Individualna prošlost – zajednička budućnost

Intervju: admiral James G. Stavridis, komandant združenih snaga NATO u Evropi, komandant američke komande u Evropi (objavljeno u magazinu “Bezbjednost” broj 6)

Kako biste objasnili građanima Crne Gore – zašto je za Crnu Goru, a posebno za njenu vojsku, dobro da budu bliži NATO? 

Došlo je do jasnog napretka u bezbjednosnoj situaciji na Balkanu tokom posljednje dvije decenije, i NATO može da bude ponosan na svoju ulogu u tome što je to učinjeno mogućim. NATO se na kraju umiješao da bi okončao krvoproliće i sukob, obezbijedio bezbjednost i stabilnost i stvorio sredinu pogodnu za korjenitu rekonstrukciju i pomirenje među zaraćenim stranama. 

Mi vjerujemo da je evroatlantska integracija najbolja garancija trajne stabilnosti u regionu. Dvije zemlje regiona – Hrvatska i Albanija – pridružile su se NATO početkom ove godine, a vrata NATO ostaju otvorena za demokratije koje su voljne i sposobne da daju doprinos evroatlantskoj bezbjednosti. Crna Gora je ušla u intenzivirani dijalog sa NATO, u skladu sa svojom željom da se integriše u Alijansu. Crna Gora je sa uspjehom sprovela reforme u širokom spektru oblasti ali još uvijek ima dosta posla da se obavi. Ove reforme su od suštinskog značaja za evroatlantske integracije. 

Rekavši ovo, kada je riječ o pitanju crnogorskog eventualnog članstva u NATO i konkretnih dobrobiti koje bi ono moglo donijeti, to je pitanje na koje odgovor moraju dati vaši građani i njihovi izabrani predstavnici. Ovo nije slučaj samo sa Crnom Gorom: građani i političari 12 drugih zemalja tražili su i dobili članstvo u NATO, od Hladnog rata na ovamo. Zbog toga je i važna temeljna i živa javna rasprava o ovom pitanju.  Mogu samo da kažem da članstvo u najuspješnijem sistemu kolektivne bezbjednosti može jednoj zemlji da donese samo brojne prednosti.  

Kako saveznici gledaju na dosadašnji učinak Crne Gore i, po vašem mišljenju, šta bi trebalo da se poboljša i na šta bi Crna Gora trebalo posebno da se fokusira? 

Veoma smo zadovoljni posvećenošću Crne Gore, ritmom njenog vojnog razvoja i rezultatima koje je do sad postigla. Sa vojne tačke gledišta, Crna Gora je puno toga uradila za kratak vremenski period, od svoje nezavisnosti, i postaje jak i pouzdan partner Sjedinjenih Američkih Država i Alijanse. Međutim, Vojska Crne Gore, kao mlada institucija, treba da nastavi sa ovim reformama i da unaprjeđuje svoje profesionalne standarde. Dalji napredak u ovim i, uopšte, reformama koje nisu vezane za vojsku, kao što su izgradnja demokratskih institucija i jačanje vladavine prava, ostaje stalni zadatak. Ostajući posvećena ovom putu, Crna Gora će se postepeno približiti NATO i, ja vjerujem, Evropskoj uniji, te izgraditi onu vrstu trajne demokratije koja je privilegija ostalih članica NATO.            

Crnogorska Vojska se priprema za Afganistan. Kakav doprinos može da da jedinica od 25 ljudi operacijama ISAF? Za armiju koja nema iskustva u takvim operacijama, šta je, po vašem mišljenju, najvažnije? 

Svaka zemlja, bez obzira na svoju veličinu, može da doprinese misiji Alijanse. Sve partnerske i druge nacije koje su prisutne u Afganistanu, tamo daju važan doprinos. Ja mislim da to što je Crna Gora, još uvijek zemlja u razvitku, odlučila da se pridruži misiji u Afganistanu šalje snažnu poruku. Mislim da to pokazuje da crnogorski narod shvata da su naši bezbjednosni interesi usko povezani.To takođe pokazuje da dijelimo zajedničke vrijednosti, a među njima i ubjeđenje da moramo da se ujedinimo u borbi protiv terorizma.

Isto tako, vjerujem da crnogorska vojska ima dugu tradiciju, a crnogorski vojnici imaju prilično iskustvo u nekoliko oblasti, kao što su planinske operacije. Združene operacije, kao što je operacija ISAF, skupljaju na jednom mjestu i imaju korist od iskustava oružanih snaga svih zemalja koje u njoj učestvuju, tako da svaka članica koalicije može da da doprinos, na osnovu onih oblasti u kojima je stručna. Siguran sam da će Crna Gora biti vrijedan član tih snaga i da će vaši vojnici, zajedno sa NATO saveznicima i drugim partnerima, uz koje će učestvovati u misiji, moći da uče jedni od drugih.

Kakav gledate na činjenicu da su saveznici bombardovali Crnu Goru 1999. godine i da su tada poginuli i neki civili?

NATO intervencija u bivšoj Saveznoj Republici Jugoslaviji bila je nešto što niko od nas nije želio ali je bilo neophodno, u odnosu na ono što je tada činio režim Slobodana Miloševića. Tragično je to što je tadašnja vlada SRJ činila zločine protiv sopstvenih građana i oglušivala se o stalno ponavljana upozorenja međunarodne zajednice. Odluku da se vojno interveniše donijelo je 19 demokratskih zemalja, u pokušaju da se zaustavi masovno kršenje prava kosovskih Albanaca od strane režima u Beogradu. NATO je učinio sve što je bilo u njegovoj moći da izbjegne civilne žrtve ali, kao što svi znamo, bilo je slučajeva kada nije uspio u tome, uključujući tu i one koji su se desii u Crnoj Gori. Nikada nećemo zaboraviti ove tragedije i razumijemo kako je to sjećanje još uvijek bolno za mnoge ljude. Ali, isto tako nećemo nikada zaboraviti ni to da ovu misiju NATO niti je odabrao niti je želio već nam je ona prije bila nametnuta od strane jednog brutalnog i nedemokratskog režima.

Nadam se da, na osnovu ovog iskustva i potrebe za daljom kooperacijom i izgradnjom uzajamnog povjerenja, NATO i ostale zemlje regiona mogu sa optimizmom da gledaju u budućnost. Ne smijemo da naša zajednička budućnost bude talac naših individualnih prošlosti.

Podijelite na:

Povezani članci

Put Crne Gore ka EU: Navigacija istočno-zapadnim struja...
Autorski tekst Azre Karastanović, izvršne direktorice Atlantskog saveza Crne Gore, objavljen u časopisu "Vanguardia Dossier" br. 91 (april-jun 2024)
Kratka istorija NATO saveza i pristupanje Crne Gore
U četvrtak, 4. aprila 2024. godine, obilježavamo 75 godina od osnivanja NATO saveza
Prijavite se za Nagradu za etičko novinarstvo
Međunarodna organizacija ARTICLE19 i Atlantski savez Crne Gore pozivaju novinare da se do 12. aprila prijave za nagradu za etičko novinarstvo
Čestitka Švedskoj povodom pristupanja NATO-u
Čestitku je ambasadorki Kraljevine Švedske uputila predsjednica Atlantskog saveza Crne Gore, prof. Milica Pejanović-Đurišić
Građani dali preporuke za reformu procesa odlučivanja
U projektu je učestvovalo 50 građana iz cijele Crne Gore, prethodno odabranih po principu reprezentativnog uzorka, a diskusijama je upravljalo 10 moderatora
Individualna prošlost – zajednička budućnost
Prijavite se na Newsletter