Napadi u Parizu pokazali nedostatnost odbrane EU

Autor: Nusret Hanjalić, doktorand na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, zaposlen u Ministarstvu odbrane Crne Gore. Stavovi iznijeti u ovom članku izražavaju lični stav i ne moraju nužno predstavljati zvanične stavove Ministarstva odbrane Crne Gore. (Objavljeno u magazinu “Bezbjednost” broj 9)

Teroristički napadi u Parizu u novembru 2015. godine ponovo su istakli terorizam na vrh liste prijetnji bezbjednosti Evropskoj uniji (EU). Zadnjih decenija EU je razvila sveobuhvatan konceptualni okvir za borbu protiv terorizma, radikalizacije i finansiranja terorizma. Uspostavljene su i neophodne institucije, praktične mjere i saradnja članica za prevenciju terorizma.

Bez obzira na sistemski pristup u borbi protiv ove opasne prijetnje, teroristički napadi na više evropskih metropola pokazali su nedostatke u odgovoru država članica i EU. Pred liderima EU je složen zadatak da pripreme adekvatan odgovor na terorizam za godine koje dolaze.

Teroristi u parizu su bili domaći, evropski građani

U 6 koordiniranih terorističkih napada u Parizu 13. novembra 2015. godine poginulo je 129, a ranjeno preko 350 ljudi. Francuski predsjednik Fransoa oland odmah je pripisao napade terorističkoj organizaciji Islamska država, Irak i Levant (ISIL), koja je kasnije preuzela odgovornost. Ovi teroristički akti su bili najsmrtonosniji koji su se ikada dogodili na francuskom tlu. Novembarski napadi podstakli su na pokretanje oštre reakcije protiv terorizma, koju je predsjednik oland nazvao „rat“ protiv ISIL. Francuski zvaničnici istakli su da prijetnja od terorističkih grupa iz Sirije predstavlja izazov francuskim građanima u Francuskoj i šire, sa domaćom, evropskom i međunarodnom dimenzijom.

Naročita briga je rastući broj francuskih građana koji se obučavaju i bore u terorističkim organizacijama, kao što je ISIL. Teroristi u Parizu bili su domaći, evropski građani, sa evropskim pasošima. Broj stranih boraca po glavi stanovnika koji su se pridružili ISIL-u je 40 po jednom milionu stanovnika iz Belgije, 30 iz Švedske i Danske, 20 iz Francuske, Austrije i Holandije, 10 iz Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Ukupno iz Evrope se priključilo ISIL-u preko 5.000 boraca, poredeći sa 1.000 koji su došli iz SAD.

Pariz je i u januaru 2015. godine bio meta teroristista, kada su ubili 17 ljudi u tri povezana napada na redakciju satiričnog magazina „Charlie Hebdo”, policijske oficire i košer supermarket. S obzirom na užasne efekte i brutalnost terorističkih napada u Parizu, Francuska je bila pred teškim izborom – kako i kojim sredstvima odgovoriti na terorizam?

Zašto Francuzi nijesu tražili podršku NATO?

Nakon novih terorističkih napada u Parizu 13. novembra 2015. godine, Francuska je zahtijevala bilateralnu podršku od država članica EU, aktiviranjem zajedničke odbrambene klauzule, sadržane u članu 42 (7) Ugovora o Evropskoj uniji. Ovo je bez predrasuda „specifičan karakter bezbjednosne i odbrambene politike izvjesnih država članica“. Tada je prvi put zatraženo aktiviranje člana 42 (7).

Kao posljedica terorističkih napada u Parizu u novembru 2015. godine francuska vlada je reagovala bombardovanjem ISIL-a u Siriji. obje mjere su namijenjene da sugerišu Evropi suočavanje sa vanjskom prijetnjom, koja može biti riješena u značenju bezbjednosne i odbrambene politike.

Riječ „rat“, koju je predsjednik Oland upotrijebio za naziv ovoga groznog akta, može da upućuje na shvatanje pripreme mogućeg vojnog odgovora, odnosno pozivanje na Član 5. Vašingtonskog ugovora, kao što je bio slučaj za teroristički napad na SAD, 09.11.2001. godine. Međutim, u slučaja terorističkih napada u Parizu, nije zatraženo aktiviranje Člana 5, zbog više razloga.

Prvo, riječ „rat“ nije najpogodnija da opiše terorističku akciju, čak i da ima masovne razmjere i da se koriste vojna sredstva. Značajan sadražaj rata, u smislu primjene Člana 5, je vojni napad u cilju podrivanja teritorijalnog integriteta, suvereniteta i nezavisnosti napadnute države.

Drugo, pojam „rat“, umjesto terorizam, može se shvatiti sa političke tačke gledišta u cilju postizanja jedinstva i solidarnosti građana Francuske kada su ugroženi.

Treće, sa pravnog stanovništva, da se vladi omogući što je moguće širi odgovor i izbor sredstava, koji ne bi bili mogući na drugi način.

U periodu nakon 13.11.2015. godine, predsjednik Oland je najavio uvođenje dodatnih mjera borbe protiv terorizma: 1) tromjesečno vanredno stanje, dajući policiji ovlašćenja za gonjenje i hapšenje osumnjičenih za terorizam; 2) vanredna kontrola francuskih granica sa državama sa kojima su granice normalno otvorene; 3) proširenje državnih ovlašćenja za protjerivanje stranaca ili lica sa dvojnim državljanstvom, za koje se smatra da nose prijetnju terorizmom i 4) kreiranje novih 10.000 radnih mjesta u policiji i službama bezbjednosti za narednih pet godina. 

Tretiranje problema terorizma u Francuskoj samo kao vanjske prijetnje može dovesti do nepotpunih rezultata. Potrebne su mjere i na unutrašnjem planu, kojima bi se uticalo na odvraćanje od terorizma putem deradikalizacije, kao i boljom integracijom stranaca u zapadna društva. S obzirom na prirodu prijetnje od terorizma, nije dovoljno samo nacionalno djelovati, potrebno je unaprijediti evropski odgovor na terorizam.

Sniziće se prag za korišćenje zajedničke odbrambene klauzule EU

Teroristički napadi u Parizu iznjedrili su istorijski korak zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike EU. Na predlog predsjednika Olanda, države članice su odlučile da, prvi put, aktiviraju zajedničku odbrambenu klauzulu – član 42 (7) Lisabonskog ugovora. Predlog Olanda dobio je jednoglasnu podršku kada su ministri odbrane članica EU, na sastanku 17. novembra 2015. godine, izrazili spremnost da pomognu Francuskoj za konkretnu akciju.

Klauzula obavezuje države članice da ponude „pomoć i podršku svim sredstvima u njihovoj moći“ državi koja je „žrtva vojne agresije na svojoj teritoriji“. Međutim, bilo šta da se desi u smislu implementacije, učinjen je značajan presedan za buduće korišćenje ove vitalne odredbe, za koju su mnogi vjerovali da predstavlja samo simboličan izraz solidarnosti u EU. 

Aktiviranje zajedničke odbrambene klauzule sada pokazuje da ne znači mrtvo slovo u Ugovoru o EU. Od sada pa nadalje, prag za njeno koriščenje u praksi će biti niži, a upotreba će dati novu dimenziju u razvoju zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike EU. Savjet za pravosuđe i u unutrašnje poslove EU je 20.11.2015. godine usvojio zaključke, kojima se ističe potreba implementacije konkretnih mjera za borbu protiv terorizma.

Prvo, usvojiti primjenu zapisnika imena putnika (eng. Passenger Name Records – PNR), uključujući i unutrašnje letove, do kraja 2015. godine.

Drugo, povećati operativnu saradnju kroz Europol i Frontex u vezi borbe protiv organizovanog kriminala i kontrole vanjskih granica država koje graniče sa zapadnim Balkanom, radi smanjenja krijumčarenja vatrenim oružjem. 

Treće, povećati kontrolu vanjskih granica, tako da članice odmah realizuju potrebne sistemske i koordinirane provjere vanjskih granica, uključujući i pojedince koji imaju pravo slobodnog kretanja. Sve članice EU će nadograditi sisteme za kontrolu granica do marta 2016. godine, uključujući elektronsko povezivanje svih vanjskih graničnih prelaza sa bazom podataka INTERPOL i uvesti automatsku kontrolu putnih dokumenata. Savjet EU je pozvao Komisiju da revidira član 7.2 Šengenskog graničnog kodeksa i pripremi predloge za mandat Frontex, za njegov doprinos borbi protiv organizovanog kriminala i terorizma. 

Četvrto, unaprijediti razmjenu informacija, tako da nacionalne vlasti ubace podatke u šengenski informacioni sistem, o svim sumnjivim stranim terorističkim borcima.

Peto, u okviru Europol-a uspostaviti Evropski centar za borbu protiv terorizma, koji će unaprijediti razmjenu informacija, te nadgledati i istraživati strane borce, krijumčarenje vatrenog oružja i finasiranja terorista.

Šesto, pripremiti izmjene postojeće legislative u vezi borbe protiv finasiranja terorista.

Sedmo, Komisija će pripremiti predlog izmjena okvirne odluke za borbu protiv terorizma do kraja 2015. godine, u vezi implementacije rezolucija Savjeta bezbjednosti UN, koje se odnose na borbu protiv terorizma.

Izazov: prevencija terorizma ne smije da bude u koliziji sa osnovnim slobodama

Teroristički napadi u Parizu su potvrdili da je terorizam globalna prijetnja, za koju nije dovoljan nacionalni odgovor. S obzirom na usavršavanje taktika, nepredvidljivost i efekte, terorizam ostaje stalna prijetnja svim državama i regionima, bez obzira na izgrađenost sistema bezbjednosti.

Borba protiv terorizma ostaje pitanje koje treba unapređivati na nacionalnom i nivou EU i proširivati saradnju sa državama i organizacijama van granica EU. Potreban je sveobuhvatan i koordiniran pristup. Iako je borba protiv terorizma nacionalna odgovornost, EU treba revidirati strategije borbe protiv terorizma – otklanjanje uzroka terorizma, unaprijediti institucionalni okvir i sposobnosti, poboljšati koordinaciju članica, razmjenu obavještajnih informacija i unaprijediti mjere za smanjenje radikalizma i nasilnog ekstremizma.

Ipak, najveći izazov za EU ostaje traženje balansa između konkretnih mjera potrebnih za prevenciju i borbu protiv terorizma i osnovnih vrijednosti na kojima počiva Unija: osnovne slobode, mobilnost, sloboda kretanja, zaštita ličnih podataka i otvorenost granica.

Podijelite na:

Povezani članci

Put Crne Gore ka EU: Navigacija istočno-zapadnim struja...
Autorski tekst Azre Karastanović, izvršne direktorice Atlantskog saveza Crne Gore, objavljen u časopisu "Vanguardia Dossier" br. 91 (april-jun 2024)
Kratka istorija NATO saveza i pristupanje Crne Gore
U četvrtak, 4. aprila 2024. godine, obilježavamo 75 godina od osnivanja NATO saveza
Prijavite se za Nagradu za etičko novinarstvo
Međunarodna organizacija ARTICLE19 i Atlantski savez Crne Gore pozivaju novinare da se do 12. aprila prijave za nagradu za etičko novinarstvo
Čestitka Švedskoj povodom pristupanja NATO-u
Čestitku je ambasadorki Kraljevine Švedske uputila predsjednica Atlantskog saveza Crne Gore, prof. Milica Pejanović-Đurišić
Građani dali preporuke za reformu procesa odlučivanja
U projektu je učestvovalo 50 građana iz cijele Crne Gore, prethodno odabranih po principu reprezentativnog uzorka, a diskusijama je upravljalo 10 moderatora
Napadi u Parizu pokazali nedostatnost odbrane EU
Prijavite se na Newsletter