Na drugom panelu 2BS Foruma zaključeno: Evropi neophodna NATO Alijansa za mir i stabilnost evropskog kontinenta

Dešavanja na Balkanu pokazuju da je Evropi neophodna NATO Alijansa za mir i stabilnost evropskog kontinenta, jedna od poruka sa panela „Nova slika bezbjednosti: Čelična posvećenost transatlantskom savezu je na testu“ u sklopu To Be Secure (2BS) Foruma u Budvi.

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović ocijenio je tokom uvodonog izlaganja da sve krize koje se događaju pomažu državama članicama da shvate da je postojanje Alijanse važnije od razlika u gledištima. 

„Dešavanja na Balkanu pokazuju da je Evropi neophodan NATO i da je važan za stabilnost evropskog kontinenta. Zato bi trebalo da se zalažemo za rješenja koja su više orijentisana ka NATO-u i koja će obezbijediti napredak u evropskim odbrambenim sposobnostima, ali u okviru NATO saveza. Ako ispunjavamo obaveze definisane u Velsu, ulažemo u našu koheziju i solidarnost“, rekao je Darmanović.

Troškovi odbrane, kako je rekao, nijesu samo pitanje pravične raspodjele tereta, već suštinski pitanje kredibiliteta i političkog jedinstva Alijanse. 

„Crna Gora, koja je još uvijek najnoviji saveznik, trenutno je na 13. mjestu u rangu izdataka za odbranu 29 saveznika i potpuno je predana postizanju obaveze iz Velsa do 2024. godine“, kazao je Darmanović.

NATO danas funkcioniše u, prema mišljenju Darmanovića, najsloženijoj bezbjednosnoj sredini u svojoj istoriji, suočavajući se sa „raznovrsnijim spektrom prijetnji nego ikada prije, kako sa istoka tako i sa juga“.

„Rastuća međunarodna asertivnost Rusije, njena revizionistička politika obilježena agresivnim akcijama, jedna je od najuzbudljivijih karakteristika vremena u kojem živimo“, kazao je Darmanović.

Stiven Erlanger, glavni diplomatski dopisnik Njujork Tajmsa za Evropu, osvrnuo se na raniju izjavu američkog predsjednika Donalda Trampa da će Crna Gora izazvati Treći svjetski narod, navodeći kako je njegov utisak da su Crnogorci visoki i veoma ljubazan narod.

Dejvid Konjecki, politički direktor Ministarstva vanjskih poslova Češke, rekao je da je da je u Crnoj Gori ostvaren fantastičan napredak.

Smatra i da su stupanje u NATO ili EU tek početak.

„NATO mora da funkcioniše za dobrobit svakog člana i u pogledu Rusije mislim da to i radi“, kazao je Konjecki.

Bruno Lete, viši saradnik iz njemačkog Maršalovog fonda SAD-a rekao je da se uvijek iznenadi koliko se malo Kina uzima u obzir po pitanju NATO-a.

„Kina je neizbježan faktor u evropskoj bezbjednosti. I to već jeste u ekonomskom sistemu, drže puteve, luke“, kazao je Lete.

Kad je u pitanju Evropa, on smatra da se Evropljani nijesu odlučili koji je to najbolji model za njihovu bezbjednost.

Stefano Stefanini, direktor odsjeka u Briselu kompanije Project Associates, rekao je da je saradnja između NATO i EU veoma važno pitanje.

On smatra i da se ne reaguje zajednički kad je u pitanju Kina. Govoreći o tzv. zajedničkoj evropskoj vojci, on je rekao da bi frazu „Evropska vojska“ trebalo zabraniti.

Viša savjetnica za program Future Europe Initiative Atlantskog saveza SAD-a Džudi Ensli rekla je da je glavna prijetnja NATO-u vraćanje konkurencije velikih sila i ruske aktivnosti.

„Ako pogledamo na Balkanu kakve se aktivnosti vrše, na primjer pokušaj državnog udara u Crnoj Gori, ovo što rade u Ukrajini, mi prepoznajemo da Rusija djeluje na terenu. NATO se fino prilagodio na te prijetnje“, ocijenila je ona, navodeći da „moramo biti svjesni toga što nam je prijetnja i da reagujemo na iste“.

Ensli je rekla i da svako u svojoj zemlji pronalazi kapacitete za borbu sa hibridnim prijetnjima.

Nju, kad je riječ o Rusiji i Turskoj, brine kupovine ruske opreme od strane zvanične Ankare. Nju, kako je istakla, ne brinu kineske investicije u Evropi.

Visoki zvaničnik za Rusiju i Zapadni Balkan Robert Pščel ocijenio je da NATO mora da se prilagođava.

„Da se nijesmo prilagođavali, ne bi imali sveobuhvatnu politiku o sajber kriminalu“, kazao je on, uz ocjenu da je svijest o tome što Rusija danas radi mnogo veća.

Govoreći o turskim planovima za nabavku ruskog sistema S-400, on je rekao da je Turska cijenjena članica NATO-a, te da bi im bilo žao da se desi bilo kakav biletaralan spor.

Komentarišući eventualni uticaj Bregzita na NATO, Konjecki je rekao da su mogući modeli saradnje i u budućnosti, dok je Stefanini ocijenio da će politički biti uticaja na NATO.

„Ujedinjeno Kraljevstvo je spona između Vašingtona i Evrope“, rekao je Srefanini.

Podijelite na:

Povezani članci

Put Crne Gore ka EU: Navigacija istočno-zapadnim struja...
Autorski tekst Azre Karastanović, izvršne direktorice Atlantskog saveza Crne Gore, objavljen u časopisu "Vanguardia Dossier" br. 91 (april-jun 2024)
Kratka istorija NATO saveza i pristupanje Crne Gore
U četvrtak, 4. aprila 2024. godine, obilježavamo 75 godina od osnivanja NATO saveza
Prijavite se za Nagradu za etičko novinarstvo
Međunarodna organizacija ARTICLE19 i Atlantski savez Crne Gore pozivaju novinare da se do 12. aprila prijave za nagradu za etičko novinarstvo
Čestitka Švedskoj povodom pristupanja NATO-u
Čestitku je ambasadorki Kraljevine Švedske uputila predsjednica Atlantskog saveza Crne Gore, prof. Milica Pejanović-Đurišić
Građani dali preporuke za reformu procesa odlučivanja
U projektu je učestvovalo 50 građana iz cijele Crne Gore, prethodno odabranih po principu reprezentativnog uzorka, a diskusijama je upravljalo 10 moderatora
Na drugom panelu 2BS Foruma zaključeno: Evropi neophodna NATO Alijansa za mir i stabilnost evropskog kontinenta
Prijavite se na Newsletter