Dezinformacije utiču na sva društva; neophodno podstaći kritičko razmišljanje

Savremena civilizacija kreirala je ono što bi moglo da bude sredstvo masovnog uništenja društva, a mi ne znamo što će se dešavati i kakva će situacija biti za 15-20 godina, jedna je od poruka posljednjeg panela „Doba dezinformisanja: Razvijanje otpornosti i život u lažima“ na To Be Secure (2BS) Forumu u Budvi.

Panelisti su, između ostalog, poručili da dezinformacije utiču na sva društva, te da su one samo vrh ledenog brijega. Stoga bi, kako je poručeno, trebalo podstaći kritičko razmišljanje kroz kampanje medijske pismenosti.

Visoki zvaničnik za Rusiju i Zapadni Balkan NATO odjeljenja za javnu diplomatiju Robert Pščel smatra da se, kada se govori odezinformacijama, to mora staviti u izvjesni kontekst. 

„To je dio šire bolesti. Dezinformacije su često povezane. Svijest o svemu tome je tek nastala. Različiti akteri imaju različite odgovornosti. Omladina je previše fokusirana na medijske platforme“, smatra on. 

Poslao je apel da se podrži istraživačko novinarstvo, navodeći da je dobar istraživački novinar rijetka vrsta u ovom dijelu svijeta.

„Televizija i dalje ima velikog značaja“, kaže Pščel. 

Zamjenik direktora Evropskog centra izvrsnosti za borbu protiv hibridnih prijetnji Arnis Šnore kaže da toj problematici pristupaju kao jednom od sredstava šireg hibridnog okruženja.

Najvažnije je, kako je rekao, shvatiti gdje smo sada i što učiniti da bismo bili otporniji.

„Tradicionalni mediji moraju da poštuju zakone, oni su odgovorni ako objave laži. Tako treba i sa platformama, a ne samo da se oni izvuki da su ustvari patforma. Oni dobijaju profit, i tim prije bi morali biti više odgovorni“, kazao je Šnore, uz ocjenu da se sada borimo s posljedicama informacijama.

Programski direktor u GlobalFocus Centru iz Rumunije Rufin Zamfir kaže da sudezinformacije „samo vrh ledenog brijega“.

„To je to što me drži budnim. Činjenica je da su dezinformacije i propaganda najvidljivije u našim društvima, ali subverzije su nešto što ne vidimo. Veze između poslovnog svijeta i politike, ta veza je nešto što zabrinjava. Često vjerujemo u laži, jer one odražavaju naša sopstvena uvjeravanja ili popunjavaju rupe koje želimo da budu popunjeni“, kaže Zamfir.

Dio problema se, kako je rekao, ne kreira samo dezinformativnim kampanja, već i putem lažnih, odnosno pogrešnih informacija.

„I tu stupa kritičko razmišljanje koje treba podstaći kampanjama medijske pismenosti. To je nešto što utiče na cijelo društvo“, rekao je on. 

Zamfir kaže da izvještavanje medija u Srbiji nije proizvod djelovanja Rusije, te da je više riječ o tome na koji način to regulišu Vlada i predsjednik Aleksandar Vučić.

Viši saradnik Instituta za državništvo Nikolas de Pedro kaže da jezabrinjavajuće to što smo daleko od razumijevanja izazova sa kojima se suočavamo. 

„Mi smo 24 sata povezani, informacije su u srcu naših života, tu su društvene mreže, mi smo kreirali ono što može da bude sredstvo masovnog uništenja društva. Ne znamo što će se dešavati i kakva će situacija biti za 15 ili 20 godina. Treba imati na umu da dezinformacije nijesu domen, to je nešto što utiče na sva društva. Ne radi se o problemu dvije tri medijske kuće već o pojavi koja utiče na društvo“, kazao je de Pedro.

Rusija, pojašnjava on, zna kako da koristi sistem za podrivanje, a potrebno je napraviti dobru strategiju kako da se s tim borimo. 

„Mislim da smo daleko, da nemamo pravo razumijevanje problema, teško je izraditi strategiju zbog prirode izazova i prijetnji. U doglednoj budućnosti će nam nedostajati najmoćnije sredstvo, a to je narativ“, rekao je de Pedro.

Projekt koordinator Fonda za otvoreno društvo u Bratislavi Tomaš Krišak saopštio je da ponekad mora ostati budan cijele noći, samo da bi radio i spriječio dezinformaciju.

„One nas drže budnima. Svakog dana se budimo i vidimo neku novu medijsku scenu koju stvara okean informacije od kojih su neke toksične. Veliki izazov i problem je uticaj na naše živote i društvo. Reprogramiramo novu civilizaciju. Mi smo najgora verzija sebe“, kazao je Krišak, koji je rekao i da je kao problematično prepoznao količinu informacija koje su ustvari dezinformacije.

Društvene platforme je, kaže, napravio čovjek, a sve što je čovjek napravio može da se koristi na dobar ili loš način. 

„Mi treba ljude da naučimo kako da platforme koriste na pravi način. Opravdano je reći da u ovom periodu platforme mogu da prave greške, ali nakon godina postojanja možemo da kažemo da se mora preduzeti odlučna akcija koja podrazumijeva bolji način moderiranja. Recimo moderatori na Fejsbuku dosta su neprofesionalni“, smatra Krišak. 

Podijelite na:

Povezani članci

Put Crne Gore ka EU: Navigacija istočno-zapadnim struja...
Autorski tekst Azre Karastanović, izvršne direktorice Atlantskog saveza Crne Gore, objavljen u časopisu "Vanguardia Dossier" br. 91 (april-jun 2024)
Kratka istorija NATO saveza i pristupanje Crne Gore
U četvrtak, 4. aprila 2024. godine, obilježavamo 75 godina od osnivanja NATO saveza
Prijavite se za Nagradu za etičko novinarstvo
Međunarodna organizacija ARTICLE19 i Atlantski savez Crne Gore pozivaju novinare da se do 12. aprila prijave za nagradu za etičko novinarstvo
Čestitka Švedskoj povodom pristupanja NATO-u
Čestitku je ambasadorki Kraljevine Švedske uputila predsjednica Atlantskog saveza Crne Gore, prof. Milica Pejanović-Đurišić
Građani dali preporuke za reformu procesa odlučivanja
U projektu je učestvovalo 50 građana iz cijele Crne Gore, prethodno odabranih po principu reprezentativnog uzorka, a diskusijama je upravljalo 10 moderatora
Dezinformacije utiču na sva društva; neophodno podstaći kritičko razmišljanje
Prijavite se na Newsletter