Najveći izazov za zemlje Zapadnog Balkana je još uvijek neprevaziđeno nasljeđe Jugoslavije, ali je pred regionom istorijska šansa koju bi trebalo iskoristiti. To je poručeno na panelu Prioriteti i izazovi za Zapadni Balkan na 2BS Forumu u Budvi, naglašavajući da se proces ulaska u EU ne može završiti auto-pilotski, već da on traži rezultate. 

Specijalni izaslanik EU za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak ocijenio je da ono što trenutno postoji na Balkanu, nijesmo imali posljednjih 15 godina i da postoji kretanje i napredak, te da Crna Gora ima najbolje šanse da uđe u EU. Ipak, vjeruje da je najveći izazov to što region još nije pravazišao nasljeđe Jugoslavije. 

“Još uvijek je previše prošlosti u sadašnjem životu, i previše političara koji grade svoje karijere u tumačenju prošlosti, a ne u pripremama za budućnost. I nema osećaja pomirenja i pravde, a takođe, mislim da je previše etničkih i vjerskih elemenata, što takođe koči napredak”, rekao je Lajčak.

Na pitanje da li postoji diskrapanca između političkog gledanja i realnosti na Balkanu, Lajčak je rekao da je diskrapanca postojala posljednjih godina. 

“EU je govorila da je posvećena region, a to se nije osjećalo u evropskim prijestonicama, tako da sada treba ubijediti region da je ovaj put to stvarno i da je to stvarna perspektiva i onda nas zanima kako će države Balkana iskoristiti trenutak. Crna Gora je u najboljoj poziciji, ali taj proces neće se ostvarit auto-pilotski već traži rezultate”, rekao je Lajčak. 

Lajčak je, govoreći o situaciji u BiH, rekao da imamo novu situaciju – zamajac za Zapadni Balkan.

“Ovo je prilika za sve političare koji deklarativno govore o posvećnosti da to pokažu i na djelu. To je proces koji transformiše društvo i Bosna i Hercegovina je pozvana da počne pristupne pregovore, što je veliki korak od strane EU, ali treba da postoje konkretni koraci i iz BiH. Postoji nekoliko izazova – Milorad Dodik jedan je od njih, ali ne i jedini i ključno pitanje je kako osavremeniti Ustav, jer on nije kompatibilan sa evropskim procesima. To treba da bude ključni prioritet i da se urade izmjene Ustava, kako bi on pomogao u napretku”, ocijenio je Lajčak. 

Ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović je, govoreći o prioritetima u radu Vlade kojoj pripada, istakao da je to prije svega punopravno članstvo u EU.

“Dobijanje pozitivnog IBAR-a, dao nam je zamah da dalje nastavimo sa zadatkom koji će rezultirati zatvaranjem minimum četiri pregovaračka poglavlja do kraja godine. Drugi prioritet je kredibilno članstvo u NATO-u, što smo potvrdili izdvajanjem za odbranu, čime smo dokazali da nosimo svoj dio tereta unutar Alijanse, a kada ne nosite svoj dio tereta, to znači da mora neko drugi. Treći prioritet su dobrosusjedski odnosi”, rekao je Krapović. 

Govoreći o prijetnjama crnogorskim naporima, Krapović je rekao da je to politička i institucionalna nestabilnost, kojoj smo svjedočili posljednjih nekoliko godina, zbog, kako je rekao, suočavanja sa demokratijom i političkim pluralizmom. Ukazao je i na opasnost od uticaja trećih strana, prije svega Rusije, i ostvarivanja njenih interesa na Balkanu, kao i refleksiji rata u Ukrajini. Krapović je  pozvao EU i NATO da ostanu fokusirani na Balkan, i da region ostane visoko na agendi. Ako ostavimo vakuum, otvorićemo prostor za treće strane.  

Upitan o usvajanju Rezolucije o Jasenovcu koja je zakomplikovala odnose sa Hrvatskom, Krapović je kazao da “sve što radi Vlada i odluke koje donosi, usmjereno je na pomirenje unutar društva.

“Mislim da na našem EU putu i našem pristupu koji se tiče prihvatanja tamnih stranica istorije, nijedna odluka nije donešena sa namjerom da se nekom nanese šteta, posebno ne Hrvatskoj kao jednoj od najbližih saveznica. Cilj je bio isključivo izraz demokratske zrelosti i spremnost da svakoj od tamnih stranica damo adekvatan karakter i okvir. To je, u jednom dijelu principijelno ponašanje, da se svaki zločin i genocid nazove pravim imenom”, kazao je Krapović. 

Ministar odbrane kaže da ih u potpunosti ne interesuje što misle o tome u Srbiji ili bilo kojoj drugoj državi. 

“Donosimo odluke samostalno i to je odluka crnogorskog parlamenta. Hrvatski premijer Andrej Plenković ima pravo na svoj doživljaj te odluke i ona nije usmjerena protiv Hrvatske, radi se o principijelnom ponašanju”, dodao je Krapović. 

Na pitanje da li učešće proruskih snaga u Vladi utiče na kredibilno ispunjavanje obaveza u Alijansi, Krapović je rekao da je Crna Gora u potpunosti posvećena ispunjavanju obaveza koje proizilaze iz članstva u NATO-u, ali i onih koje se odnose na ugled zemalja u kolektivnom sistemu odbrane. 

“NATO ne funkcioniše na takav način jer logično bi bilo da neispunjavanje obaveza nosi određenu sankciju, ali to u NATO nije slučaj, ali je važan kredibilitet”, istakao je Krapović.