Konferencija „DFC 365“ u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, održaće se 22. oktobra 2019. godine u hotelu CentreVille u Podgorici.

Dvodnevni trening na temu “Na koji način ocijeniti i suzbiti strani maligni uticaj na Zapadnom Balkanu”  počeo je danas u Atlantskom savezu Crne Gore i trajaće do 18. septembra.

 Trening se realizuje uz pomoć Međunarodnog višegradskog fonda (International Visegrad Fund), a cilj je analiza negativnih stranih uticaja na prostorima zapadnog Balkana, te kako se boriti protiv ovih uticaja sa posebnim akcentom na nacionalni plan. U ovom kontekstu, govoriće se i o zajedničkim iskustvima iz zemalja van Zapadnog Balkana, naročito iz Češke Republike.

Učesnici iz regiona srednje Evrope i Zapadnog Balkana će takođe diskutovati i o problemu bezbjednosti na društvenim mrežama, na koji način se mogu zaštiti lični podaci na računaru i telefonu te koja sredstva zaštite postoje i kako se mogu primijeniti.

Organizacija mladih Atlantskog saveza Crne Gore (YATA Montenegro) raspisuje konkurs za prijem novih članova!

YATA predstavlja veoma važan stub Atlantskog saveza, sa mladim članovima koji učestvuju u brojnim aktivnostima u državi i inostranstvu, uključujući  razne posjete značajnim institucijama, sastanke sa ambasadorima, pohađanje škola i seminara i učešće na međunarodnim konferencijama.

Atlantski savez obučava članove Organizacije mladih kako bi se oformio tim mladih koji će moći da doprinesu ovim aktivnostima kao i da učestvuju u aktivnostima na međunarodnom nivou.

Ukoliko ste i vi spremni da pokažete svoje ideje i inicijativu i želite da postanete dio našeg tima, svoja motivaciona pisma i CV pošaljite na mejl [email protected]. Prijava traje do 30. septembra 2019, a pravo na prijavu imaju kandidati od 18-30 godina.

Budite i vi dio YATA tima!

2BS FORUM – međunarodna konferencija visokog nivoa, kao vodeći događaj koji organizuje Atlantski Savez Crne Gore.

2BS Forum će biti održan u periodu od 04. do 06. juna 2020. godine. Istovremeno Forum će obilježiti 10 godina postojanja platforme koja omogućava novo i taktičko razmišljanje i prostor za diskusiju o trenutnim i suštinskim temama koje oblikuju i razvijaju međunarodne odnose.

2BS Forum pod jednim krovom omogućava idealan spoj zanimljivih ideja, panel sesija i intervjua, koji vas neće ostaviti bez materijala za razmišljanje.  

Forum će u Budvi okupiti veliki broj regionalnih i globalnih aktera, među kojima su ključni donosioci odluka, predstavnici vlada, stručnjaci i ostali važni akteri iz oblasti vanjske i bezbjednosne politike u sferama diplomatije, biznisa, nauke  i medija.

Zaokružite datum u svojim kalendarima i pridružite nam se u našim nastojanjima da ovaj region učinimo bezbjednijim i prosperitetnijim mjestom koje može doprinijeti globalnim izazovima u budućnosti.

Zamjenik državnog sekretara za bezbjednosnu politiku i politički direktor Ministarstva vanjskih poslova i trgovine Mađarske, dr István Balogh sa saradnicima, sastao se  sa predsjednikom Atlantskog saveza Crne Gore, dr Savom Kenterom i njegovim saradnicima. Tom prilikom razgovarali su o misiji i projektima Atlantskog saveza Crne Gore, aktivnostima koje sprovodi kroz svoja tri centra i izazovima koji predstoje.

Delegacija je posjetila i Digitalni forenzički centar, čija je misija aktivna borba protiv dezinformisanja i jačanje otpornosti društva na ovu sve učestaliju pojavu. Konstatovano je da će izbori koji će se održati naredne godine u Crnoj Gori i u regionu biti idealna meta  za maliciozne strane uticaje i da je pred DFC godina predanog i posvećenog rada na njihovom suzbijanju, odnosno razotkrivanju. Kada je riječ o ovom fenomenu, istaknuto je da je čvrsta saradnja među državama članicama NATO ključna.

Sastanak je poslužio i kao dobra prilika za postizanje dogovora o budućoj saradnji te razmjeni iskustava i ekspertiza sa mađarskim institutima koji se bave sličnim pitanjima i da je, kako je zaključeno, jačanje saradnje je od suštinskog značaja.

Konferencija pod nazivom „Geopolitika na Zapadnom Balkanu: perspektive za region“ u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, Ambasade Bugarske i Fondacije Konrad Adenauer održana je danas, 27.06. u hotelu Ramada u Podgorici. 

Dr Igor Lukšić, ispred Atlantskog saveza Crne Gore i ambasadorka Bugarske u Crnoj Gori Meglena Plugchieva  u svojim uvodnim izlaganjima istakli su značaj ovakvih okupljanja za zemlje Zapadnog Balkana naglašavajući sve izazove sa kojima se suočavaju i koji im predstoje. Uvjereni su da je princip dijalog najvažniji segment kako bi se prevazišle barijere iz prošlosti I kako bi konačno čitav region postao dio evropske zajednice  i NATO alijanse. Oni su se usaglasili da i za Crnu Goru, Srbiju, Kosovo, Sjevernu Makedoniju slijedi naporan put ka otvaranju svih poglavlja, ali da je progress vidljiv I da sve države rade na učvršćavanju demokratskih vrijednosti.

Učesnicima se na otvaranju obratio Andrija Nikolić, predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore kazavši da mu je izuzetno zadovoljstvo što je pokrenuta tema geopolitičkog stanja na Zapadnom Balkanu i da je zaapravo ova konferencija sjajna prilika za razmjenu mišljenja uglednih predstavnika prestižnih institucija iz regiona.

Iliana Yotova, potpredsjednica Republike Bugarske je prilikom svog izlaganja kazala koji proaktivni pristupi bi se mogli upotrijebiti za borbu protiv ključnih problema koji potresaju zemlje Zapadnog Balkana, kao i u kojem su stadijumu rješavanja istih. Ona se osvrnula na politiku proširenja EU i istakla da se ona ne može realizovati, a da u to nisu uključene balkanske zemlje. Potpredsjednica Bugarske nalazi se u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori i tom prilikom je naglasila napredak koji naša država ostvaruje na polju evroatlantskih integracija, tim prije što je već članica NATO. Dodala je da uočava vidljivi trud koji Crna Gora ostvaruje kroz proces pristupanja EU. Bilo je riječi i o najvećim izazovima koji se tiču dijaloga Beograda i Prištine, rješavanju spora Grčke i Sjeverne Makedonije, kompleksnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, te o ulozi međunarodnih organizacija u determinisanju svih poteškoća koje komplikuju njihovu funkciju u valorizovanju demokratskih vrijednosti.

Govoreći u okviru tematske sesije, dr Savo Kentera, predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore istakao je koliko je bitno jedinstvo saveza prilikom izazova sa kojima se suočava. Takođe, usaglasio se da je na putu ka EU ostvaren veliki rezultat i da je članstvom u NATO naša zemlja definitivno korak bliže. On ističe članstvo u NATO  kao najveći dosadašnji uspjeh, ali i upozorava na ruski uticaj koji ne jenjava na Zapadnom Balkanu. Kentera je podsjetio na umiješanost Rusije u parlamentarne izbore 2016 godine I dodao da ukoliko građani Crne Gore, a i regiona misle da je to prestalo, zapravu su dovedeni u zabludu. Rusija I dalje na sve načine itekako pokušava da djeluje na sve ključne odluke presudne za razvoj i unapređenje zemalja regiona. Takođe, istakao je da EU mora imati jasnu viziju i strategiju, kako po pitanju proširenja, tako i po pitanju budućnosti same EU, što sada nije slučaj. Evidentan je nedostatak lidera sa jasnom vizijom na političkoj sceni EU i to je ono što nam se može obiti o glavu. Ukoliko se EU što prije ne konsiliduje i ne zauzme jasan stav po pitanju proširenja zemalja Zapadnog Balkana, neke druge zemlje poput Rusije i Kine neće gubiti priliku, već će iskoristiti svoju šansu, a onda će za Evropu biti kasno. 

Tom prilikom imali su riječ i Prof. dr Nano Ružin, Rektor FON Univerziteta, Sjeverna Makedonija koji je izrazio zadovoljstvo u okviru rješavanja spora Grčke I Sjeverne Makedonije i to naglasio kao istorijski trenutak za dvije zemlje, i Prof. dr Zoran Dragišić, profesor Studija bezbjednosti Univerziteta u Beogradu je kazao da je trenutna situacija na relaciji Srbija-Kosovo prilično komplikovana, ali vjeruje da je dijalog ključno rješenje. 

O gorućim temama i izazovima sa kojima se suočava Zapadni Balkan govorili su  Dr. Arian Starova, predsjednik Atlantskog saveza Albanije, koji se takođe osvrnuo na napore Beograda i Prištine  i sugerisao na poboljšanje odnosa dvije zemlje, međutim da ih još čeka iscrpan posao, i Prof. dr Sead Turčalo, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, istakavši dominantne nesuglasice da bosansko-hercegovačkoj političkoj sceni kazao je da postoji intezivan trud u evroatlantskim integracijam te zemlje. Dr Besfort Rrecaj, predsjednik Evroatlantskog udruženja Kosova, ukazao je na predanost države Kosovo kako bi se poboljšao odnos Srbije i te zemlje, ali i na nedovoljnu ažurnost EU u ključnim političkim pitanjima te države. 

 Cilj konferencije bio je analiza geopolitičkog razvoja i njegovog uticaja na Balkanu odnosno prepoznavanje regionalnih pozicija i interesa.

Konferencija pod nazivom „Geopolitika na Zapadnom Balkanu: perspektive za region“ koju realizuju Atlantski savez Crne Gore, Ambasada Bugarske i Fondacija Konrad Adenauer, će biti održana 27. juna u hotelu Ramada u Podgorici.

Člansvom u NATO dali smo pečat stabilnoj demokratskoj državi

Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore dr Savo Kentera povodom dvogodišnjice od pristupanja Crne Gore NATO Alijansi ocijenio je da  “Ulaskom u NATO , dali smo jedan pečat i kreirali sliku o Crnoj Gori kao stabilnoj demokratskoj državi koja samo može doprinijeti, još više jačanju stabilnosti čitavog regiona.”

Dr Kentera smatra da će građani prave koristi uvidjeti nakon nekih pet godina – “Kada će se vidjeti konkretni rezultati u razvoju infrastrukture, dubinskim reformama institucija sistema koje tek predstoje, jačanju vladavine prava, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije i si. Za sve ovo je potrebno vrijeme i ne možemo očekivati vidljive rezultate preko noći, a period od dvije godine nakon članstva je zaista suviše kratak da bi na ovim poljima mogli vidjeti velike rezultate i napredak”, kazao je on.

Međutim, najvećim dosadašnjim dobitkom smatra to što Crna Gora sjedi za istim stolom sa najmoćnijim državama svijeta i sa jednakim pravom glasa odlučuje o gorućim svjetskim pitanjima, a kada su direktni benefiti u pitanju navodi i udvostručen porast stranih investicija:

“Sada počinju da dolaze oni investitori koji su zaista zainteresovani da ovdje ulažu na neki duži vremenski period. Njima je bila potrebna bezbijednost, njima je bila potrebna sigurnost investicija, njima je bilo potrebno da imaju zaštitu pred sudovima i da znaju da je korupcija svedena na minimum. Da će svoja prava jednako ostvariti kao i drugim drzavama.”

Primjetna je i, kako ističe, promjena strukture gostiju koji dolaze u  Crnu Goru:

“Danas imamo situaciju da se vraćamo, čini mi se, onom zlatnom dobu crnogorskog turizma, kada je sezona trajala šest mjeseci i kada su nam glavni gosti dolazili iz zapadnih zemalja. Ovo je uslijedilo kao posljedica pojačane sigurnosti, odnosno osjećaja bezbjednosti kod turista, jer se dolazi u zemlju koja je članica NATO-a,” kazao je on.

Takođe, dr Kentera se osvrnuo i na odnose Crne Gore sa Rusijom i podsjetio  na pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine i kazao da se „taj dramatični događaj samo sad preselio, odnosno dobio jednu drugu formu  i to se više ne ogleda u tome da će oni opet možda pokušati u skorije vrijeme neki državni udar ili nešto slično, ali se ogleda itetkako u tome da na jedan vrlo perfidan, jedan sofisticiuran način pokušavaju da utiču na javno mnjenje u Crnoj Gori, kroz razne medije, kreirajući jednu, ja bih rekao iskrivljenu sliku o stanju u državi.”

Kada je riječ o tome da li se smanjio broj onih koji su se protivili članstvu prije ulaska u međuvremenu smanjio,  dr Kentera je naglasio da je njegov lični osjećaj prilikom razgovora sa onima koji su bili protiv i da su se mnogi pomirili sa činjenicom daje Crna Gora postala dio NATO:

“Prihvataju to kao nešto sa čime ćemo svi živjeti, pa hajde da vidimo makar što možemo izvući korisno iz toga. Otprilike neka veoma slična situacija kao i nakon referenduma 2006. godine. Kako vrijeme bude prolazilo, siguran sam da će se broj onih koji su bili neopredijeljeni ili protiv članstva smanjivati, jer će svi uvidjeti koristi članstva.“ – zaključio je on.

Savremena civilizacija kreirala je ono što bi moglo da bude sredstvo masovnog uništenja društva, a mi ne znamo što će se dešavati i kakva će situacija biti za 15-20 godina, jedna je od poruka posljednjeg panela „Doba dezinformisanja: Razvijanje otpornosti i život u lažima“ na To Be Secure (2BS) Forumu u Budvi.

Panelisti su, između ostalog, poručili da dezinformacije utiču na sva društva, te da su one samo vrh ledenog brijega. Stoga bi, kako je poručeno, trebalo podstaći kritičko razmišljanje kroz kampanje medijske pismenosti.

Visoki zvaničnik za Rusiju i Zapadni Balkan NATO odjeljenja za javnu diplomatiju Robert Pščel smatra da se, kada se govori odezinformacijama, to mora staviti u izvjesni kontekst. 

„To je dio šire bolesti. Dezinformacije su često povezane. Svijest o svemu tome je tek nastala. Različiti akteri imaju različite odgovornosti. Omladina je previše fokusirana na medijske platforme“, smatra on. 

Poslao je apel da se podrži istraživačko novinarstvo, navodeći da je dobar istraživački novinar rijetka vrsta u ovom dijelu svijeta.

„Televizija i dalje ima velikog značaja“, kaže Pščel. 

Zamjenik direktora Evropskog centra izvrsnosti za borbu protiv hibridnih prijetnji Arnis Šnore kaže da toj problematici pristupaju kao jednom od sredstava šireg hibridnog okruženja.

Najvažnije je, kako je rekao, shvatiti gdje smo sada i što učiniti da bismo bili otporniji.

„Tradicionalni mediji moraju da poštuju zakone, oni su odgovorni ako objave laži. Tako treba i sa platformama, a ne samo da se oni izvuki da su ustvari patforma. Oni dobijaju profit, i tim prije bi morali biti više odgovorni“, kazao je Šnore, uz ocjenu da se sada borimo s posljedicama informacijama.

Programski direktor u GlobalFocus Centru iz Rumunije Rufin Zamfir kaže da sudezinformacije „samo vrh ledenog brijega“.

„To je to što me drži budnim. Činjenica je da su dezinformacije i propaganda najvidljivije u našim društvima, ali subverzije su nešto što ne vidimo. Veze između poslovnog svijeta i politike, ta veza je nešto što zabrinjava. Često vjerujemo u laži, jer one odražavaju naša sopstvena uvjeravanja ili popunjavaju rupe koje želimo da budu popunjeni“, kaže Zamfir.

Dio problema se, kako je rekao, ne kreira samo dezinformativnim kampanja, već i putem lažnih, odnosno pogrešnih informacija.

„I tu stupa kritičko razmišljanje koje treba podstaći kampanjama medijske pismenosti. To je nešto što utiče na cijelo društvo“, rekao je on. 

Zamfir kaže da izvještavanje medija u Srbiji nije proizvod djelovanja Rusije, te da je više riječ o tome na koji način to regulišu Vlada i predsjednik Aleksandar Vučić.

Viši saradnik Instituta za državništvo Nikolas de Pedro kaže da jezabrinjavajuće to što smo daleko od razumijevanja izazova sa kojima se suočavamo. 

„Mi smo 24 sata povezani, informacije su u srcu naših života, tu su društvene mreže, mi smo kreirali ono što može da bude sredstvo masovnog uništenja društva. Ne znamo što će se dešavati i kakva će situacija biti za 15 ili 20 godina. Treba imati na umu da dezinformacije nijesu domen, to je nešto što utiče na sva društva. Ne radi se o problemu dvije tri medijske kuće već o pojavi koja utiče na društvo“, kazao je de Pedro.

Rusija, pojašnjava on, zna kako da koristi sistem za podrivanje, a potrebno je napraviti dobru strategiju kako da se s tim borimo. 

„Mislim da smo daleko, da nemamo pravo razumijevanje problema, teško je izraditi strategiju zbog prirode izazova i prijetnji. U doglednoj budućnosti će nam nedostajati najmoćnije sredstvo, a to je narativ“, rekao je de Pedro.

Projekt koordinator Fonda za otvoreno društvo u Bratislavi Tomaš Krišak saopštio je da ponekad mora ostati budan cijele noći, samo da bi radio i spriječio dezinformaciju.

„One nas drže budnima. Svakog dana se budimo i vidimo neku novu medijsku scenu koju stvara okean informacije od kojih su neke toksične. Veliki izazov i problem je uticaj na naše živote i društvo. Reprogramiramo novu civilizaciju. Mi smo najgora verzija sebe“, kazao je Krišak, koji je rekao i da je kao problematično prepoznao količinu informacija koje su ustvari dezinformacije.

Društvene platforme je, kaže, napravio čovjek, a sve što je čovjek napravio može da se koristi na dobar ili loš način. 

„Mi treba ljude da naučimo kako da platforme koriste na pravi način. Opravdano je reći da u ovom periodu platforme mogu da prave greške, ali nakon godina postojanja možemo da kažemo da se mora preduzeti odlučna akcija koja podrazumijeva bolji način moderiranja. Recimo moderatori na Fejsbuku dosta su neprofesionalni“, smatra Krišak. 

“Ponovno rađanje nacionalizma: Temelji demokratije u opasnosti?“ naziv je panela ovogodišnjeg devetog To Be Secure (2BS) Foruma u Budvi, sa kog je poslata poruka da su desničarski populisti izazov za evropsku demokratiju, ali i da se nacionalizam na Balkanu razlikuje od onog u Americi koji se ogleda kroz stavove predsjednika Donalda Trampa.

Govoreći o tome zašto raste nacionalizam širom svijeta, ambasador Crne Gore u Vatikanu i bivši ministar vanjskih poslova Miodrag Vlahović, kaže da je pitanje veoma kompleksno, te da na njega nije lako odgovoriti.

 „Što se regiona tiče, pripadamo generaciji koja je napravila puni krug. Mi danas imamo onu istu destrukciju – intelektualnu, ideološku, političku, koja je bila motivacija i povod za ratove na prostoru bivše Jugoslavije. Te ideje i subjekti koji ih promovišu imaju podršku sa strane od nebalkanskih faktora, promovišući te ideje kao vrijedne pažnje i podrške, kao da nemamo to katastrofalno iskustvo prije 25 godina, kao da ta ideja nije poražena, kao da to nije svjetonazor koji se reflektuje kroz genocid“, rekao je Vlahović.

Vlahović vjeruje i da je istorijski rast nacionalizma na Balkanu vezan za dešavanja u Bosni i Hercegovini (BiH).

„U skorijem periodu imamo depresivni fenomen da nacioalisti na Balkanu mogu da citiraju nacionaliste sa Zapada“. 

Izbjegava se, smatra on, pitanje šta će biti s regionom ako se ne pridruži Evropskoj uniji: „Pitanje je samo šta da radimo ako države članice ne budu spremne da nas prime u EU“.

Roman Jakič, bivši ministar odbrane i poslanik iz Slovenije,rekao je da mu je drago što su pobijedile proevropske snage na nedavno završenim evropskim izborima: „Ne smijemo zanemariti da su desničari dobili još 20 mandata, pa smo na dva koraka od pakla ako se nastavi ovako s desničarima“.

Govori predsjednik Crne Gore Mila Đukanovića su, kako je rekao Jakič, govori koje bi volio da čuje među evropskim liderima i u Evropskom parlamentu: „Desničarski populisti i dalje su izazov za demokratiju“.

„Salvini, Orban, Kačinski – to su lideri koji ne samo da promovišu netolerantne poruke prema nekim grupama, već šalju loše poruke prema onima koji treba da dođu. Oni ne znaju što se dešava“, rekao je Jakič.

Govoreći o liderstvu, Jakič je rekao da je vrlo jednostavan recept: „Evropska politika i političari moraju da imaju jaču kičmu, veću solidarnost. Nama trebaju i politika i političari koji će nas inspirisati, a ne manipulisati nama“.

„Ako političar samo gleda stvar kroz interno političko okruženje, onda imamo problem. Želim da vidim političare koji vide oko sebe, da određena stvar nije samo stvar Crne Gore ili Slovenije“, rekao je Jakič.

Viši saradnik na Institutu za vanjsku politiku Džon Hopkins Majkl Halcel rekao je da Sjedinjene Američke Države (SAD) čine institucije koje je kreirao narod: „Kad urušite institucije, na putu ste da urušite osnovno tkivo“.

Trampovo ponašanje prema Rusijii je, kako je rekao, najveće odstupanje u američkom politici, te je, smatra Halcel, očigledno da se divi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Kad je riječ o nacionalizmu u Americi, on je rekao da je tčno da postoji tradicija liberalnog nacionalizma u SAD-u.

„Optimista sam i vjerujem da ima više diskontinuiteta, nego kontinuiteta“, kazao je Halcel.

Kada je u pitanju Crna Gora, prema ocjeni Halcela, ostvaren je dobar napredak, ali je, kako je rekao, saglasan s crnogorskim zvaničnicima koji su tokom Foruma isticali da je dug put pred tom državom.

Damir Marušić, nerezidentni viši saradnik Atlantskog saveza i izvršni direktor magazina The American Interest, rekao je da se američki nacionalizam, koji se ogleda kroz Donalda Trampa, razlikuje od nacionalizma na području Balkana.

„Amerika je i dalje jedno, prije svega, optimistično mjesto“, rekao je Marušić.

Sramotan je, smatra on, način kako je Amerika postupila prema crnogorskom članstvu u NATO.