Konsolidacija Evropske unije i proces proširenja EU trebalo bi da se dešavaju istovremeno, jer sve što ostaje izvan pažnje EU, a Balkan je to bio, može prije predstavljati problem Evropskoj uniji, poruka je predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića.

On je u uvodnom govoru kazao da je Zapadnom Balkanu potrebna integracija.

„Ne treba dokazivati da je ovaj region poslao više nego dovoljno poruka o nedostatnosti kapaciteta. Integracija Zapadnog Balkana je isto što i stabilnost. Integracija znači povratak zemalja Zapadnog Balkana evropskom civilizacijskom putu“, rekao je Đukanović.

On smatra da su evropska i evroatlantska perspektiva danas zamagljenije nego s početka vijeka. Kao jedan od razloga usporavanja i pada entuzijazma na Zapadnom Balkanu Đukanović navodi u predugom trajanju priče o usporavanju.

“Uvjereni smo da je jedini ispravan smjer daljeg kretanja evropska i evroatlantska integracija. Potrebno je podržati proevropski nastrojene vlade na Balkanu, svjesne neminovnosti pripadanja tom civilizacijskom krugu. U Evropi postoje razmišljanja da je Evropi potrebna konsolidacija da bi se došlo do proširenja, iako mislim da bi ta dva procesa trebalo da teku istovremeno”, rekao je Đukanović.

On je rekao da nema bolje konsolidacije za Evropu i boljeg puta i njenu globalnu konkuretnost od ujedinjenja.

“Sve što ostaje izvan pažnje Evropske unije, a Balkan je to bio, može prije predstavljati problem Evropskoj uniji, nego što će se EU zaštititi onog što bi mogle biti posljedice vanevropskog modela. Pravo pitanje za nas je hoćemo li da se zakašnjelo bavimo problemom, ili da uložimo napor da evropeizujemo taj prostor i stvorimo uslove za unutrašnju stabilnost. Ovo je pitanje za članice EU”, kazao je Đukanović.

Crna Gora i on, kako je rekao, ne spadaju u one koji inferiorno gledaju na partnerstvo s EU.

“Mi ne mislimo da treba stojati, klečati i moliti da se otvore vrata EU. Mi smo spremni da preuzmemo svoj dio odgovornosti”, poručio je Đukanović.

Pitajući se šta još treba da se desi da Crna Gora postane članica Evropske unije, zamjenik predsjednika Vlade i ministar odbrane Bugarske, Krasimir Karakačanov, zapitao se i mogu li sve zemlje članice NATO-a i EU reći da nemaju problem s korupcijom i da imaju slobodne medije.

On je ocijenio da je bio malo razočaran, jer na samitu u Sofiji nije bilo jasnog opredjeljenja po pitanju vremenskog plana za proširenje EU.

“Naša je politika jasna. Želimo opredijeljenost ka članstvu i želimo da sve zemlje budu članice i EU i NATO. Ako ne damo jasne izglede za jasnu perspektivu, dešavaju se treći faktori, koji su vjekovima prisutni. Tu je uticaj Turske, uticaj Rusije na Balkanu. 200 godina su prisutne na Balkanu”, rekao je Karakačanov.

Ako imamo, kako je rekao, dvije ili tri brzine, ostavlja se prostor za interakciju i miješanje, što stvara mogućnost za podjele i nestabilnost na Zapadnom Balkanu.

Karakačanov je rekao kako zemljama aspirantima ka EU ne treba davati savjete, već bi savjete trebalo uputiti Briselu da ne postavljaju rigidne kriterijume i da osjećaju dug prema Balkanu.

“Nemojte odustajati, istrajte, a kolege u Briselu da razmišljaju o tome šta se želi postići kriterijumima, da se pozabave činjenice da će ako ispuste Zapadni Balkan, doći do pojačanja euroskepticizma”, kazao je Karakačanov, uz apel da Brisel bude tolerantniji.

Odgovarajući Karakačanovu, izvršni potpredsjednik Atlantskog savjeta SAD, Dejmon Vilson, kazao je da postoji razlog za takve rigidne kriterijume.

“Zbog činjenice da Balkan ima tešku storiju iza sebe, napravili smo birokratski proces da bi se došlo do ciljeva. Moramo imati mjerila da mjerimo pomak koji se prave, ali ne smijemo da dozvolimo da to zamagli krajnju perspektivu”, kazao je Vilson.

Govoreći o evroatlantskim integracijama, Vilson je ocijenio da nije bilo teško ocijeniti zašto bi Crna Gora trebalo da bude članica NATO-a, te da je isto u slučaju Makedonije.

“Najveći izazov je da ovaj region ne čeka na Brisel i Vašington, nego da prevazilazite naša očekivanja, prije nego i mi to saznamo”, rekao je Vilson.

Ministar odbrane Crne Gore, Predrag Bošković, rekao je da je sada stabilnost i bezbjednost naše zemlje zagarantovana članstvom u NATO.

On je istakao da Crna Gora radi na reformama bez obzira što se ne zna tačan datum ulaska naše zemlje u EU.

“Najvažnije je naglasiti da Evropa u ovom momentu ima više problema nego region Zapadnog Balkana. Izazovi u EU su složeniji nego oni na Zapadnom Balkanu”, rekao je Bošković.

Zamjenica predsjednika Vlade i ministar odbrane Makedonije, Radmila Šekerinska Jankovska, govoreći o sporu njene zemlje s Grčkom, rekla je da su imali nekoliko bilateralnih sastanaka, te da je riječ o pregovorima koji traju skoro 25 godina.

“Niko ne može da očekuje da je ovo finalni dogovor. To moramo provjeriti u javnosti. Ali mi smo optimisti, vjerujem da je Makedonija pokazala da je kriza korićšena kao šansa”, istakla je Šekerinska Jankovska.

Ona je ocijenila da su narodi na ovom prostoru navikli da žive u uslovima krize.

“Upravljanje krizom je dio našeg DNK-a. Promjena na Balkanu je to da nijesmo imali naivna očekivanja da će nas neko spasiti, da će EU iskoristiti priliku i otvoriti pregovore s Makedonijom”, kazala je Šekerinska Jankovska.

Ministarka odbrane Bosne i Hercegovine (BiH), Marina Pendeš, kazala je da je ta zemlja jasno definisala opredijeljenost evropskih i evroatlantskih integracija, navodeći da očekuje aktiviranja MAP-a za BiH.

Kad je riječ o EU integracijama, ona je kazala da se ne bi saglasila sa ocjenom da postoji status QUO u toj zemlji, poručujući da je BiH evropska država, iako nije članica Evropske unije.

“Zapadni Balkan je dio Evrope i u tom smislu očekujem podršku svih, i Brisela i Vašingtona”, kazala je Pendeš, uz ocjenju da zbunjuju izjave pojedinih političara iz Republike Srpske kad je riječ o NATO alijansi.

U Predsjedništvu BiH, kako je istakla, postoji nedvosmislena opredijeljenost za članstvo te zemlje u EU i NATO.