Atlantski savez Crne Gore nastavlja svoju predanost demokratizaciji i bezbjednosti regiona Zapadnog Balkana.

 Naš novi projekat, Škola mladih lidera, okupiće studente i mlade iz Crne Gore i regiona, kao i stručnjake iz oblasti politike, međunarodnih odnosa i bezbjednosti.

Škola mladih lidera će obezbijediti potrebne liderske vještine, različite perspektive vršnjaka u regionu Zapadnog Balkana i povezati mlade lidere sa vrhunskim stručnjacima.

Ovaj projekat je finansiran od strane CFLI Kanada

Škola mladih lidera takođe je podržana od strane Kancelarije belgijskog atašea za odbranu

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i koordinator bezbjednosnih službi, Dritan Abazović izjavio je da je za njega „crvenu liniju koja se ne može preći“ predstavljao pokušaj da se nakon događaja na Cetinju 5. septembra, obori cijeli bezbjednosni sistem.

Crvena linija se desila nakon događa na Cetinju, tamo nije bilo žrtava, uspjeli smo da okončamo jednu riskantnu situaciju uspješno, šaljući dobru poruku i Crnoj Gori i regionu, da bi nakon riskantnog vikenda neko pokušao da obori cijeli sistem, rekao je on dodajući da je nebitno da li se to radilo iz unutrašnjih ili nekih spoljašnih razloga.
Pristajanje na to bi značilo da u nekoj sličnoj situaciji cijela država mogla da se obori, rekao je je on na 2BS Forumu koji organizuje Altantski savez Crne Gore.

Za mene je to napad agresija i mi moramo da pošaljemo poruku ljudima na šta mogu da računaju sa nas, bio je izričit, dodajući da politička agenda koja nije u liniji sa državnim interesima Crnen Gore nema prodršku kod njegove stranke.

On je kazao da je bilo mjesta kritikama ljudi iz bezbjednosnog sektora, on bi ih privi kritikovao a ne bi stajao uz njih.
Ne mislim da policija funkcioniše besprekorno, ali oni su pokazali dobre rezultate, kazao je Abazović, dodajući da ako neko misli da policiju može da koristi kao bič ili za neke svoje interese na to ne može da računa.

Potpredsjednik Vlade je ponovio da je u vrijeme potpisivanja sporazuma nakon parlamentarnih izbora u avgustu prošle godine, učinio sve da zaštiti Crnu Goru, njenu spoljnu politiku, dodajući da je siguran da se u tome uspjelo.
Upitan da li će podržati ulazak Demokratskog fronta u Vladu, Abazović je kazao da pomenuti sporazum predstavlja dobru osnovu i da svako odstupanje od njega znači gubitak podrške njegove stranke.

Ja nikada ne bih potpisao nešto što zaista ne podržavam, dodao je on, naglašavajući da njegova stranka nipošto neće odustati od evroatlanskog puta Crne Gore i da neće izabrati fotelje nad principima.

Sporazum je izraz naše politike i svako ko hoće da ga potpiše i slijedi može, taj sporazum je pobjeda evropske orijentacije Crne Gore i ja mogu da kažem da sam neko ko ne stavlja potpis u nešto u što ne vjeruje.

Upitan da li se moglo više uraditi na promociji evroatlantskih vrijednosti Abazović je nabrojao uspjehe koji su ostvareni presijecanjem tranzitnih ruta cigareta i kokaina, ali je ukazao da je pravosuđe to koje minimizira rezultate koji se postignu.

Osvrćući se na krizu Vlade, Abazović je kazao da je situacija kompleksna i da mu se lično ne dopada što su svi fokusirani na resore i njihov broj, a malo ko govori o programu Vlade.

On je ukazao na potrebu postizanja šireg političkog konsensusa koji je neophodan da se stvari u pravosuđu pokrenu sa mrtve tačke, posebo imajući u vidu da Crna Gora od juče nema ni Ustavni sud.
Uz malo sreće i mudrosti možda postignemo najbolje solucije, zaključio je potpredsjednik Vlade.

Ne možemo očekivati da naši saveznici partneri riješe naše probleme

Dezinformacije su dio mnogo većeg ekosistema negativnog uticaja Rusije i aktivnih mjera koje uključuju mnogo različitih alata, uključujući stratešku korupciju, stvaraju mrežu uticaja, organiziranog kriminala koji je instrument državne uprave za Rusiju, upotrebu punomoćnika i trojonskih konja, kao i sajber napada kazao je Brajan Vitmor nerezidentni saradnik Atlantskog savjeta na ovogodišnjem 2bs Forumu.
Gostujući na panelu o uticaju dezinformacija Vitmor je kazao da društva u kojima postoji visoki stepen korupcije, visok stepen nepovjerenja javnosti i visok stepen polarizacije, su ranjiva na prijetnju koju predstavljaju dezinformacije. Kao primjer zemalja gdje hibirdne prijetnje nemaju veliki uticaj naveo je Finsku i Estoniju, dodaju ću da su to zemlje koje imaju nizak stepen korupcije i podijeljenosti u društvu.
Kao rješenje za ovaj problem Vitmor navodi saradnju unutar transatlantske zajednice. Treba da pojačamo nivo medijske pismenosti, građansko obrazovanje, povećamo otpornost, kao što su to uradile skandinavske i baltičke zemlje, dodao je on.
Vuk Maraš direktor Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope smatra da u borbi protiv dezinformacija prvi kaorak bi tebao biti jačanje kapaciteta medija da budu odgovorniji prema čitateljima, a zatim precizniji i profesionalniji. To je ono što nedostaje našim društvima.
Maraš smatra da je neophodno da se redefiniše pojam medijske pismenosti, i da se nađe adekvatno rješenje kako da se dopre do mladih ljudi. On dodaje da se u taj porces moraju uključiti crnogrse vlasti i nadležno mi istarstvo. Ne možemo očekivati da naši saveznici partneri riješe to pitanje dodao je on
U Crnoj Gori je to zaista teško zaustaviti dezinformacije, jer smo pod stalnim uticajem ne samo velikih zemalja sa neliberalnim tendencijama, već i našeg susjedstva s kojim dijelimo iste jezike, smatra Maraš.
Prema njegovim rijčima, u Crnoj Gori se ponovo suočavamo s činjenicom da je vlada jedan od najvećih generatora lažnih vijesti, koje se stalno izbacuje u javnost. Očekivali smo da će učiniti potpuno različite stvari – da nam pomognu i sarađuju s medijskim organizacijama, zaključio je Maraš.

Rusija je iskoristila popuštaanje u procesu evropksog  proširenja i osnažila uticaj na Zapadnom Balkanu

Rusija je globalna sila i predstavlja veliku opasnost Zapadu a čini mi se da Zapad nije spreman da se suoči sa tom opasnosću, kazala je Ivana Stradner sa Američkog instututa za preduzetništvo, učestvujući na panelu 2BS Foruma posvećenog novom međunarodnom poretku i ulozi Rusije u njemu.

Strateški cilj Rusije je da se etablira kao globalna sila i okonča američku dominaciju. NATO je za nju neprijatelj i ona hoće da izazove kolektivnu bezbjednost, ali i da razbije evropsko jedinstvo, rekla je Stradner. 

Ona smatra da je Rusija postala tako opasna zbog evropske slabosti i nedostatka volje Evrope da izazove ruske napore.

Stradner je posebno istakla uspješnost Rusije u načinu korišćenja informacija. Nuklearno naoružanje jeste strateško oružje Rusije, ali je jednako značajno kao i informacije i mi treba da počnemo da razmišljamo o informacijama i sajber bezbjednosti  na način na koji razmišlja Rusija kazala je ona, dodajući da je sajber bezbjednost za većinu zapadnih zemalja samo tehničko pitanje, dok su za Rusiju informacije neophodan sastojak za uspješno razvijanje i pobjedu njihove doktrine.

Rusija investira u tehnlogije ali mnogo više u sadržaje koji ima psihološki uticaj, rekla je Stradner.Ona smatra da Rusiji odgovara jačanje tenzija u regionu Zapadnog Balkana i da ona pokriva u kritične sektore ovog područja poput energije i vojnih potencijala nekih zemalja, ali i da koristi taktike oprobane drugdje navodeći paralelu izmđu upotrebe Srpske pravoslavne crkve  na ovom području i Ruske pravoslavne crkve u Ukrajini.

Mark Vojadžer viši saradnik iz Center for European Policy Analysis je ukazao da za razliku od Amerike i EU koje posštuju suverenitet Crne Gore, i svih drugih partnerskih zemalja, Rusija nema takav pristup. To je vraćanje u devedesete godine prošlog vijeka, a znam šta je to donijelo regionu Zapadnog Balkana, dodao je on.
Vojadžer zaključio da je dobro što se Amerika okrenula i reguje na djelovanje Kine, ali da je neophodno da Rusija ostane u njemom fokusu.

Po mišljenju Dmitrija Suslova, zamjenika direktora Cntra za savremene evropske i međunarodne studije, Rusija pokšava da se konsoliduje kao globalna sila koja želi da utiče i na kreiranje novog, policentričnog međunarodnog  poretka.

Era Zapadne dominacije je završena, Rusija misli da je povoljan ambijent da se establira kao nezavisna velika sila i  ona to može  da potvrdi na mnogim poljima- od vojnog do onog ponašanja koje demonstrira na energetskom polju, rekao je Suslov.

Ipak, on ukazuje da je glavni adut koji ide u prilog Rusiji globalni trend to jest evolucija svijeta ka policentrizmu.

Era SAD i Njemačke je završena i one se okeću konsolidaciji tradicionalih partnera, ali, imamo veliki broj zemalja van Zapadnog svijeta koje žele nezavisnost i suverenost i one gledaju na Rusiju kao partnera  i veliku globalnu silu koja igra značajnu ulogu u svim djelovima svijeta.

To je ono što Zapad odbija da vidi, a za Rusiju je Zapad manjinski dio svijeta.

Po njegovom mišljenju, Rusija je iskoristila popuštanje u procesu evropskog proširenja kako bi taj isti policentrični princip primijenila na Balkanu.

Rusija želi da Zapadni Balkan bude policentričan a ne da njime dominira Zapad i zato njoj odgovara porast uticaja Turske i Kine na ovom području, jer to stvara policentričnost koja Rusiji odgovara, rekao je Suslov.

Najveći bezbjednosni izazov za zmelje u odnosu na Kinu jeste kinesko uparivanje bezjbednosnih i ekonomskih pitanja saopštio je Ian Džonson viši saradnik iz Savjeta za međunarodne odnose.

On je gostujući na 2bs forumu na panelu o Kini i kineskom uticaju istakao da je Kina postala druga najveća ekonomija u svijetu, i uspješno razvija svoje ekonomske veze koje prati politički uticaj.

Govoreći o trenutnoj bezbjednosnoj prijetnju koju predstavlja Kina, on je saopštio da evropske zemlje ne ispoljavaju veliku zabrinutost oko Kine kao što je to slučaj sa Rusijom.

Kineska strategija da svoje interese ostvaruje kroz infrastukturne projekte i kroz pozjamice, i taj novac ne dolazi uvijek prisilno, kazao je Džonson, dodajući da je čest slučaj da je zemljama neophodan novac ili da lideri zemlja smatraju da im je neophodan novac. On smatra da Kina ulazi na otvorena vrata jer  postoji nedostakat podrške i novaca koji dolazi iz zapadnih zemalja.

Filp Le Kor viši saradnik iz Hrvard Kenedi Škole smtara da je američka meka moć i dalje  jaka, dok se širenje  kinekske meke moć  do sad pokazalo neuspješno. On je dodao da to otvara prostor Amerkiu da napravi koaliciju u Aziji i Evropi.

Amerika i EU kreiraju alternativne strategije na poljima tehnologije i infrstrukture koje treba da se suprotstave Kini. Kada je u pitanju tehnologija Trampova adminstracija je bila prilično agresivna po pitanju 5G mreže i instaliranju kinske tehnologije na prostoru Evrope. Međutim, on dodaje da ostaje otvoreno pitanje da li će Evropa i Amerika sa ovim strategijama i idejama moći da se se suprotstavi Kini.

Rid Stendiš dopisnik Radija Slobodna Evropa za Kinu kaže da je NATO zazuzeo čvršći stav prema Kini u posljendjem periodu. On je dodao da Kina ne predstavlja direktnu vojnu prijetnju za NATO ali definitivno jeste novi izazov.

Poseban izazov za transatlantsku zajednicu predstavlja sve veća saradnja između Kine i Rusije, saopštio je Standiš. On je kazao da postoji limit šta može da se uradi po tom pitanju, dodajući da uvijek postoji razlika šta NATO treba da uradi i šta NATO može da uradi.

Takođe, Standiš je uporedio pristup Amerike i EU prema Kini. Prema njegovom mišljenju Amerika se jasno suprotstavlja Kini, dok EU, iako svejsna negativnog kinskog uticaja u Evropi i svijetu, posmatra kao neophodnu ekonomsku silu.

Dimitri Bečev nerezidentni saradnik iz Atlantskog savjeta je komentarisao uticaj Kine na Zapadni Balkan. On je istakao da trenutne situaciju u zemljama Zapadnog Balkana omogućava veću saradnju sa zemljama koje ne pripadaju EU i Zapadu.

Kina kuca na otvorena vrata u ovom regionu. Iskorišćava ekonmsku situaciju, korupciju i nedostak transparentnosti u tim zemljama i to je reazlog zašto je Kina uspješna u ovom regionu, kazao je Bečev.

Amerika se vratila na globalnu scenu kao liberalna demokratija posvećena vladavini prava, liberalnim demokratskim vrijednostima, ljudskim pravima, ali se vratila i kao timski igrač, istakao je Čarls Kapčan viši sradnik Savjeta za spoljnopolitčke odnose.

Gostujući na panelu o ulozi Amerike u novoj geopolitičkoj podjeli na 2bs forumu, Kapčan je saopštio da povratak Amerike u mnogome zavisi od toga da li će Bajden uspjeti da popravi američki politički sistem.

Bajden pokazuje spremnost Amerike da učestvuje u dešavanjima i izvan svojih granica, međutim, ukoliko Bajden ne uspije u svojim naumima, vrlo lako se možemo ponovo vratiti na Trampovu „Amerika na prvom mjestu (America first)“ vanjsku politiku, kazao je Kapčan.

On je takođe istakao da Bajden zaista brine o stabilnosti i demokratiji u Evropi, pa tako i na Zapadnom Balkanu, ali je i naglasio da će predsjednik  Amerike sada morati da bude posebno fokusiran na unutrašnje poslove, jer SAD prolazi kroz veliku političku krizu.

Kada je u pitanju situacija na Zapadnom Balkanu, Kapčan smatra da se može očekivati više učešća, više diplomatskih napora da se unaprijedi situacija na ZB i da se region primakne EU, dodajući mnogo toga treba da urade i naši ekonomski partneri, zbog unutrašnjih pitanja kojima će SAD biti preokupirane.

Kapčan se osvrnuo i na smporazum između Astralije i SAD. Ovaj i slični dogovori koje SAD sklapaju sa pojedinim državama pokazatelj je rastuće brige zbog Kine. Dodajući da  da SAD pokušavaju da nađu načine da udalje Moskvu od Pekinga, jer je Moskva zapravo jedini pravi partner Pekinga.

Milica Pejanović Đurišić iz Atlantskog saveza Crne Gore kazala je da kada je u pitanju položaj Amerike nakon Bajdenove pobjede, vrlo je indikativan njegov govor tokom Generalne debate UN-a iz septembra prošle godine, a gdje je jasno kazao da se Amerika vraća kao partner. Umjesto „America first“, sada imamo međunarodnu saradnju, dodala je ona.

Ona je kazala da smo znali za Ameriku koja je aktivna u vojnim operacijama, ali da smo sada u novoj eri gdje treba da sarađujemo na polju koje se tiče jačanja demokratije.

Pejanović-Đurišić smatra da NATO alijansa ne treba biti potcijenjena. Povlačenje iz Avganistana nije bilo dobro koordinisano što je uticalo na stvaranje pogrešne slike o snazi cijele alijanse, dodala je ona.

Pejanović-Đurišić je istakla da se očekuju promjene američkog pristupa ka Kini i Rusiji. Odnos sa Rusijom je pitanje koje će biti redefinisano, dok je odnos sa Kinom pitanje koje tek treba da bude definisano, dodala je ona.

Kada je riječ o tome šta se očekuje od demokratskog samit (Summit for Democracy), Bajden i njegov tim će vjerovatno iznijeti novu strategiju za međunarodnu saradnju sa akcentom na jačanju  demokratije u drugim državama, istakla je Pejanović-Đurišić. Ona je da dodala da je Amerika tu da pomogne u jačanju našeg bezbjednosnog sistema, ali i u našem EU procesu.

Jedanaesti 2BS Forum, jedan od najznačajnijih političko-bezbjednosnih konferencija u Jugoistočnoj Evropi u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, biće održan 15. oktobra, 2021. godine.


Atlantski savez Crne Gore ove godine obilježava 15 godina predanog rada na jačanju demokratije, bezbjednosti i stabilnosti u Crnoj Gori i širem regionu. Forum, kao vodeća konferencija Atlantskog saveza Crne Gore i glavni događaj u Jugoistočnoj Evropi, u cilju podržavanja i zagovaranja ovih ideja okuplja predsjednike, premijere, ministre, zatim poslanike i diplomate, predstavnike međunarodnih organizacija, kao i stručnjake iz oblasti bezbjednosti sa obje strane Atlantika, koji će voditi diskusije o regionalnim i globalnim trendovima i izazovima.

Prilagođavajući se uslovima i uz poštovanje mjera u borbi sa COVID-19 pandemijom, 2BS Forum će i ove godine biti organizovan u hibridnom formatu koji podrazumijeva organizaciju događaja sa prisustvom najprominentnijih učesnika na licu mjesta, uz poštovanje ograničenja i mjera za organizaciju događaja u zatvorenom prostoru. Osim toga planirano je i uključenje govornika iz inostranstva putem onlajn platformi. 2BS Forum će biti uživo emitovan na našim oficijalnim kanalima.

Uprkos svim neizvjesnostima i retrogradnim tendencijama i usporavanju zajedničkog napretka, države Zapadnog Balkana, Evropska unija, SAD i NATO imaju realnu šansu da uspostave jasnu, zajedničku viziju regiona koja će biti zasnovana na neophodnim reformama, izjavila je Milica Pejanović Đurišić na okruglom stolu na kojem je prezentovala Bezbjednosni izvještaj za Zapadni Balkan Atlantskog saveza Crne Gore.

Okruglom stolu na kojem su razmatrane globalne prilike koje utiču na Zapadni Balkan, prisustvovali su predstavnici diplomatskog kora u Crnoj Gori.

Podsjećajući na niz kriza koje su zadesile svijet i Zapadni Balkan i na njihove konsekvence sa kojima se suočavaju ove zemlje, Pejanović Đurišić je naglasila da je Zapadni Balkan opet na raskrsnici razlicitih geo-političkih trendova.

Liberalna demokratija je u krizi, a zapadne vrijednosti dovedene u pitanje, region je ranjiv, bezbjednost nije postignuta, naglasila je ona. Zato se u izvještaju posebno naglašava da je neophopdno da NATO razvije novu viziju a da EU, koja je do sada pokazala nedostatak namjere da se aktivno uključi u rješavanje problema, promijeni pristup, istakla je ona.

Prema njenim riječima, od ključne važnosti je uspostavljanje efektivnog dijaloga između SAD i EU, koje  bi rezultrao njihovim dogovorom o zajedničkoj strategiji na Zapadnom Balkanu.

Podsjećajući kako je Zapadni Balkan, svojevremeno, bio uspješna priča SAD-a, ona je napomenula da je ohrabrujuće što nova administracija u Vašingtonu jasno pokazuje namjeru da nastavi tamo gdje je jednom stala, posebno da će se angažovati na rješavanju spornih pitanja u regionu.

Sve slabosti Zapada iskoristila je Rusija, podsjetila je Pejanović Đurišić, rekavši da ta zemlja, kao stalna članica Savjeta bezbjednosti UN može da blokira sve procese na Zapadnom Balkanu. Takođe, Rusija se zbog jakih ranijih političkih i istorijskih veza nameće kao snažan partner, a sada se etablira kao energetski, trgovinski i partner i investitor. Ono što se posebno naglašava u izvještaju je činjenica da „meka moć“ Rusije dobija na intezitetu.

To se posebno odnosi na Crnu u Goru poslednjih godina, kako tokom faza priprema za punopravno članstvo u NATO, tako i nakog toga, istakla je Pejanović, napominjući kako taj uticaj ostvaruje preko Srpske pravoslavne crkve, insistiranjem na panslavenskom identitetu, šrenjem mreže povezanih i naklonjenih medija, kao i kampanjama dezinformacija. Prema njenim riječima, ruska „meka moć“ postaje dominantna a region joj je podložan zbog slabih institucija, loše informisanosti, niske medijske i funkcionalne pismenosti stanovništva.

Izvještaj ukazuje da za razlIku od Rusije, Kina ima drugačiji pristup, insistirajući na ekonomiji, pojavljujući se kao značajan partner u izgradnji inftrastrukture. Pametno se nude privlačni aranžmani koji, na kraju, rezultiraju velikim dugovima. Međutim, Pejanović Đurišić ističe da je ta vrsta uticaja već prepoznata što je ohrabrujuće.

Osvrćući se na uticaj Turske, podsjetila je da se ta zemlja percipira kao saveznik, sa kojim zemlje regiona imaju uspješnu ekonomsku saradnju, ali činjenica da, posljednih godina, dolazi do promjene u njihovoj spoljašnjoj politici zahtijeva, po njenom mišljenju, oprez.

Evropska unija, kao najzanačajniji partner regiona zbog njegove evropske perspektive ne smije da oklijeva i odugovlači proces integracija ovih zemalja jer bi to moglo da ima ozbiljne posledice za sprovođenje njenih strateških opredjeljenja u oblasti spoljne i bezbjednosne politike i geopolitičkih ciljeva, upozorila je ona.

Ilustrujući prilike u zemljama Zapadnog Balkana, Pejanovićeva je navela da u svim njima građansko društvo nije dovoljno razvijeno i profilisano, nije lišeno političkog uticaja a da su mediji, u nekim od njih, pod snažnim uticajem ekonomskih i političkih grupacija.

Manipulisanje  podjelama  i strahovima različitih nacionalnih grupa predstavlja faktor poliitičkog organizovanja, dok religija predstavlja najznačajniji element u definisanju nacionalnog identiteta. Takođe, nijedna od ovih zemalja nema dovoljno dobro izgrađene kapacitete za upravljanje u kriznim situacijama.

Kao jednu od posebnih slabosti regiona ona je istakla visok stepen osjetljivosti na dezinformacije i lažne vijesti koje u regionu dobijaju na intezitu. Pejanović je istakla da izvještaj pokazuje da je  Srbija glavni poligon za artikulisanje ruskih interesa putem medija, zvaničnika i aktivista.

U tom kontekstu, kao posebno je iluistrativan primjer, ona je navela „otvoreno miješanja Srbije u unutrašnje odnose u Crnoj Gori, koja po modelu ruske meke moći, koristi propagandu, plasiranje dezinformacija u cilju podrške njihovim favoritima na političkoj i NVO sceni“

Podsjećajući na ključne probleme u regionu koji imaju bezbjedonosne implikacije, Pejanovićeva je navela neriješene srpsko-albanske odnose i vezi sa statusom Kosova i disfunkcionalnost dejtonske Bosne i Hercegovine ćija se održivost sve više problematizuje. Kao posledica ukupnih procesa u regionu profilisali su se i bezbjednosni izazovi  poput organizovanog kriminala, terorizma i nasilnog ekstremizma.

Jedini odgovor na ovo je poboljšanje ukupne kolektivne efikasnosti bezbjednosnih aktivnosti, uz jasno izraženu političku volju, zaključuje ona.

U izvještaju Atlanskog saveza Crne Gore, pojedinačno je analizirano stanje u svim zemljama Zapadnog Balkana, kao i uticaji kojima su izložene.

Kada je Crna Gora u pitanju, u izvještaju se konstatuje da je bilo očekivano da će promjena dugotrajne vlasti dominantno jedne partije donijeti brojne probleme i izazove u političkom, ekonomskom i u društvenom smislu.

„Ipak, okolnosti i platforma na kojoj se promjena desila učinili su da Crna Gora od sidra stabilnosti, lidera EU integracija, članica NATO, postane primjer najusješnijeg prodora rusko-srpske politike na Zapadnom Balkanu“, navodi se u izvještaju.

Pokazuje se da je borba protiv predsjednika države Mila Đukanovića bila motivisana njegovom „izdajom Velike Srbije“ a ne njegovim autokratskim načinom vladanja, a proklamovana borba protiv kriminala, uz revanšizam u državnoj administraciji, pokazuje intenciju da se pod borbom protiv kriminala delegitimiše nezavisnost i evroatlanski put Crne Gore, predstavljajući državu kao kirminalnu tvorevinu.

Konstatuje se da su nezavisno i nepristrasno novinarstvo, kao i NVO u velikoj krizi. Kritičari bivše vlasti postaju partijska glasila a neki ključni akcionari u sada vladajućoj „zelenoj partiji“ URA.

Jedno partijsko zapošljavanje zamijenjeno je drugim, uz progon političkih neistomišljenika, država se zadužuje po najvećim kamatnim stopama. Kineski kredit za izgradnju dionice auto-puta je doveo do drastičnog povećanja javnog duga i njegovo finansiranje predstavlja ogroman izazov za javne finansije.

Podjećajući  da je ranija vlast ušla u zakašnjelo rješavanje pitanja Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori, u izvještaju se ističe  da je „to otvorilo prostor da se na platfomi socijalne nepravde zbog sistemske korupcije, Srbija i SPC ostvare svoje političke interese. Formirana je prva vlada od uvođenja višestranačja bez učešća Demokratske partije socijalista- za stolom SPC u manastiru Ostrog“.

„Dikrektnim finansijskim, medijskim, obavještajnim i logističkim miješanjem u politički i izborni život, propovjednici i učesnici rata, formiranjem Vlade u Podgorici dobili su trenutno potvrdu da je srpski svet mogući u mirnodopskim uslovima“- kaže se u ovom izvještaju.

Nakon prezentacije predstavnici diplomatskog kora su se uključili u diskusiju. Tokom njihovih izlaganja posebno je istaknut doprinos Atlantskog Saveza Crne Gore razvoju bezbjednosti i demokratije i u Crnoj Gori i u regionu.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rejinke pohvalila je inicijativu Atlantskog saveza za izradu izvještaja o bezbjednosti Zapadnog Balkana, dodavši da izvještaj adresira ključne stvari o kojima se često govori, kao i bezbjednosne izazove i prilike na Zapadnom Balkanu. Ona je istakla da je region Zapadnog Balkana od velike važnosti za Sjedinjene Države, kao da će Amerika nastaviti da sarađuje sa Evropskom unijom u cilju potpune integracije zemalja Zapadanog Balkana u evroatlantsku zajednicu. Govoreći o Crnoj Gori i izazovima sa kojim se suočava, ambasadorka SAD je ukazala na neophodnost zajedničkog odgovora na pojavu snažnih podjela na nacionalnoj osnovi.

Ambassador Kosova Yiber Hyisa je  istakao važnost ovog izvještaja posebno zbog trenutka u kojem se trenutno Zapadni Balkan nalazi.  On se osvrnuo i na projekat „Srpski svet“ kazavši da ideje prekrajanja granica mogu imati negativne implikacije po region.

Ambasador Slovačke Boris Gandel ukazao je na opasnost koju nosi nacionalizam podsjetivši na dešavanja iz prošlosti. Nažalost, istorija se ponavlja i ponovo svjedočimo porastu nacionalizma u regionu, dodao je on.

Određeni broj ljudi je vjerovao da kada Crna Gora uđe u NATO, da će to ograničiti uticaj drugih zemalja na Crnu Goru, međutim pokazalo se da to nije slučaj, kazala je Milica Pejanović Đurišić odgovarajući na pitanje ambasadora Bosne i Hercegovine do koje mjere ide strani uticaj i da li će strani uticaj i intezitet tog uticaja biti manji ili veći u budućnosti. Ona je ponovila ono što se navodi i u izvještaju, a to je da strani uticaj u zemljama Zapadnog Balkana je u suštini usmjeren prema Briselu i transatlantskoj zajednici.

Atlantski savez Crne Gore pripremio je Izvještaj o bezbjednosti za Zapadni Balkan – sveobuhvatni pregled glavnih izazova bezbjednosne politike i analize pažljivo odabranih tema koje se tiču bezbjednosti kako na nacionalnom nivou tako i na nivou regiona Zapadnog Balkana. Projekat je podržao NATO PDD. Atlantski savez Crne Gore će organizovati okrugli sto na kome će se sumirati nalazi i zaključci Izvještaja, kreirajući tako platformu za dalju procjenu trenutnog stanja, neposrednih bezbjednosnih izazova i oblasti koje zahtijevaju jaču saradnju. Fokus okruglog stola će biti na identifikovanju i ukazivanju na goruće izazove sa kojima se suočavaju Crna Gora i region Zapadnog Balkana, kao i na promjene na globalnom nivou i rivalstvo koji nesumnjivo utiču na stabilnost i bezbjednost regiona.
Ovaj okrugli sto će započeti pripreme i dati uvod u vodeći događaj Atlantskog saveza Crne Gore – 2BS Forum.

Program:
10:00h – 11:00h – Prezentacija Izveštaja o bezbjednosti za Zapadni Balkan praćena otvorenom diskusijom
11:00h – 11:30h – Pauza za kafu
Uvodno obraćanje – Azra Karastanović, Atlantski savez Crne Gore
Spiker – Milica Pejanović, Atlantski savez Crne Gore
Učesnici – Predstavnici diplomatskog kora

Radni jezik – Engleski

Mediji- Nacionalni mediji i društvene mreže

Događaj će biti ispraćen na našoj Facebook stranici kao i YouTube kanalu.

Zapadi Balkan mora da bude okrenut Zapadu i demokratiji zaključuili su učesnici Onlajn diskusije koju je organizovao Atlantski Savez Crne Gore.

Na panelu na temu NATO samit 2021-zaključci i implikacije za Zapadni Balkan učestvovali su Ranko Krivokapić – potpredsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Kolinda Grabar-Kitarović – bivša predsjednica Hrvatske, Bendžamin Hadad – direktor Centra za Evropu Atlantskog saveza SAD, Stefano Stefanini – bivši stalni predstavnik Italije pri NATO i direktor odsjeka u Briselu kompanije Project Associates. Moderator panela bio je Savo Kentera predsjednik Atlantskog Saveza Crne Gore.

Potpredsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Ranko Krivoakpić saopštio je da je izjava predsjednika SAD „Amerika se vratila“ od posebnog značaja za Zapadni Balkan. On je naglasio da su Rusija i Kina u psoljednje četiri godine u velikoj mjeri prisutne na Zapadnom Balkanu, ali i u ostatku Evrope. Krivokapić je naglasio da dosadašnji postupci predsjednika Bajdena, posebno ukaz koji je donoi 8. juna, pokazuju  da su on i njegova administracija u potpunosti svjesni šta se dešava na Balkanu. Komentarišući situaciju u Crnoj Gori bivši predsjednik crnogorskog parlamenta je kazao da je Crna Gora od primjera stabilnosti na Zapadnom Balkanu postala nešto sasvim suprotno.

Bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović istakla je da se geopolitička situacija u svijetu, uključujući i Zapadni Balkan u velikoj mjeri promijenila. Nakon perioda Američke dominacije dobili smo nova rivalstva i to između četiri igrača, Amerike, EU, Rusije i Kine, naglasila je Grabar-Kitarović.  Ona smatra da je u takvoj situaciji neophodno napraviti novu startegiju koja će biti adaptirana na novonastale okolnosti i prijetnje. Kada je u pitanju Zapadni Balkan, bivša predsjednica Hrvatske je kazala da većina stanovništva na Zapadnom Balkanu i dalje NATO i EU percipira kao pravi izbor.

Bendžamin Hadad, direktor Centra za Evropu američkog Atlantskog saveza je istakao da  je  Bajedenova administracija pokazala jednu novu privrženost transatlantskim odnosima. Prema njegovim riječima ne može se očekivati da se povjerenje između SAD i EU, koje je narušeno u prethodnom periodu, izgradi preko noći. Međutim, njega ohrabruje činjenica da Bajednova administracija i kada se fokusira na unutrašnja pitanja Amerike uvijek sadrži dozu međunardone komponete. Hadad se osvrnuo i na odnos Amerike i Rusije. On smatra da nova američka adminstracije na očekuje da će biti nekog velikog pomaka u odnosima sa Rusijom, te da je cilj ove administracije da stabilizuje odnose i učini ih predvidljvijim.

Bivši stalni predstavnik Italije pri NATO i direktor odsjeka u Briselu kompanije Project Associates Stefano Stefanini kazao da nakon samita, NATO jasno zna u kom pravcu treba da ide. Kada je u pitanju Zapadni Balkan, Stefanini smatra da ovaj region nije više u centru pažnje NATO alijasne. Međutim, po njegovom mišlejnu razlog tome je uspjeh koji je NATO napravio na tom prostoru i činjenica da samo dvije zemlje sa Zapdnog Balkana nijesu čalanice NATO saveza.

Ovo je prva od pet onlajn diskusija koje organizuje Atlantski savez Crne Gore u sklopu projekta „2BS Forum 365“. Ovaj projekat se realizuje uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju (Njemačkog Maršalovog fonda) i Agencije SAD za međunarodni razvoj (USAID).

Kompletnu onlajn diskusiju možete pogledati na našem sajtu ili na našoj zvaničnoj Facebook stranici kao i na YouTube kanalu.