U Crnoj Gori u najvećem procentu manipuliše se činjenicama, dok lažne vijesti nijesu zastupljene na onlajn/online portalima u značajnom procentu, ali jesu na pojedinim televizijskim stanicama u konkretnim emisijama, pokazalo je istraživanje Atlantskog saveza.

Dvosedmični period, odnosno prvi ciklus istraživanja “Informacioni ekosistem i borba protiv stranog uticaja i manipulacije informacijama”, obilježili su događaji u vezi sa pripremom predsjedničkih izbora, potvrđivanje kandidatura i izbornu kampanju kandidata.

Projektni koordinator u Atlantskom savezu, Marko Savić, kazao je da su najistaknutiji akteri širenja manipulativnog sadržaja bili domaći novinari, kolumnisti i analitičari, kao i zvaničnici Crne Gore i Srbije.

On je naveo da su identifikovana tri ključna cilja diskurzivnih strategija koje koriste tehnike manipulacije.

„Prikazivanje političkih protivnika kao podlih, kroz podsticanje političke, društvene i identitetske polarizacije, afirmisanje etničkih tenzija i narativa o domaćim izdajnicima“, dodao je Savić.

Prema njegovim riječima, neki od narativa su: prikazivanje političkog kolektivnog Zapada, kao „podlog i zlog“, koji želi da se miješa u unutrašnje stvari drugih država (Zapadni Balkan), izaziva sukobe i nameće zapadne vrijednosti, opravdanje ruske agresije u Ukrajini i negativan stav prema zemljama Kvinte u Crnoj Gori.

„Dodatno kroz taj narativ pokušavalo se da se predstavi Kosovo i njegovi zvaničnici kao lažni, koji zajedno sa Zapadom vrše pritisak na Srbiju i njenog predsjednika da priznaju nezavisnost Kosova“, naveo je Savić.

On je kazao da je prvi ciklus obilježilo i prikazivanje Srbije kao regionalnog lidera i najveće regionalne vojne i ekonomske sile, kao i veličanje te države kroz negiranje nezavisnosti Kosova.

U drugom ciklusu monitoringa, kako je rekao Savić, najveći broj manipulacija infomacijama koristio se za omalovažavanje političkih protivnika i njihovu kritiku.

„Drugi najveći broj manipulacija odnosio se na širenje antizapadnih stavova“, dodao je Savić.

On je kazao da su manipulacije činjenicama bila najzastupljenija tehnika.

„Dok je lažnih vijesti bilo u 22 odsto slučajeva za razliku od onlajn portala gdje je takva tehnika bila zastupljena u svega nešto više od jedan odsto slučajeva“, kazao je Savić.

On je naveo da su u trećem ciklusu posmatrane televizije u gotovo 35 odsto slučajeva koristile neprovjerljive informacije kao tehniku manipulacije informacijama.

Savić je kazao da je ključno pitanje za širu društvenu debatu da li je javnost naviknuta na takav način izvještavanja medija navikli i da profesionalizam ne vidi u moru manipulativnog izvještavanja.

On je rekao da je treći ciklus monitoringa obilježila sekuritizacija – portretisanje aktera i događaja u javnom prostoru kao prijetnji

„Uočili smo da se sekuritizacija koristi u malom broju slučajeva oko 30 slučajeva“, naveo je Savić.

On je kazao da, odražavajući polarizaciju crnogorskog društva, konstrukcija prijetnji bila je koncentrisana oko dva glavna objekta.

„Jedan su Srbi i drugi akteri povezani sa Srbijom, a drugi su Vlada Kosova i akteri koji se mogu povezati sa njima, a koji su uobičajeno predstavljani kao izvor neprekidnih prijetnji Srbima i Srbiji”, dodao je Savić.

On je kazao da su osim tih, slučajevi prijetnji uključivali i neke interne aktere, kao i one zapadne, ali ni izbliza tako često kao dva pomenuta aktera.

“Iako je vršen monitoring četiri onlajn portala, aktuelno.me je sekuritizaciju koristio kao tehniku da srpske aktere protumači kao prijetnju Crnoj Gori, a in4s.net da prikaže (kosovske) Albance kao prijetnju za Srbe“, kazao je Savić.

Govoreći o četvrtom ciklusu monitoringa, Savić je rekao da je istraživanje imalo za cilj da istraži koliko se medijski prostor u Crnoj Gori oslanja na ruske izvore informacija kada se širi sadržaj koji sadrži prepoznatljive manipulativne narative koji veličaju Rusiju i demonizuju Zapad.

„Tokom monitoringa uočeno je da portal IN4S kontinuirano širi izjave ruskih zvaničnika, kao i saopštenja pojedinih ministarstava i organa Ruske Federacije”, naveo je Savić.

On je dodao da je poseban obrazac uočen u veleprodajnom prenosu tekstova, gde je krajnji izvor određeni medij iz Rusije, poput TASS, RIA Novosti, ili njihovih filijala u Srbiji (Sputnjik Srbija i RT Balkan).

„Pored ovih medija, čest je trend prenošenja postova sa različitih Telegram kanala, koji preko ruskih medijskih agencija, a potom i srpskih medija, nađu put do analiziranog portala u Crnoj Gori – IN4S”, rekao je Savić.

On je kazao da je monitoring otkrio da su od 102 analizirana članka na portalu IN4S, 53 direktno preuzeta iz ruskih medija.

„Analiza sadržaja pokazala je da su 74 članka sadržavala narativ „satanizacije Zapada“, dok je 28 članaka propagiralo narativ „glorifikovanja Rusije““, kazao je Savić.

On je kazao da je iz istraživanja zaključeno da su u Crnoj Gori zastupljene različite tehnike manipulacije informacijama, a u najvećem procentu manipulisanje činjenicama.

„Mediji prepoznati kao generatori i diseminatori manipulativnog sadržaja zauzimaju određeni dio medijskog prostora i utiču na javno mnjenje“, kazao je Savić.

Prema njegovim riječima, evidentno je da je antizapadni narativ ukorijenjen i da se gradi kroz satanizaciju političkog Zapada, najviše Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a, ali i kroz negativan narativ o ambasadama Kvinte u Crnoj Gori.

„Lažne vijesti nijesu zastupljene na onlajn portalima u značajnom procentu, ali na pojedinim TV stanicama u konkretnim emisijama jesu“, kazao je Savić.

On je rekao da se oko antizapadnih narativa mnogo više gradi pozitivna slika Rusije nego oko direktnih proruskih narativa.

„Pitanje prelivanja medijskog sadržaja iz Srbije je i dalje jako značajno, iako zauzima malo pažnje u javnom prostoru“, rekao je Savić.

On je kazao da regionalne inicijative i zajednički rad pokazan i kroz ovaj projekat mogu značajno pomoći u razumijevanju informacionog ekosistema u regionu i oblikovanju budućih aktivnosti.

Izvršna direktorica Atlantskog saveza Azra Karastanović rekla je da je brzim širenjem digitalnih tehnologija došlo do značajnijeg nivoa ranjivosti i izloženosti zemalja prijetnjama poput sajber napada, kampanja dezinformacija koje mogu uticati na kreiranje javnog mnjenje i demokratske procese.

Prema njenim riječima, izloženost zemalja Zapadnog Balkana tim prijetnjama duboko je ukorijenjeno u različitim domenima, sa više varijabli koje stvaraju plodno tlo za širenje dezinformacija i drugih oblika manipulacija informacijama u regionu, kako od stranih aktera, tako i njihovih lokalnih proksija.

Karastanović je kazala da te ranjivosti proizlaze iz političkih, društvenih ekonomskih i faktora spoljne politike.

Ona smatra da su politička volja i kontinuiran rad na jačanju i otpornosti institucija, profesionalizacija medija, jačanje civilnog sektora i medijske i digitalne pismenosti, neophodni za uspješniju borbu protiv stranog uticaja i manipulacije činjenicama.

Izvor: MINA