinformacije.
  • Usaglašeno je da bi predmet Medijska pismenost trebao biti sastavni i obavezni dio školskog kurikuluma na nivou srednjih škola.
  • Prisutni su iskazali želju za daljim radionicama na različite teme, od uticaja na medije prilikom pisanja i objavljivanja teksta, detaljnjim prikazom open-source alatki do radionice koja bi obrađivala sigurnost i bezbjednost na internetu.

Danas je u prostorijama Atlantskog saveza Crne Gore održan sastanak sa delegacijom Kanade u sljedećem sastavu: Majkl Kaduk, Kristina Mastelika, Brajan Ebel, i Natali Nidoba. Na sastanku je bilo riječi o aktuelnim temama u Crnoj Gori, a naročito o trenutnoj situaciji, odnosno, Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Takođe, predstavljen je i rad Digitalnog forenzičkog centra koji se aktivno bavi borbom protiv dezinformisanja i lažnih vijesti kao i istraživanje u vezi sa aktuelnom dezinformacionom kampanjom.
Pedsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera, je istakao da je vrlo pozitivno to što je Kanada pokazala interesovanje za Crnu Goru i region, što je pokazatelj da nismo sami.

OBUKA ZA MLADE DIGITALNE ŠERLOKE

4-5. mart, 2020. godine

Digitalni forenzički centar Atlantskog saveza Crne Gore (DFC) organizuje obuku za zainteresovane studente koji žele da nauče više o fenomenu dezinformisanja, koji psihološki aspekti stoje iza organizovanih kampanja dezinformisanja, kako se boriti protiv ove pojave, kako koristiti alatke otvorenog izvora i metode istrage i istraživanja, kako provjeriti informacije, izvore i još mnogo toga.
Ciljna grupa su studenti sa različitih fakulteta u Crnoj Gori koji će biti odabrani na osnovu testiranja. Neki od ciljeva ove obuke su: podizanje svijesti o potrebi za digitalnim šerlocima, jačanje kritičkog razmišljanja i istraživanja koja će studenti samostalno sprovoditi; osnaživanje mlađih generacija i budućih lidera i sl. Studenti će biti podijeljeni u 4 grupe od po 5 osoba i dobiće zadatak i analizu koju treba sprovesti na osnovu stečenog znanja tokom dva dana ove obuke. Rezultat ove aktivnosti – biće publikacija sa ključnim porukama i preporukama sa Obuke za mlade digitalne šerloke.
Digitalni forenzički centar identifikuje, objašnjava i bori se protiv problema dezinformisanja i narativa lažnih vijesti kroz istraživanje otvorenih izvora. Ovaj digitalni “hab” se bori protiv medijskog i digitalnog dezinformisanja kroz multisektorski i multidisciplinarni pristup kako bi se suzbile kampanje dezinformisanja i lažnih vijesti čiji je cilj destabilizovanje demokratskih procesa i institucija u državi.

ROK ZA PRIJAVU: 10. februar 2020. godine do 12 časova;
USLOVI: obuka je namijenjena studentima od prve do treće godine fakulteta sa znanjem engleskog jezika;
OGRANIČENJA: broj mjesta je ograničen na 20 studenata;
PROCES SELEKCIJE: selekcija će biti vršena na osnovu pisanog testiranja;
studenti će blagovremeno biti obaviješteni o datumu testiranja i rezultatima testa;

Prijave se vrše na mejl adresu [email protected] do 10. februara, do 12 časova.

Na konferenciji za medije održanoj u prostorijama Atlantskog saveza Crne Gore, 28. 01. 2020. u 11h, Milan Jovanović iz Digitalnog forenzičkog centra, predstavio je istraživanje u vezi sa aktuelnom dezinformacionom kampanjom. Cilj prezentacije bio je predstavljanje kvantitativnih i kvalitativnih rezultata, s osvrtom na ključne primjere dezinformisanja, analizu narativa medija, ali i ukazivanje na modus operandi ovakvih kampanja.

Prema njegovim riječima, u protekla tri mjeseca je objavljeno oko 35 hiljada članaka i objava na društvenim mrežama koje se direktno tiču  Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

„Kampanja dolazi iz Rusije i Srbije. Potpuno indikativno što u posljednja tri mjeseca od 35 hiljada članka koji se tiču ovog zakona, čak 20 hiljada dolazi iz Srbije, što govori da neko s namjerom pumpa određeni sadržaj koji postaje sve popularniji.“, kazao je Jovanović i dodao da je oko devet hiljada informacija stiglo iz Bosne i Hercegovine.

Jovanović je kazao da je ključna stvar da su pregledom društvenih mreža i portala utvrdili ključne grupe i pojedince koji se bave ovom temom na način što plasiraju lažne vijesti.

Kako je kazao, u istraživanju su više bili fokusirali na konkretne primjere dezinformacija u cilju prikazivanja svega što jedna dezinformaciona kampanja sa sobom nosi, što nijesu samo lažne vijesti i dezinformacije.

Jovanović je objasnio da su to su pozivi na nasilje, radikalizacija komentara, iskorišćavanje djece u svrhe u političke i propagandne svrhe.

On je naveo da prezentacija predstavlja jedan siže onoga što je rađeno u prethodna tri mjeseca.

„Mislim da nijedna platforma, mediji ili društvena mreža nijesu izuzeti iz ove kampanje, Fejsbuk kao najveća društvena mreža zajedno sa medijima predstavlja najveći izvor informacija ali nažalost i dezinformacija“, rekao je Jovanović.

Jovanović je kazao da je analizom samog modus operandi dezinformacione kampanje u Crnoj Gori utvrđeno da je isti bio zastupljen u zemljama jugoistočne Evrope, u Ukrajini i  zapadnim zemljama.

„Ako je kampanja po istom modusu operandi u pomenutim zemljama pokrenuta iz Rusije, moglo bi se zaključiti da i ova dolazi sa iste adrese“, rekao je Jovanović.

Kako je obajsnio, problem dezinformacija nije nešto što se na jednostavan način može riješiti, jer bi u suporotnom ovaj problem bio neutralisan u mnogo razvijenijim zemljama i društvima.

„Smatram da uvijek treba raditi na sebi i da je to najbolji odgovor kako biti otporan na dezinformacije. Potrebno je provjeravati izvore informacija i ne vjerovati u sve što se plasira”, rekao je Jovanović.

On je kazao da su protesti koji su organizovani zbog zakona o slobodi vjeroispovjesti na početku bili samo duhovni, ali da su vremenom počeli da poprimaju političke dimenzije.

„Protesti su na početku bili duhovnog karaktera , što se može vidjeti po nedostatku bilo kojih propagandnih materijala, zastava i drugih nacionalističkih obilježja. Prema svemu onome što vidimo sada, postoji taj trend da litije poprimaju politički karakter“, kazao je Jovanović.

Kako je kazao, potrebno je više pažnje posvetiti edukaciji djece, da nadležni organi u tom smislu treba da ulože više napora i dodao da hapšenja ne mogu biti način u borbi protiv dezinformacija.

Odjeljenje za javnu diplomatiju NATO organizuje konferenciju pod nazivom „NATO konferencija o integrisanom pristupu komunikacijama“  koja se održava u Briselu 23. i 24. januara 2020. godine i okuplja stručnjake iz istraživačkih centara i akademske oblasti, zajedno sa vladinim zvaničnicima i ekspertima za komunikaciju, kao i predstavnike iz oblasti industrije i kulture. U radu konferencije na visokom nivou, učestvuje i Atlantski savez Crne Gore. Cilj konferencije je da se analiziraju posljednje političke diskusije u Londonu i isplanira integrisani pristup komunikaciji u narednim mjesecima i godinama.  

Atlantski savez Crne Gore u saradnji sa Pravnim fakultetom Univerziteta Crne Gore i uz podršku NATO Odjeljenja za javnu diplomatiju organizovao je radionicu pod nazivom Sprječavanje online radikalizacije mladih u Crnoj Gori koja se održala u utorak 10. decembra na Pravnom fakultetu u Podgorici.

U uvodnom govoru obratili su se dr Savo Kentera, predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, dr Dražen Cerović, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore i Dragan Pejanović, državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova i nacionalni koordinator za borbu protiv nasilnog ekstremizma.

Kad je riječ o mladim generacijama, postoji sve veća potreba za proaktivnim i sveobuhvatnim pristupom u borbi protiv onlajn radikalizacije. Stoga, ova radionica je poslužila kao odlična prilika da mladi ljudi steknu vještinu, neophodno znanje i kapacitete da identifikuju onlajn manipulaciju i radikalizaciju, kao i da identifikuju način na koji se može oduprijeti ovom fenomenu.

Radionica je iskoristila momenat obilježavanja nedjelje ljudskih prava i naglasila potrebu o neophodnosti promocije ljudskih prava u jačanju otpornosti zajednica, njihovog povjerenja u institucije sistema, osjećaja uvaženosti, omogućavanju prostora za izražavanje i učestvovanje u javnom i političkom životu društva.

„Razumijevanje radikalizacije“, „Kako suzbiti onlajn radikalizaciju među mladima?“, „Pravni aspekt i zakonska rješenja u prevenciji nasilnog ekstremizma“ bile su neke od glavnih tema koje su na radionici bile ispraćene interaktivnim diskusijama u kojima su učestvovali Jelena Fuštić, koordinator projekta u Forumu MNE, dr Adis Balota, profesor na Fakultetu za informacione tehnologije na Univerzitetu Mediteran i dr Dražen Cerović.