U Direkciji za zaštitu tajnih podataka u toku su aktivnosti za izdavanje sertifikata za pristup tajnim podacima koje Crna Gora razmjenjuje sa NATO-om, ali i izdavanje dozvola za pristup podacima državnim službenicima kojima je u njihovom radu potreban pristup povjerljivim infromacijama.

Direktor Direkcije za zaštitu podataka Savo Vučinić za magazin„Bezbjednost“ kaže da sigurna razmjena tajnih podataka nije samo uslov za NATO integracije, već i za intezivniju regionalnu saradnju, ali i za članstvo u EU.

Zato su u nove propise koji regulišu tu oblast u Crnoj Gori uključeni kako  NATO, tako i propisi koji važe u EU, kada se radi o povjerljivim informacijama.

»Da ne dođemo u situaciju da vrlo brzo, kako budu odmicali pregovori sa EU mijenjamo uredbe i uvodimo nove procedure. Zato je sve to obuhvaćno postojećim propisima«, naveo je Vučinić.

Pojašnjavajući ulogu Direkcije za zaštitu tajnih podataka, i Centralnog registra kao sastavnog dijela direkcije, Vučinić je rekao da je Centralni registar figurativno rečeno »poštansko sanduče« koje prima, evidentira, čuva i dostavlja tajne podatke krajnjim korisnicima koji ispunjavaju uslove za njihovo bezbjedno korišćenje.

Prema Zakonu o tajnosti podataka koji je usvojen početkom prošle godine, nadležnosti Direkcije se odnose na razmjenu tajnih podataka, primjenu standarda, planiranje i ostvarivanje međunarodne saradnje u zaštiti tajnih podataka.

U septembru prošle godine krenulo se sa konkretnim poslovima uspostavljanja sistema tajnih podataka i donijet je set podzakonskih akata koji reguliše tu materiju, a koji su bili jedan od uslova za sertifikaciju Sporazuma o bezbjednosti infomacija sa NATO-om. Donijet je i Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciiji Direkcije u kojoj je trenutno zaposleno šest službenika, a popunjavanje tog organa projektovano je na način da do kraja 2010. godine bude 14 zaposlenih.

Novi sistem određivanja i označavanja tajnih podataka

Usvajanjem novih propisa i osnivanjm Direkcije, u Crnoj Gori je stupio na snagu i novi sistem određivanja i označavanja podataka. Vučinić napominje da su državni organi već počeli da sprovode novi sistem određivanja I označavanja, ali i evidentiranja povjerljivih informacija.
 
Direkcija vodi poslove razmjene tajnih podataka označenih stepenima tajnosti – interno, povjerljivo, tajno i strogo tajno. Oznaku »strogo tajno« na dokumentu mogu odrediti samo predsjednici države, Vlade, Skupštine, članovi Vlade, direktor Uprave policije i ANB, direktor Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, državni tužilac I predsjednik Vrhovnog suda.

»Procedura je takva da upravo oni, i starješine drugih organa mogu ovlastiti lica za određivanje tajnosti podataka nižim stepenom tajnosti«, kazao je Vučinić.

Stepen „strogo tajno“ se određuje za podatke čije otkrivanje bi ugrozilo ili nanijelo neotklonjive štetne posljedice za bezbjednost i interese Crne Gore.

Za pristup tajnim podacima stepena »interno« nije potrebna dozvola, ona se izdaje samo za više stepene tajnosti. Ipak, dodaje on, državni organi moraju da zadovolje uslove za prihvat, skladištenje i prijem takvih podataka. To se uglavnom odnosi na na potrebu nadzora, čuvarske službe, ali su to mnogo niži kriterijumi nego za čuvanje i skladištanje podataka koji nose više stepene tajnosti.

Stroga procedura za dozvole

Najavljujući da je u toku veliki posao u Direkciji oko izdavanja dozvola za pristup tajnim podacima, Vučinić je kazao da zahtjevi stižu iz skorosvih državnih organa.

Predhodno je usvojeno nekoliko uredbi, donijet je i Pravilnik o obliku i sadržini dozvola za pristup tajnim podacima.

»Donošenjem tog pravilnika stekli su se uslovi da Direkcija počne sa izdavanjem dozvola«, pojasnio je Vučnić.

Procedura podrazumijava, pojašanjava sagovornik magazina »Bezbjednost«, da starješina organa za svog službenika podnosi zahtjev Direkciji, uz određenu dokumentaciju koja je propisana zakonom. Nakon toga, ANB sprovodi bezbjednosne provjere tih lica, koje mogu trajati i do šest mjeseci.

Po dobijanju preporuke iz ANB, Direkcija izdaje dozvolu.

Vučinić pojašanjava da podaci koji su u posjedu Direkcije nijesu samo oni koji se odnose na odbranu, već po definiciji iz zakona, to su svi oni podaci čijim bi otkrivanjem „nepozvanom licu nastupile ili mogle nastupiti štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore“, ili za njene političke ili ekonomske interese, a koje se odnose na javnu bezbjednost, inostrane poslove, obavještajnu i bezbjednosnu djelatnost državnih organa Crne Gore, naučne, istraživačke, tehnološke, ekonomske i finansijske interese države u oblastima odbrane…

Prema zakonu, osobe koje mogu da imaju uvid u tajne podatke bez dozvole su predsjednici države, Skupštine, Vlade, starješine organa državne uprave nadležnih za unutrašnje poslove, inostrane poslove, poslove finansija i poslove odbrane, državni tužilac i predsjednik Vrhovnog suda.

Vučinić pojašanjava da osim u tim slučajevima, zaposleni kojima je za vršenje njihovih poslova potreban pristup tajnim podacima, moraju imati dozvole.

»Dozvola je preduslov za pristup tajnom podatku, čak iako je lično naslovljen na korisnika«, dodao je on.

Dosta posla i u ovoj godini

Direkciju za zaštitu tajnih podataka planira brojne aktivnosti u narednom periodu, prije svega useljenje u nove prostorije. One moraju da budu u bezbjednosnoj zoni drugog stepena, i zadovoljavati sve međunarodne bezbjednosne standarde.

Programom rada Vlade, Direkcija će u saradnji sa Ministarstvom odbrane pripremiti Nacionalnu strategiju informacione bezbjednosti.

»To je naredna faza koja se tiče elektronskog prenosa povjerljivih podataka, njihovog skladištenja, rukovanja… Oblast se uređuje na nivou države, a nosilac posla je Direkcija«; kazao je Vučinić, i dodao da će za implementaciji novih propisa biti potrebno i doraditi Zakon o tajnosti podataka. Takođe, planirano je i donošenje uredbe o mjerama informatičke zaštite tajnih podataka, uredbe o posebnim mjerama zaštita tajnih podataka od značaja za odbranu, ali i uredba o načinu vršenja i sadržaju unutrašnje kontrole nad sprovođenjem mjera zaštita tajnih podataka.

»Uredba o unutrašnjoj kontroli je prva stepenica da se u državnim organima povede adekvatna briga o tajnim podaciama, da ne dođe do neki incidenata ili zloupotreba. Drugi nivo zaštite će sprovoditi Direkcija, a tokom ove godine će biti ustanovljena iinspekcijska služba, koja će se brinuti o implemntaciji procedura oko tajnih podataka«, najavio je Vučinić.

Osim toga, uskoro se očekuje i realizacija aktivnosti na osnovu plana obuke obveznika primjene zakona, odnosno onih koji stvaraju ili koriste tajne podatke. Ta akativnost, dodaje Vučinić, sprovodiće se u saradnji sa Upravom za kadrove.

»Cilj nam je da se prvo podigne svijest o tome šta je tajni podatak, način postupanja sa tajnim podacima i kakve sve konsekvence može izazvati njegovo neovlašćeno otkrivanje« kazao je on.

Počela razmjena tajnih podataka sa NATO

Nakon sertifikacije Sporazuma o bezbjednost informacija u novembru prošle godine, počela je i razmjena tajnih podataka sa NATO-om. Prema dosadašnjem iskustvu, ali i praksi iz dugih zemalja, oko 80 odsto podataka koji se razmjenjuju sa Alijansom odnosi se ne sistem odbrane.

»Što se tiče NATO-a, sertifikovano je do i uključujući nivo »tajno«. To je najveći mogući stepen dostupnosti povjerljivih podataka za zemlje koje nijesu članice NATO-a«, pojasnio je Vučinić. Prvi sertifikati koje je izdala Direkcija za korišćenje povjerljivih infomacija koje se razmjenjuju sa NATO-om izdati su svim članovima crnogorske Misije pri tom savezu u Briselu.

Krenulo se sa izdavanjem sertifikata zaposlenima i u drugim državnim resorima, posebno resorima iz oblasti odbrane i bezbjednosti.

«Ti sertifikati će takođe, omogućavati našim službenicima nesmetano učešće na konferencijama, vojnim vježbama, i drugim NATO aktivnostima za koje se traži određeni stepen povjerljivosti. Ranije je bilo problema u realizaciji tih aktivnosi«; kazao je Vučinić.

Za sada, svi tajni podaci, čak i oni iz NATO-a, prvo Direkciji pa i krajnjem korisniku u nekom državnom resoru uručuju se lično, po principu kurirske dostave.

Osim toga, tokom prošle godine u dijelu koji se odnosi na dostizanje NATO standarda predviđenih IPAP-om, Direkcija ostvarila više od 90 odsto predviđenih aktivnosti.

„To je respektabilan uspjeh u oblasti zaštite tajnih podataka, a što je NATO potvrdio sertifikacijom Sporazuma o bezbjednosti informacija“, kazao je Vučinić.

piše: Dušica Tomović