Savremeno doba uvelo nas je u novu realnost gdje društvene mreže i mediji kreiraju i  plasiraju narative i informacije kojima se podriva legitimitet ne samo crnogorskog već i društava širom svijeta.

Aktuelni situacija koja se tiče Zakona o slobodi vjeroispovijesti produbila je krizu u odnosima Srpske pravoslavne crkve i crnogorske države. To je rezultiralo intenzivnom  dezinformacionom kampanjom, a sljedstveno tome manjkom povjerenja u medije, s krucijalnim pitanjem – kome vjerovati?

U takvim uslovima, rad sa mladima, srednjoškolcima i studentima, je od ključnog značaja u borbi protiv dezinformisanja. Stoga je Digitalni forenzički centar ASCG organizovao dvodnevnu radionicu (4-5. mart) za mlade koji su iskazali interesovanje za obuku. Cilj je bio da polaznici saznaju više o sveprisutnijem fenomenu dezinformisanja, kako se boriti protiv te pojave, koji psihološki aspekti stoje iza kampanja dezinformisanja, koji je način djelovanja (modus operandi) kampanja viđenih širom Evrope i svijeta i još mnogo toga.

Predavači Darko Brkan iz Raskrinkavanja i Milan Jovanović iz DFC-a su, nakon teoretskog znanja, prezentovali učesnicima dvodnevnog treninga praktične vježbe. Edukovali su ih kako se pronalaze informacije, radi provjera tačnosti tekstova putem open-source alatki, utvrđuje geolokacija i konačno piše tekst. Nakon toga su polaznici usvojeno znanje primijenili na konkretnim primjerima.

Polaznicima je ukazano i kako se pravi dobra laž, uzimajući informacije koje nisu lako provjerljive. Istaknuti su tipovi medija (javne i privatne agencije, javni, komercijalni i onlajn mediji, društvene mreže). Bilo je govora o botovima i trolovima, pogrešnim tumačenjima pojmova i disktincije između istih.

Takođe, konkretnim primjerima predstavljeno je kako kreiranje dezinformacija može imati uporište u političkim interesima, ali često i u novcu.

Zaključci i preporuke:

• Pojavni oblici medijskih manipulacija su: lažna vijest, prenošenje lažne vijesti, spin, dezinformacija, manipulacija činjenicama, pseudonauka, teorija zavjere, pristrasno izvještavanje, cenzura.
• U domenu kredibiliteta, profesionalni mediji moraju imati objavljen impresum, kontakt, podatke, kao i podatke o vlasništvu i izdavaču, formu, sadržaj i transparentnost.
• Učesnici su pokazali visok stepen medijske pismenosti, ostvarivši preko 83% tačnih odgovora na zadatom kvizu.
• Učesnici su iskazali sposobnost da stvari iz teorije pretoče u praksu, kroz niz uspješno odrađenih vježbi iz raznih oblasti.
• Pristup stavljanja fokusa na praktični i interaktivni dio, uz timski rad,  je ono što je prema rječima prisutnih zaista podiglo radionicu na viši nivo.
• U Crnoj Gori je neophodan dugoročni proces podizanja svijesti u domenu medijske pismenosti kod najmladjih, kao i jačanje digitalne pismenosti, kao otpornost na dezinformacije.
• Usaglašeno je da bi predmet Medijska pismenost trebao biti sastavni i obavezni dio školskog kurikuluma na nivou srednjih škola.
• Prisutni su iskazali želju za daljim radionicama na različite teme, od uticaja na medije prilikom pisanja i objavljivanja teksta, detaljnjim prikazom open-source alatki do radionice koja bi obrađivala sigurnost i bezbjednost na internetu.