PANEL IV: “DEZINFORMACIJA JE NOVA INFORMACIJA?”
Dezinformacije se u svijetu ne mogu zaustaviti, a nemoguće je kontrolisati sve što se objavi na internetu, pa bi sredstva trebalo ulagati u odbranu od hibridnih informacija, jedna je od poruka sa panela “Dezinformacija je nova informacija”. Stručnjak za komunikologiju i politikolog, Kateryna Kruk, govorila je o prilikama tokom dešavanja na kijevskom Majdanu, i pojašnjava da Ukrajina, kad je riječ o ratu informacijama nije dio problema, već dio rješenja. Rusija, vjeruje ona, ne koristi lažne vijesti kako bi povećala “meku moć”, već da bi iskoristila sukobe. Smatra i da bi trebalo bojkovati Svjetsko prvenstvo koje se ove godine održava u Rusiji. Sa njom je saglasan i novinar iz Njemačke, Boris Reitschuster, koji kaže da je potrebno izgraditi povjerenje u medije, i navodi da je potrebno pronaći algoritme koji bi identifikovali sumnjive izvore infirmacije.
Viši saradnik i direktor programa za Rusiju u okviru Centra za analizu evropske politike, Brian Whitmore, kaže da treba da shvatimo da dezinformacioni rat ne postoji u vakuumu. Govoreći o zakonu o Fejsbuku u Njemačkoj, Whitmore navodi da je potrebno urediti funkcionisanje i korišćenje Fejsbuka. Problem nije samo u medijskoj pismenosti, vjeruje on, već je problem i u obrazovanju. Viši zvaničnik za Rusiju i Zapadni Balkan iz Sektora za javnu diplomatiju NATO-a, Robert Pszczel, smatra da je uloga tradicionalnih medija važna, ali kaže da ne podržava kontrolu medija. Govoreći o tome što bi trebalo uraditi u NATO-u da se pomogne državama u borbu protiv lažnih vijesti, on je rekao da je potrebne sve zemlje dovesti u istu ravan.
PANEL V: ”IZUČAVANJE NEKSUSA IZMEĐU RELIGIJE I POLITIKE BEZBJEDNOSTI”
Panelisti su istakli da je dijalog veoma važan, te da religija u stvari propagira mir u svijetu, iako određene ekstremističke grupe šalju drugačije poruke u odnosu na vjerske velikodostojnike.
Ministar vanjskih poslova BiH, Igor Crnadak, kaže da povezivanje religije i bezbjednosti ima smisla, navodeći da s optimizmom gleda na poruke predstavnika vjerskih zajednica, učesnika panela, da doprinesu miru i stabilnosti. On je rekao da ne može prihvatiti ocjenu da postoji veliki jaz između tri naroda u BiH, ali smatra da bi 23 godine nakon rata trebalo biti više povjerenja.
Episkop južno-centralno američki i buenosaireski, Kirilo Bojović, kazao je da je uloga vjerskih zajednica i pravoslavne crkve značajna s aspekta bezbjednosti. Crkva je, smatra Bojović, faktor prevencije i odvraćanja ljudi od nasilja. Bojović kaže da ne vidi opasnost po Crnu Goru kad je riječ o međureligijskoj mržnji. On se osvrnuo na Kosovo, navodeći da su tamošnji Srbi u apsolutno neravnopravnom položaju. Bojović smatra i da se terorizam ne može poistovjetiti s islamom, jer je više riječ o psihološkom problemu pojedinca.
Vojni biskup iz BiH, monsinjor Tomo Vukšić, smatra da je sekulirazam doživio neuspjeh, navodeći da iz perspektive hrišćanstva nasilje nikad nije imalo nikakvu legitimizaciju. Upoređujući BiH sa bačvom, Vukšić kaže da tu državu na okupu više drže obruči spolja, nego li koheziona snaga iznutra.
Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat Fejzić, kaže da je svijet postao malo selo, i da su brzi protok informacija učinili da sve što se dešava dođe brzo s jednog na drugi kraj svijeta. On je odbacio povezivanje islama s terorizmom u svijetu, navodeći da se nijedna vjera ili narod ne mogu poistovjetiti s terorizmom i upozorava da najveći broj islamskih prestupnika dolazi upravo sa zapada, gdje su oni, kako je rekao, naučili takvo ponašanje.
Gostujući saradnik u Evropskom savjetu za spoljne odnose, Fatim-Zohra El Malki, kaže da poruke koje šalju ekstremističke grupe nijesu one koje šalju vjerski velikodostojnici. „Islam treba tretirati kao bilo koju drugu vjeru ili tradiciju“, kaže El Malki, ističući da je islam jednako racionalan kao bilo koja druga vjera.
