Atlantski savez Crne Gore organizovao je konferenciju pod nazivom “ Istina u doba dezinformisanja; Koliko smo ranjivi i kako se borimo? “. Dvije panel diskusije na temu iskustava, naučenih lekcija i značaja strateških partnerstava u borbi protiv dezinformisanja, kao i medijske pismenosti kao pokretača društvene otpornosti na prijetnje koje donosi dezinformisanje imale su za cilj podizanje nivoa svijesti o globalnom fenomenu lažnih vijesti koji je sve više prisutan u Crnoj Gori.

Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore dr. Savo Kentera u uvodnom izlaganju istakao je da: „Otvorenost demokratskih društava postala je ujedno i njihova najslabija tačka u savremenom hibridnom ratu, koju Rusija vrlo otvoreno koristi kako bi ih podrivala iznutra, unoseći haos i destabilizaciju. “ Zapadni Balkan se nesumnjivo nalazi u sferi interesa Ruske Federacije i ta je zemlja svojim aktivnostima i kampanjama dezinformisanja nastojala je i još uvijek nastoji da destabilizuje ovaj region na način što će podrivati njihove demokratske napore,. Naravno, ne svih već samo onih koje se zalažu za jačanje demokratije.“. On je naveo da je intezitet kojim se šire lažne informacije nevjerovatan ali i akcentirao i da se ulaganjem u kadar i obrazovanje mogu spriječiti dalje prijetnje koje donose dezinformacije. Takođe, kazao je i da je činjenica da su lažne vijesti slobodan govor, ali da to ne negira opasnost koju one predstavljaju za slobodu mišljenja ili demokratsku vlast.

Ukoliko se takvom stanju dodaju i mediji, koji bez provjere istinitosti informacija stanu na jednu stranu i zauzmu određeni stav zarad sopstvenih interesa, kreirajući iskrivljeno javno mnjenje, onda se dolazi do situacije koja jedino odgovara onima koji žele da unesu haos  u demokratske sisteme. : “ Ne možemo očekivati da Rusija, bazirana na dobroj obavještajnoj mreži, odustane od hibridnog ratovanja i prestane se miješati u unutrašnje odnose zemalja koje smatra svojim protivnicima”, poručio je Kentera.

On je naglasio da konstantno povećanje broja lažnih vijesti i poljuljano povjerenje javnosti u novinarstvo danas predstavljaju krizu slobode govora. Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore smatra da je otvorenost demokratskih društava ujedno i njihova najslabija tačka u savremenom hibridnom ratu. : „Ono što sa sigurnošću možemo očekivati jeste da će Rusija, dok god je Putin na vlasti, nastaviti da se pozicionira kao geopolitički protivnik Zapada. Zatvaranje očiju pred ovim činjenicama može samo nanijeti trajnu štetu zapadnom svijetu i čitavom sistemu vrijednosti za koje se zalažemo kao demokratsko društvo“, istalao je Kentera . 

On smatra da je najbitnije podstaći javnost na kritički stav prema izvorima vijesti. Važno je i da se orjentiše ka kredibilnim izvorima informacija, onima kojima se može vjerovati, ali i da stekne sposobnost da ocijeni objave  na društvenim mrežama.

Osvrćući se na zadatak Digitalnog forenzičkog centara Kentera je kazao da će cetar nastojati da, kroz istraživački rad, argumentovano iznijeti na vidjelo spoznaje o svima onima, koji se služe obmanjivanjem javnosti, njihovim finansijerima I ciljevima.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rising Reinke (Judy Rising Reinke) govorila je o neophodnosti saradnje među saveznicima u borbi protiv širenja lažnih vijesti i naglasila značaj vještina mladih novinara i nezavisnih medija. Istakla je da javnost zaslužuje da  bude zaštićena  od malignih uticaja širenja lažnih vijesti I dezinformacija.

“SAD će u borbi protiv dezinformacija, čiji je cilj izazivanje nestabilnosti, uvijek stajati uz Crnu Goru i prijatelje u regionu, pružanjem alata i resursa nadajući se da će tako osnažiti same ljude u Crnoj Gore koji teže demokratiji i miru”, poručila je  Rising Reinke.

“Strani akteri i dalje pokušavaju da koriste društvene medije i tehnologije kako bi otvorili frontove, na naporima da podriju demokratiju i ključne institucije” kazala je ambasadorka ističući da “članstvo Crne Gore u NATO dolazi u ključnom trenutku, jer je Evropa centar geopolitičkog takmičenja”.

Ona je dodala da Crna Gora mora da osnaži vladavinu prava, da iskorijeni organizovani kriminal i unaprijedi slobodu medija zarad novinara koji su, smatra ambasadorka, čuvari demokratije. Rajzing Rajnke je saopštila da Rusija i dalje koristi koruptivne, prikrivene tehnike kako bi destabilisala Zapadni Balkan, odnosno da vojska trolova i oni koji šire dezinformacije nastavljaju dalje i predstavljaju direktnu prijetnju na put Crne Gore, sada kada pristupa Evropskoj uniji.

„Ove dezinformacione kampanje za cilj imaju institucije i ne postoje nikakve granice. Zbog toga moramo zajednički da radimo na mapiranju svojih snaga, kao saveznici u NATO, kako bismo prevazišli ove prijetnje”, poručila je Rajzing Rajnke, dodajući da Vlada Crne Gore preduzima dodatne korake da izgradi otpornost na dezinformacije.

Milan Jovanović iz Atlantskog saveza Crne Gore predstavio je rad i ulogu Digitalnog forenzičkog centra u prepoznavanju i razotkrivanju lažnih vijesti i jačanju medijske pismenosti društva.

Direktor britanskog Instituta za državništvo Kris Doneli (Chris Donelly) govorio je o oružjima protiv ovog globalnog fenomena, istakao je kako osnivanje Digitalnog forenzičkog centra predstavlja dobar primjer kako jedna mala zemlja može da doprinese NATO i Evropskoj Uniji. “Na globalnoj pozornici, ključni igrači pokušavaju na različite načine da ostvare svoje geopolitičke ciljeve, a Rusija nije jedina koja koristi hibridni rat kao sredstvo da dođe do tog cilja”, naglasio je on.

Na drugom panelu posvećenom medijskoj pismenosti kao strateški najvažnijem mehanizmu u cilju podizanja nivoa obrazovanja javnosti, govorila je  profesorka književnosti Božena Jelušić, kazavši: „da bi mediji bili dobri moraju imati dobru publiku“, i da je shodno tome crnogorska javnost suočena sa nevoljom zato što su konzumenti skloni manipulacijama, i da su čak spremni oprostiti laž onom mediju kojem oni vjeruju.

Glavni urednik lista Pobjeda, Draško Đuranović podijelio je svoja iskustva iz prakse kazavši da je internet promijenio etiku u novinarstvu i da se najveća manipulacija ostvaruje kroz senzacionalističke naslove i ako se ne slažu sa sadržajem samog teksta. On je dodao da mediji mogu da igraju važnu ulogu, ali veoma teško na ovako malom tržištu.

Programski direktor Nezavisnog Dnevnika Vijesti Mihailo Jovović smatra da je kritičko mišljenje od ključne važnosti za medijsku pismenost, ali da ga je vrlo malo i u Crnoj Gori i u regionu. Prema njegovim riječima glavna krivica je u obrazovnom sistemu.