Atlantski   Savez   Crne   Gore   u   saradnji   sa   Fondacijom   Konrad   Adenauer   je organizovao regionalnu konfernciju pod nazivom Ruska agresija na Ukrajinu: Uticaj i refleksija na Zapadni Balkan. Na konferenciji je učestvovao preko sto predstavnika iz različitih sektora, između ostalog političkih partija, NVO sektora, akademske zajednice i medija. Tokom konferencije,  sa  više nivoa  analizirani su  uzroci  i posljedice rata u Ukrajani. Takođe, diskutovalo se o ključnim mehanizmima za podršku bezbjednosti, stabilnosti i prosperitu regiona Zapadnog Balkana.

Uvodna obraćanja

Negativne posljedice ruske agresije na Ukrajinu mogu se snažno reflektovati i u posebno ranjivom regionu Zapadnog Balkana, koji se ponovo pokazao kao pogodno tlo za širenje ruskog uticaja kazala je predsjednica Upravnog odbora Atlantskog saveza Crne Gore Milica Pejanović-Đurišić na otvaranju konferencije.

Ruska retorička eskalacija prema Ukrajini zamijenjena je ratnim operacijama šireg obima, razaranjem ukrajinskih gradova i stradanjem i egzodusom civilnog stanovništva. Ruska invazija na Ukrajinu je kao direktnu posljedicu imala iseljeničku krizu velikih razmjera, krizu u snabdijevanju hranom, ali i energestsku krizu, kazala je ona.

Predsjednica Upravnog odbora Atlantskog saveza je istakla da aktiviranjem svojih regionalnih proksija, koji djeluju kroz političku, vjersku i medijsku sferu, Moksva nastoji destabilizovati zemlje regiona i udaljiti ih od evroatlantskog puta.

Pejanović Đurišić je saopštila da je Evropska unija značajnu pomoć pružila Ukrajini, ali se i ponovo fokusirala na druge djelove Evrope poput Zapadnog Balkana. To je potvrdio i nedavno održani EU-Western Balkans summit u Tirani, kazala je ona, dodajući da posebno ohrabruje i revitalizacija Berlinskog procesa koji predstavlja važnu regionalnu inicijativu za pristupanje Zapadnog Balkana u EU.

Ona je istakla da se Crna Gora trnutno nalazi u institucionalnoj blokadi sa visokim stepenom društvene polarizacije dodavši  da je Moskva je preko svojih lokalnih i regionalnih proksija u velikoj mjeri doprinijla takvom ambijentu.

Ipak, Pejanović-Đurišić kaže da razlozi zbog kojih je ruski maligni uticaj naišao na plodno tlo, u Crnoj Gori i regionu, su slabe i ispolitizovane institucije.

Direktor Fondacije Konrad Adenauer, Jakov Devčić, kazao je da se konferencija održava u pravom trenutku, nekoliko dana poslije Samita u Tirani, ali i u trenutku kada se ulazi u novu fazu rata u Ukrajini.

Devčić je istakao da se kao posljedicama ruske agresije, osim brutalnog uništavanja društva, svjedoči krizi velikih razmjera.

Svjedočimo krizi u snabijevanju hranom, ali i nezapamćenoj energetskoj krizi, rekao je Devčić.

Kako je naveo, Zapadni Balkan se ponovo pokazao kao pogodno tlo za širenje ruskog uticaja.

Devčić je ocijenio da Rusija nije uspjela da učini sve što je htjela, niti će uspjeti. Nije uspjela da slomi ukrajinsku nacionalnu ideju, svjedočimo stvaranju jedne nove nacionalne ideje u Ukrajini. Kroz rat, Rusija je pomogla NATO-u da nađu neku novu ulogu u novoj globalnoj igri, naveo je Devčić.

On smatra da su svi brzo vidjeli i da, bez saradnje na nivou EU niko, ne može sam da se suočava sa, na primjer, energetskom krizom.

Prema riječima Devčića, od 24. februara se svjedoči sukobu dvije koncepcije, demokratije i autoritarizma, i potpuno različitih sistema vrijednosti.

Mi kao fondacija smo ubijeđeni da će Rusija na kraju rata biti gubitnik, naveo je Devčić.

On je rekao da EU mora da poveća prisustvo na Zapadnom Balkanu, a to znači da mora jasnije i direktnije da uspostavlja zajedničke interese.

U srednjem i dugom roku, jače prisustvo EU znači da mi vidimo koje vrste konkretnih i brzih mogućnosti integracije možemo zajedno da dostignemo, pojasnio je Devčić.

On je kazao da su različite zemlje imale različite reakcije na izbijanje rata, ali da je važan dijalog.

Moramo razumjeti istorijski i politički kontekst u državama. Zbog toga je veoma važno što se danas sastajemo na regionalnoj konferenciji, i što imamo predstavnike iz skoro svih zemalja Zapadnog Balkana, dodao je Devčić.

PANEL I – SVJETSKI POREDAK NAKON RUSKE AGRESIJE NA UKRAJINU

Vlatko Cvrtila, rektor univerziteta Vern u Zagrebu i član upravnog odbora Atlantskog saveza Crne Gore, govoreći na prvom panelu na konferenciji je istakao da usljed rata u Ukrajni,  svijet kakav smo poznavali više ne postoji. On je kazao da ulazimo u svijet povećanih konfliktnih potencijala u kome će moć i sila biti glavni faktori.

Cvrtila je istkao da se u Evropi primijetila jaka podrška žrtvi u sukobu što je bilo očekivano, ali da je neočekivan bio visoki stepen saradnje i stvarnje pretpostvaki za zajedničko djelovanje.

Profesor je kazao da se danas nalazimo na prkratnici, i globalnoj i evropskoj. On je dodao da rat u Ukrajni nije prekratnica već dokaz da se prekratnica događa.

Nažalost ona je dobila nasilnu formu, naglasio je on.

Cvrtila je kazao da se EU konačano mora baviti geopolitikom i da je to odgovor na ono šta se dešava na Zapadnoim Balkanu. Međutim, on smatra da je EU zakasnila i da će rezultati zbog toga biti manji.

On je  naglasio da je Zapadni Balkan strateški imperativ EU, i ako ne riješi taj imperativ EU će se uvijek suočavati sa turbulencijama.

Politikolog i novinar Boris Varga je kazao da se pad demokratije odigrao u posljednjih 15 godina.

Pozivajući se na Hantingtonovu tezu da će se sljedeći veliki rat voditi između civilizacija, Varga je istakao da je 24. februar pokazao da ako se to i desi to nije njegova prva faza.

On je kazao da je Žežinski bio u pravu kada je kazao da će najveći izazov u Evroaziji biti u Ukrajina, dodajući da niko nije vjerovao će se krenuti na put preoblikovanja svijeta na taj način.

Trenutno imamo podignutu gvozdenu zavjesu i situaciju koja je bespovratna, i barem jedno vrijeme, naći ćemo se u periodu novog Hladnog rata za koji je naodgovorniji Kremlj.

Varga je dodao da trenutnu situaciju nije bilo moguće proizvesti bez signala koje je Putin dobio od autoritarna sile u porastu – Kine.

Varga je zaključio da ne vjeruje da mirovni pregovori mogu da riješe trenutnu situaciju dok god je Putin na čelu Rusije.

Zlatko Vujović izvršni direktor Centra za monitoring i istraživanje kazao je da su Ukrajina i Ukrajinici od samog početka pokazivali da su proevropski orijentasani i da žele da budu dio Evrope.

On je istakao da postoje brojne sličnosti između Ukrajine i Crne Gore i problema sa kojim su se suočavale, poput negiranje nacije, identiteta i suvereniteta.

Vujović je naglasio i problem podijeljenosti ukrajinske nacije koja je je bila plod uticaja neprijateljske kampanje koja se u kontinuitetu vodi iz Rusije.

Ne priznavanje ukrajinskog jezika, kulture, nacije i crkve, sve to gledamo decenijama u Crnoj Gori, kazao je Vujović.

Direktor Cemi-ja je kazao da će epilog rata biti trajni gubitak bilo kakvog uticaja Rusije u Ukrajini, dodajući da zbog rata svijet neće biti isti, prije svega Evropa ali i drugi regioni.

Ono čega se više boji jeste hibridni rat na Zapadnom Balkanu, naglasio je Vujović.

Očigleno Rusija želi da stvori neko drugo ratno žarište da bi skrenula pažnju sa Ukrajine, zaključio je on.

PANEL II  – RUSKA AGRESIJA NA UKRAJINU: UTICAJ I REFLEKSIJA NA ZAPADNI BALKAN

Gordana Đurović, profesorica na ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, je na panelu pod nazivom “Svjetski poredak nakon rata u Ukrajini” ocijenila da je Otvoreni Balkan jedna je od refleksija rata u Ukrajini na naš prostor, gdje se pitanje granica na jedan virtuelan način želi obesmisliti.

Đurović je kazala da se Berlinski porces obnovio i da nema ni stručne, ni političke a ni etičke potrebe za pristupanje inicijativi Otovreni Balkan.

Ona je kazala da smo danas svjedoci surovog uništavanja i siromašenja jedne evropske zemlje i tolikog broja ljudskih žrtava.

Podsjetila je da je prije deset godina Evropska unija dobila Nobelovu nagradu za mir, dodavši da sada kada se osvrnemo, postavljamo pitanje tom evropskom mirovnom projektu.

Evropska unija je jednom zakasnila devedesetih, zakasnila je u Ukrajini, a može se desiti da zakasni još jedanput, opet na Balkanu, kazala je Đurović. 

Ona smatra da bi Evropa trebalo da pokaže jedinstvo i zajedništvo.

Što se tiče refleksija na Zapadni Balkan, kazala bih da je borba za teritorije prošla u neke druge sfere – medijski svijet prenošenje kulturoloških matrica, ekonomiju, bezbjednosne strukture. I ono što mi kao nekadašnji predvodnik u procesu evropskih integracija možemo kazati, jeste da se pokazalo da NATO članstvo nije dovoljno – ono što se nama dešava su turbulencije iznutra, treba nam bliža Evropska unija.

Ona je poručila da efekti na Zapadni Balkan sežu u sve sfere našeg društva.

Dekan Fakulteta političkih nauka sarajevskog Univerziteta Sead Turčalo je na panelu kazao da Evropska unija u energetskom sekrotu nije imala ulogu geopolitičkog igrača.

On je kazao da u trouglu EU, Rusija i Kina, Evropska unija je gubila igru, dodajući da je samim tim i cijeli region Zapadnog Balkana bio na gubitku.

Turčalo je istakao da se u javnosti stvara percepcija da bilo kakva negativna reakcija Rusije može ugroziti energetsku bezbjednost regiona, što nije tačno.

Liberalne demokratije u informacijskom ratu gubi bitku, bitku ideja i ideologija, kazao je on.

Turčalo je kazao da ruski pristup i igranje na emocije nadvladava tehnokratksi pristup Evropske unije.

On je istakao da nedostatak kreativnosti da se odgovori na ključni sukob koji se odvija na nivou ideje.

Turčalo je zaključio da kada ideja Evrope pobijedi u regionu i proces evropskih integracija će ići vrlo brzo.

Strateški analitičar Nikola Brzica kazao je da hibridni rat nije ništa novo ali da današnja ruska invazija na Ukrajinu se ne može dominatno okrakterisati kao hibridni rat.

On je objasnio da je u pitanju konvencionalni rat uz elemente hibridnog.

Ono što Ruska federacija i njeni saveznici sprovode protiv Zapada se može definisati kao hibridni rat, kazao je Brzica.

On je kazao da hibridne prijetnje danas ne moraju nužno izgledati kao što su bile 90ih.

Brzica je istakao da se danas uz vrlo malo resursa postižu strateški ciljevi.

On smatra da sukob u Ukrajini i njegove refleksije moraju se posmatrati kao izazivanje postojećeg bezbjednosnog poretka od strane autokratskih režima na globalnom nivou.

PANEL III – RATOVANJE INFORMACIJAMA U RATNIM USLOVIMA

Emir Zulejhić, urednik portala Raskrinkavanje.ba iz Bosne i Hercegovine predstavio je rezultate regionalnog istraživanja po pitanju dezinformacija o ratu u Ukrajini.

On je kazao da su rezultati istraživanja pokazali da manje-više iste dezinfromacije se šire u svim zemljama Zapadnog Balkana kada je u pitanju rat u Ukrajini.

On je kazao da u medijima dominiraju pro-ruske dezinformacije.

Zulejhić je istakao da su najrasprostranjeniji narativi koji pokušavaju opravdati invaziju, diskreditovati Zapad i krivicu prebaciti na Ukrajinu.

On je kazao da je česta glorifikacija Rusije na osnovu lažih uspjeha, dodavši da se sve češće pojavljuje novi vid dezinfomacija – lažne vijesti o lažnim vijestima koje targetiraju kredibilne izvore infromacija.

Jovana Prešić projektna koordinatorka iz CRTA-e kazala je da srpski mediji izvještavaju pristrano i pozitivno o Rusiji, dok se uglavno šire antizapadni narativi.

Ona je kazala da su uočili nekoliko narativa kada je u pitanju rat u Ukrajini.

Jedan od osnovnih je da Rusija ne ratuje sa Ukrajinom već protiv Amerike i NATO, a da je Ukrajina zloupotrijebljenja, kazala je ona.

Ona je predstavila podatke istraživanja koji upućuju da se građani Srbije pored RTS-a najčešće o ratu u Ukrajini informišu putem Happy Tv.

Happy Tv predstavlja platformu za penzionisane generale, ratne zločince, haške optuženike da šire dezinformacije i lažne vijesti, kazala je Prešić.

Takđe, ona smatra da u Srbiji nijesu potrebni Sputnjik i RT jer domaći mediji još otvorenije plasiraju ruske dezinformacije i narative.

Analitičar Digitalnog forenzičkog centra Milan Jovanović na početku svog izlaganja istakao je da iako se Crna Gora usaglasila sa EU sankcijama prema Rusiji, te odluke se ne sprovode.

To je samo mrtvo slovo na papiru. Vi danas možete nesmetano da pristupite portalima Sputnjik i RT, kazao je on.

Jovanović je kazao da se u Crnoj Gori sprovodi hibridni rat još od 2015. godine kada je Crna Gora jasno rekla „da“ evroatlantskim integracijama.

Jovanović je istakao da u trenutku kada se sprovodi hibridni rat u Crnoj Gori, namjerno ili ne, trenutna Vlada Crne Gore predstavlja alatku za ruski uticaj.

On smatra da se Evropa polaku budi ističući revitalizaciju Berlinskog procesa, Samit u Tirani i rezoluciju Evropskog parlamenta o proširenju.

Anlitičar DFC-a je kazao da EU mora da bude geopolitički igrač u svom dvorištu, dodajući da ipak ne zavisi sve od EU već i od samih država Zapadnog Balkana.

Jovanović je na kraju zaključio da je Crnoj Gori potrebna proevropska Vlada, ali suštniski ne deklarativno, jer kako kaže to već imamo.

ZAKLJUČNI RAZGOVOR SA PREDSJEDNIKOM CRNE GORE

Podržavam pristup Evropske unije da nema pristupanja bez realizovanih reformi. To je pravilo na kojem Evropa mora istrajati, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, dodajući da vjeruje da je probleme moguće prevazići na demokratski način.

On je na posljednoj sesiji konferencije kazao da je sa nedavno održanog samita u Tirani poslata pozitivnu poruku kada je u pitanju politika proširenja.

Odavno nijesam čuo jednoglasniju poruku lidera zemalja EU da zemlje Zapadnog Balkana imaju perspektivu članstva u EU, istakao je Đukanović. Druga poruka je, kako je kazao, bila da je potrebno ubrzati reforme, da bi se ubrzao proces proširenja.

Treća poruka je bila da sada Evropa pokazuje kontinuitet jedne jasne politike u odnosu na perspektivu zemalja Zapadnog Balkana. Evropa želi da pokaže da je politika proširenja živa. Nema boljeg primjera da to pokaže nego u slučaju Crne Gore. Crna Gora je u idealnoj prilici da efektuira reformske napore i pokaže članicama. Crna Gora pokazuje sada nesposobnost da to iskoristi zbog unutrašnjih problema, ocijenio je Đukanović.

Odgovarajući na pitanje da li je imao osjećaj da će u Tirani biti više geopolitike u politici proširenja, Đukanović je kazao da ne pomišlja da da prećutkuje odgovornost zemlja Zapadnog Balkana zbog zastoja na evropskom putu.

On je kazao da je Zapadni Balkan specifičan region koji nažalost istorijski zaostaje i gdje se ljudi ne rađaju sa evropskim vrijednostima, daodajući da je zato je jako važan podsticaj Evrope.

Svjedoci smo, ne treba to da prećutkujemo, da već nekoliko godina prije 24. februara, Evropa usporavala i na kraju zaustavila politiku proširenja i to je imalo za posljedicu pad entuzijazma, naveo je Đukanović.

Odgovornost je, prema njegovim riječima, obostrana.

Na pitanje kako gleda na Zapadni Balkan, nakon povratka sa Samita EU – Zapadni Balkan u Tirani, odgovorio je da svijet nije isti i neće nikada biti isti nakon 24 februara.

Prisustvujemo porađanju novog globalnog poretka i svjedočićemo stvaranju nove geopolitičke arhitekture. Politika koju promoviše predsjednik Rusije je pokušaj promjene globalnog poretka, istorijskog revizionizma, povratka na vrijeme hladnog rata i pokušaj da se Rusiji obezbijedi značaj koji je nekad imao Sovjetski savez, ocijenio je Đukanović.

Predsjednik Crne Gore je kazao da 2016. godine do danas Rusija hibridnom politikom devastira vrijednosni sistem Zapadnog Balkana.

Tamo gdje je izostala vodeća uloga Evrope dođe neko drugi. Ovoga puta se ubacila Rusija finansirajući i kupujući najretrogradnije politike. Danas je nacionalizam opet živnuo, opet je u uzmahu i plašim se da nije bezazlen, da je u stanju da ugrozi ne samo doglednu evropsku budućnost, to je na neki način već uspio, nego da je u stanju da ugrozi i samu bezbjednost regiona, ocijenio je Đukanović.