Jačanje radikalnih pokreta ne bi trebalo da bude opravdanje članicama Evropske unije (EU) da ne otvaraju perspektivu članstva balkanskim državama, a nacionalizam se koristi kako bi se oslabilo nezavisno sudstvo, pluralizam i sloboda medija, jedna je od poruka sa drugog panela na osmom 2BS Forumu koji se održava u Budvi.

Crna Gora je, prema ocjeni kosovskog predsjednika Hašima Tačija inspiracija za region, a EU, podržana od strane NATO-a, u smislu bezbjednosti, najjača je mirovna misija do danas.

Tači je u uvodnom govoru, čestitajući građanima Crne Gore Dan nezavisnosti, uputio čestitke Milu Đukanoviću povodom stupanja na dužnost predsjednika države.

Tači je rekao kako se nada da će svi zajedno raditi na tome kako bi se približili Evropskoj uniji, i podsjetio kako je Kosovo u procesu izmjene Ustava, da bi zajednica Crnogoraca bila priznata kroz garantovani mandat u parlamentu.

“Crna Gora je inspiracija cijelom regionu za evropske i evroatlanstke integracije. Srećni smo što je Crna Gora članica NATO-a. Članstvo Crne Gore i Albanije u NATO-u donosi stabilnost cijelom regionu Zapadnog Balkana”, rekao je Tači.

Kosovki predsjednik je rekao da ne bi trebalo ustuknuti pred populizmom, jer da se to desilo, nikad ne bi došlo do demarkacije granice između Crne Gore. Tači je, kako je rekao, zahvalan vlastima u Podgorici koja je pokazala razumijevanje i strpljenje za institucije na Kosovu u vezi s procesom demarkacije.

“To je bio mudar pristup, pa zato danas Crna Gora i Kosovo imaju odlične odnose”, kazao je Tači.

Govoreći na temu “Evropa sada”, Tači je rekao da članstvo u EU nije poklon. Smatra da se mnoge stvari ne mogu predvidjeti, jer se određene pojave razvijaju po principu domino efekta, kao što je slučaj s Bregzitom.

“Ali vidimo da EU ostaje snažna, da jačaju proevropske snage. EU podržana od strane NATO-a, u smislu bezbjednosti, nešto je što je najjača mirovna misija do danas. EU nije samo mirovni pokret, već pokret kojim se teži kako bi prevazišli probleme”, rekao je Tači, napominjući da jačanje radikalnih pokreta ne bi trebalo da bude opravdanja članicama EU da ne otvaraju perspektivu članstva balkanskim državama.

Tači je rekao da vjeruje da je sporazum između Beograda i Prištine težak i za Srbiju i za Kosovo, navodeći da se sve lakše može prevazići uz zajedničku evropsku viziju. Uvjeren da će Kosovo dobiti stolicu u Ujedinjenim nacijama, Tači je rekao da vjeruje da će se krenuti i u proces međusobnog priznanja.

“Cijenimo integritet Španije. Ali Katalonija nije Kosovo, a Srbija nije Španija”, rekao je Tači, vjerujući “da ćemo svi jednog dana postati članice iste porodice, a to su EU i NATO”.

Ambasador Kanade u Njemačkoj i specijalni izaslanik pri Evropskoj uniji i Evropi, Stéphane Dion, kazao je da su dva problema pred Evropom – Srbija i Kosovo, te spor Makedonije i Grčke oko imena.

Dion smatra da ne postoji način da se Kosovo vrati Srbiji, pa je jedino rješenje da Beograd s Prištinom razvija novi odnos susjedstva.

“Ne vidim nijedno drugo rješenje”, rekao je Dion.

Govoreći o sporu oko imena između Atine i Skoplja, on je rekao da ne vidi problem u imenu Nova Makedonija.

“Drugi sporovi koje treba riješiti prije članstva u EU je da ovih šest država moraju postati čvrste liberalne demokratije. Nema načina da EU apsorbuje zemlje u pogledu vladavine prava, jer EU nije toliko sigurna u samu sebe kao nekad”, kazao je Dion.

Kad je riječ o kapacitetima za unapređenje demokratije, Dion je rekao da se nacionalizam koristi kao način da se konsoliduje moć autokrata.

“Koriste ga da bi oslabili nezavisno sudstvo, pluralizam, slobodu medija… Demokratija i njeni stubovi su ugroženi od nacionalizma”, kazao je Dion.

On je rekao da vjeruje kako Crna Gora želi da bude ponosna na svoj doprinos jačoj Evropi i Uniji. Populistički lideri su, ocijenio je, alergični na bilo kakvu kritiku, posebno ako ona dolazi sa strane.

“Bilo bi pogrešno da se na Balkanu standardi EU smatraju kao ograničenje. Zahtjevi koji vam se nameću su prilika da se poprave pojedinačna društva”, rekao je Dion.

Izvještaj o napretku Crne Gore iz 2018. je, smatra on, indikator obaveza koje bi zemlja trebalo da ispuni, poručujuči da “demokratiji nema kraja”, i da bi na njoj trebalo raditi. Dion smatra i da zemlje Zapadnog Balkana imaju puno toga da ponude.

Na konstataciju da Crna Gora pregovara šest i po godina, onoliko koliko je trebalo Hrvatskoj, a da je perspektiva za Crnu Goru tek 2025. godina, Dion je rekao da je podrška za proširenje moguća ako se obezbijedi sloboda medija, borba protiv organizovanog i kriminala.

“Unaprijedite vaše zemlje, popravite vaše zemlje. Ne vjerujem da su lideri licemjeri i da nemaju interes da Balkan bude u EU”, rekao je Dion.

EU bi, vjeruje on, rado primile Zapadni Balkan, pod uslovom da nove članice ne bi oslabile liberalnu demokratiju.

Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović, smatra da je francuski predsjednik, Emanuel Makron, tamni oblak nad našim horizontom, podsjećajući na njegovu izjavu u Sofiji da neće biti proširenja prije 2025. godine.

Uslov bi, kaže on, trebalo ispuniti zbog nas i naše zemlje, a ne zbog pragmatizma i Evropske unije

.

“Srbiju i Crnu Goru često stavljaju u isti koš. Ne znam zašto ne kažu da smo mi lideri, jer Srbija kaska za nama. Treba praviti razliku između 30 i 13 otvorenih poglavlja, ali hajde da stvari zovemo pravim imenom”, kazao je Radulović.

Lideri, poručuje on, treba da budu lideri, a da se ne zamagljuju vještački ono što su činjenice.

“Mi smo dobili članstvo u NATO, i kao što je rekao Tači oni se ugledaju na nas. Dakle, lidera pratite”, rekao je Radulović.

Govoreći o ruskom uticaju, Radulović je rekao da 25 odsto javnosti i dalje u ljubavi s Rusijom, što stvara probleme u nacionalnom ponosu.

“Kad nemate nacionalni konsenzus, jako je teško da nešto radite. Četvrtina stanovništva navija za Rusiju u uzajamnim susretiima. Kad god imate rusku investiciju, imate Saharu u ekonomskom smislu. To smo itekako iskusili”, rekao je Radulović, navodeći da i dalje osjećamo posljedice političkog miješanja Rusije u crnogorske prilike 2016.

On smatra da je veoma teško naći pozitivne primjere uticaja Rusije i na politiku i na ekonomiju.

Viši saradnik na Harvardu, Radoslav Sikorski, rekao je da je izjava Makrona za Balkan ozbiljan stav, koji nije samo njegov, već rasprostranjeno mišljenje u Zapadnoj Evropi.

“EU će biti dvostruko opreznija kako će se odvijati proširenje”, rekao je Sikorski.

EU, tvrdi on, neće primiti nijednu novu članicu koja bi mogla da ide unazad.

“Dakle, zemlje kandidati da ne štrikiraju svoje obaveze, već da rade nešto što ima smisla, što ih preporučuje da budu članice EU”, rekao je Sikorski.

Na Balkanu je loše to što, kako je rekao, Rusija nije imala toliko uticaja 50 godina nakon rata.

Bivši ministar odbrane Slovenije, Roman Jakič, smatra da je problem u tome što populizam povećavaju oni koji su protiv proširenja EU.

“Siguran sam da sve zemlje čine sve što mogu da stignu EU. Crna Gora i Makedonija veoma su aktivne u tome”, kazao je Jakič.

On poručuje kako je stav Slovenije da bi Zapadni Balkan trebalo što prije integrisati, i posmatrati s geopolitičke tačke gledišta, a ne pukog ispunjavanja uslova i štrikova.