Otpravnica poslova u Ambasadi Ukrajine u Crnoj Gori Natalija Fijalka kazala je da je napad Rusije na Ukrajinu novi talas agresije koja predstavlja brutalno kršenje Povelje Ujedinjenih nacija i osnovnih načela međunarodnog prava, kao i da je nova ruska ofanziva nastavak procesa iz 2014. godine, sa krajnjim ciljem uništenja ukrajinske državnosti.
Ona je u onlajn sesiji koju je organizovao Atlantski savez Crne Gore istakla da je posrijedi ratni čin i pozvala međunarodnu zajednicu da promptno reaguje preduzimanjem konkretnih akcija protiv agresora.
Ukrajinska predstavnica je istakla da cijeni riječi podrške ali da je neophodna konkretna akcija, pozivajući na uvođenje novog paketa sankcija uključujući isključivanje Rusije iz SWIFT sistema, zatim podršku jačanju ukrajinskih odbrambenih kapaciteta dostavljanjem naoružanja i vojne opreme.
Fijalka je istakla i da je Ukrajina dugo vremena upozoravala međunarodnu zajednicu da će Putin napasti tu državu, ali i da se neće zaustaviti na njenim istočnim djelovima i na Krimu. Kao veliki međunarodni problem je naglasila suočavanje sa novim talasom izbjeglica i otvaranje nove humanitarne krize.
Ona je saopštila da je Ukrajina aktivirala pravo na samoodbranu po članu 51 Povelje Ujedinjenih nacija. Ukrajina se brani jer nije bilo napada sa prostora Ukrajine na okupirane teritorije, izjavila je Fijalka, dodajući da je glavni cilj zaštiti ukrajinske građane sa obije strane.

Mihailo Samus, direktor Nove geopolitičke istraživačke mreže i zamjenik direktora Centra za istraživanje vojske, konverzije i razoružanja Ukrajine, komentarisao je vojne operacije i kapacitete Rusije i Ukrajine, navodeći da ruski napad nije bio očekivan s obzirom na ranjivosti njenih kopnenih snaga. Naveo je i da je težište širokog opsega ruske ofanzive na crnomorskoj floti i raketnim napadima čiji je cilj uništenje ukrajinskih vazdušnih snaga i protivvazdušne odbrane.
On je kazao da kopnene snage Ukrajine opremljene njemačkim naoružanjem uspješno uništavaju ruske tenkove u Donbasu, kao i da je, prema saopštenju ukrajinskog Ministarstva odbrane, uništeno šest ruskih aviona. Ako ukrajinske snage održe antiraketni sistem i ako uspješno odbrane Donbas i Krim, biće prilično izazovno da Rusija započne drugu fazu napada, istakao je Samus. Dodao je i da su ruski tenkovi ušli na ukrajinsku teritoriju zbog toga što je ukrajinska vojska stacionirana na 20-30 km od granice, kako bi izbjegla snažnu i pripravnu rusku artiljeriju.
Samus je zaključio da ukrajinsko-ruski rat treba da posluži kao iskustvo NATO članicama u pogledu jačanja vlastitih odbrambenih kapaciteta, ali i da se pokazalo da ne postoji međunarodna organizacija koja u ovom trenutku može obezbijediti stabilnost. Potrebno je izgraditi novi sistem bezbjednosti, koji bi ne samo garantovao, već imao sposobnost da stabilizuje, naveo je u zaključku.

Komentarišući ratna zbivanja u Ukrajini, direktor Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) Zlatko Vujović rekao je da je postojalo mnogo indikativnih koraka koji su ukazivali da se Rusija priprema za vojni napad. Ukazao je da je Rusiji okupacija Ukrajine važnija od suočavanja sa sankcijama koje u ovom trenutku nijesu dovoljne.
Takođe je istakao da su zapadni saveznici napravili veliki broj grešaka i da nijesu podržali Ukrajinu na pravi način, te da moraju pružiti bolju vojnu pomoć kako bi Ukrajina bila sposobna da se na odgovarajući način suprotstavi Rusiji. Oklijevanje Zapada ohrabruje Putina da bude još agresivniji, izjavio je Vujović, dodajući da su izgubljene brojne prilike da se osnaži Ukrajina, i to ne samo kroz nedostatak vojne podrške, već i iz razloga što se nije dovoljno preduzimalo oko njene evropske perspektive.
Naveo je i da je Evropa već iskusila dvije slične situacije sa Gruzijom i Moldavijom, kada je odgovor Zapada na rusko ponašanje takođe bio veoma slab, kao i da se Putin neće zaustaviti u svojim imperijalističkim ambicijama.
Govoreći o Zapadnom Balkanu, Vujović je saopštio da je Srbija glavni regionalni saveznik Rusije, koji putem obavještajnih, paramilitarnih i parapolitičkih organizacija i crkve djeluje kao proksi za destabilizaciju drugih država. Iako su neke od njih NATO članice, NATO je pred tim zatvarao oči, dodao je.
Prema njegovom mišljenju, postoje brojne sličnosti između rusko-ukrajinskog i srpsko-crnogorskog odnosa, ali sa važnom razlikom da je Crna Gora članica NATO-a i da Srbija ne može da primijeni strategiju iz 90-ih godina prošloga vijeka, kada je Jugoslavija iskusila ono kroz šta danas prolazi Ukrajina. Srbija i Rusija dijele iste vrijednosti, kazao je direktor CEMI-a.
Stoga bi, zaključuje Vujović, međunarodna zajednica morala izvući pouku iz vlastitih grešaka i promijeniti pristup ne samo u odnosu na Zapadni Balkan, već i prema Ukrajini, Moldaviji i Gruziji.

Oton Anastasakis, direktor Odsijeka za studije jugoistične Evrope (SEESOX) na Univerzitetu u Oksfordu i viši naučni saradnik na koledžu Sent Entoni, ukazao je da je pitanje Ukrajine borba između dva različita politička sistema i sistema vrijednosti – demokratije i autokratije. Ukrajina se bori za svoju demokratiju i nezavisnost i to je pitanje koje je relevatno za sve. U Ukrajini se svi borimo za demokratiju, poručio je Anastasakis.
U kontekstu pozicije Kine i njene podrške Rusiji, Anastasakis je kazao da se Kinom upravlja po sličnom autokratskom obrascu kao što je to slučaj u Rusiji, ali da sa druge strane Kina želi funkcionalan Zapad radi ostvarivanja svojih ekonomskih interesa. Tek treba vidjeti buduće ponašanje Kine, rekao je.
Zapadni Balkan je, kako je istakao, od drugorazredne važnosti za Rusiju iz razloga što nije u njenom neposrednom susjedstvu, ali da je Rusija zainteresovana za njegovu destabilizaciju i da se to moglo jasno vidjeti na primjeru Crne Gore. Izjavio je i da je potrebno sa posebnom pažnjom ispratiti poziciju koji će Sjedinjene Američke Države zauzeti u odnosu na rat u Ukrajini.