Razvoj novih programa

Autor: J. D. Dale, MPRI (objavljeno u magazinu “Bezbjednost” broj 7)

More je uvijek imalo jak uticaj na oblikovanje Crne Gore i njene populacije. More, na mnoge načine, definiše kulturni, ekonomski, odbrambeni i politički identitet jedne nacije. Kao i u prošlosti, more pruža zapošljenje, obezbjeđuje hranu, održava pomorske prirodne resurse i pruža mogućnost bavljenja različitim vidovima rekreacije.

More takođe igra ključnu ulogu kao veza nacije sa globalnim pomorskim transportnim i trgovačkim sistemima, koji direktno podržavaju i održavaju ekonomski razvoj Crne Gore. Zbog ovoga, imperativ je zaštititi morski prostor.

Ovo zahtijeva konstantan nadzor i smjernice od Vlade i koordinisano djelovanje čitavog niza agencija. Kao dio ovog procesa, bilo bi korisno ujediniti sve različite vještine i sposobnosti zastupljene u različitim agencijama, u svrhu boljeg upravljanja morskim prostorom.

Nova paradigma se pojavljuje tamo gdje mentalitet jedinstvene misije odbrane nacionalnih interesa na moru uz pomoć mornaričkih snaga ustupa mjesto proaktivnijem odgovoru na prijetnje domaćeg i međunarodnog kriminala, terorizma i opasnosti po životnu okolinu, uz upotrebu drugačijih sredstava i metoda. Ta nova paradigma zahtijeva blisku saradnju među svim agencijama i ministarstvima koja imaju nadležnosti u morskom prostoru.

I dok sve kompetentne agencije i ministarstva profesionalno ispunjavaju svoje uloge i odgovornosti, postoji manjak pomorskih resursa kako bi se u punoj mjeri odgovorilo svim potrebama. I druge zemlje su se suočavale sa ovim problemom. U regionu, tokom posljednjih nekoliko godina, i Hrvatska i, nešto skorije, Albanija su oformile Obalsku stražu kako bi popunile praznine u svojim sistemima. Da li je takvo rješenje vrijedno razmatranja u slučaju Crne Gore? Znamo da postoje praznine u pomorskim misijama, a isto tako znamo i da crnogorska Mornarica ima potencijal da se podvrgne promjenama koje bi joj omogućile da na sebe preuzme misije Obalske straže, što bi povećalo sveukupnu efikasnost pomorskih misija Crne Gore.

Prije nego što bilo kakvi novi programi mogu biti razvijeni i primjenjeni, od kritičnog je značaja definisati pomorske prijetnje za Crnu Goru i njene regionalne susjede. Pomorske prijetnje mogu se uopšteno podijeliti na uticaje na komercijalne aktivnosti nacije, štetu nanesenu njenim priorodnim resursima i kršenje domaćih i međunarodnih zakona, u smislu kriminalnih aktivnosti. Da navedemo samo neke, u ove tri kategorije spadaju švercovanje, incidenti zagađivanja velikih razmjera, nesreće sa velikim brojem žrtava, narušavanje sistema pomorskog transporta te oštećenja kritične pomorske infrastrukture.

Ne možemo prosto snagom svojih želja učiniti da prijetnje nestanu ili ih ignorisati. Nacija mora da preduzme brze i odlučne korake protiv najozbiljnijih prijetnji, kao što mora da ima i sredstva i volju da to učini. Moramo da se zapitamo da li se danas u Crnoj Gori adekvatno odgovara na ove prijetnje. Dok je ovo pitanje kojim će Vlada morati da se pozabavi, naše je zapažanje da postoji uloga koju može da igra Mornarica u pomorskim aktivnostima Crne Gore, ukoliko joj budu dodijeljene misije Obalske straže. Kao odgovor na pomorske prijetnje, nacionalni fokus u suprotstavljanju tim prijetnjama mogao bi da uključi i sljedeće koncepte:

  • Spremnost na odbranu suvereniteta nacije putem prisustva u čitavom morskom prostoru. Ovo podrazumijeva ne samo prisustvo na priobalnim plovnim putevima, već i u prostoru van njega, koji se zove epikontinentalni pojas.
  • Obezbjeđenje punog dijapazona pomoći agencijama i ministarstvima sa nadležnostima u morskom prostoru u jednom naporu, na nivou čitave nacije, da se odgovori zahtjevima u operacijama potrage i spašavanja na moru, vodeći računa da budu poštovani svi domaći i međunarodni zakoni i propisi, zaštiti kritične pomorske infrastrukture, zaštiti morske životne sredine i podršci nacionalnom sistemu pomorskog transporta.

Jednom kada prijetnje budu identifikovane, potrebno je izabrati adekvatne pomorske misije, kako bi se ovim prijetnjama suprotstavilo, i ovome bi trebalo pristupiti jedinstveno uz upotrebu svih raspoloživih nacionalnih resursa. Uz uključenje Mornarice u ovaj proces,

biće potrebno razviti nove operativne sposobnosti, ustanoviti specijalističke programe pomorske obuke i razviti poboljšane operativne smjernice i procedure za agencije i ministarstva koji zajedno djeluju u ovoj oblasti. Ovi postupci bi trebalo da obezbijede balans između sposobnosti i mogućnosti pružanja podrške pri učešću u pomorskim aktivnostima u okviru različitih misija, kao dio šireg konteksta crnogorskog angažmana u oblasti bezbjednosti na moru i poboljšanog upravljanja morskim prostorom.

Dok se Crna Gora suočava sa izazovom razvoja nacionalnog programa, koji za cilj ima bolje upravljanje morskim prostorom, postoji niz aktivnosti koje će Vlada morati da razmotri.

  • Revizija zakona i propisa koji se odnose na morski prostor: kako bi se uspostavile efikasne procedure upravljanja morskim prostorom, moraju postojati efikasni i relevantni zakoni i propisi koji se na realan način bave morskim prostorom. Ukoliko se tokom revizije utvrdi da je potrebno izmijeniti postojeću legislativu, kako bi se na bolji način podržali napori na postizanju boljeg upravljanja morskim prostorom, to treba uraditi što je brže moguće, kako bi se ojačale i bolje definisale procedure primjene tih zakona i propisa. Jasne regulatorne procedure dopuštaju konsistentnije i koordinisanije dejstvovajne protiv pomorskih prijetnji.
  • Definisanje uloga i odgovornosti u morskom prostoru: Važno je revidirati postojeće uloge i odgovornosti vezane za sva ona ministarstva i agencije koje imaju nadležnosti u morskom prostoru. Ukoliko su potrebne promjene, treba ih uzeti u obzir uz primarni cilj da se unaprijedi upravljanje morskim prostorom. Jedan način da se ovo postigne jeste osnivanje Interresornih radnih grupa za pomorska pitanja, koje bi se sastojale od predstavnika ministarstava i agencija koje imaju nadležnosti u morskom prostoru. Radne grupe bi trebalo da revidiraju trenutne uloge i odgovornosti Vladinih agencija i ministarstava, da utvrde gdje se te uloge i odgovornosti preklapaju i gdje su praznine u njihovim misijama, te da redefinišui preraspodijele odgovornosti, prema potrebi,kako bi ojačale ovaj proces.
  • Poboljšati jedinstvo napora u pomorskomplaniranju i operisanju: Trebalo bi učiniti napor, na nacionalnom nivou da se integrišu sve raspoložive operativne sposobnosti i napori, među svim Vladinim agencijama koje uzimaju učešća u pomorskim aktivnostima, kako bi se unaprijedilo upravljanje morskim prostorom. Ovo bi moglo da se postigne bilo kroz proširenje Interresornih radnih grupa za pomorska pitanja bilo kroz osnivanje stalnog Nacionalnog pomorskog savjeta, čiji bi zadatak bio da obezbijedi smjernice i nadzor nad svim upravljačkim pitanjima vezanim za morski prostor Crne Gore.
  • Fokusiranje na međunarodni angažman kao način da se unaprijedi upravljanje morskim prostorom: Nacije mogu imati koristi od jakih pomorskih odnosa sa regionalnim i globalnim partnerima. Ovo može biti postignuto kroz aktivne odnose sa regionalnim i globalnim partnerima, preko svih nosilaca pomorskih aktivnosti sa nadležnostima i odgovornostima u morskom prostoru. Svrha ove interakcije, iz ugla Crne Gore, bila bi da pomogne drugim međunarodnim pomorskim organizacijama i partnerskim nacijama u izgradnji održivih partnerstava, svijesti i operativnih sposobnosti potrebnih da se unaprijedi upravljanje nacionalnim i regionalnim morskim prostorima.

Postoji opšte slaganje u tome da morski prostor i morski resursi Crne Gore mogu biti ozbiljno ugroženi prebrzim razvojem priobalnog pojasa, zagađenjem iz vazduha i sa kopna, preintenzivnim ribolovom, nekontrolisanim kriminalnim aktivnostima u morskom prostoru Crne Gore i ograničenim resursima neophodnim za pravovremeno reagovanje u situacijama kada je ugrožena sigurnost na moru.

Jedna nacionalna agencija, sama, neće biti u stanju da postigne sve ono što mora biti urađeno kako bi se obezbijedio integritet morskog prostora. Potreban je sveobuhvatan i koordinisan nacionalni pristup upravljanju vodama Crne Gore i ovo zahtijeva distanciranje od pristupa bavljenja isključivo pojedinačnim pitanjima vezanim za morski prostor i kretanje ka učešću svih nadležnih agencija i ministarstava u zajedničkim naporima. Ovakav pristup osiguraće to da na interese i potrebe svake Vladine agencije bude odgovoreno sa svrhom uspostavljanja i održavanja efikasnog upravljanja morskim prostorom Crne Gore.

(JD Dale je član tima MPRI za Crnu Goru. Radio je sa Ministarstvom odbrane na procjeni trenutnog stanja pomorskih misija vezanih za morski prostor Crne Gore i uloge koju bi Mornarica mogla da igra, imajući u vidu misije Obalske straže, koje bi, u kombinaciji sa crnogorskim agencijama koje trenutno učestvuju u pomorskim aktivnostima, unaprijedile zaštitu i očuvanje morskog prostora zemlje. Penzionisao se iz Obalske straže SAD 2000. g., poslije 28 godina službe. Od tada, radio je sa zemljama Južne Amerike, Afrike i Evrope na razvoju i poboljšanju njihovih pomorskih sposobnosti.)

Podijelite na:

Povezani članci

Put Crne Gore ka EU: Navigacija istočno-zapadnim struja...
Autorski tekst Azre Karastanović, izvršne direktorice Atlantskog saveza Crne Gore, objavljen u časopisu "Vanguardia Dossier" br. 91 (april-jun 2024)
Kratka istorija NATO saveza i pristupanje Crne Gore
U četvrtak, 4. aprila 2024. godine, obilježavamo 75 godina od osnivanja NATO saveza
Prijavite se za Nagradu za etičko novinarstvo
Međunarodna organizacija ARTICLE19 i Atlantski savez Crne Gore pozivaju novinare da se do 12. aprila prijave za nagradu za etičko novinarstvo
Čestitka Švedskoj povodom pristupanja NATO-u
Čestitku je ambasadorki Kraljevine Švedske uputila predsjednica Atlantskog saveza Crne Gore, prof. Milica Pejanović-Đurišić
Građani dali preporuke za reformu procesa odlučivanja
U projektu je učestvovalo 50 građana iz cijele Crne Gore, prethodno odabranih po principu reprezentativnog uzorka, a diskusijama je upravljalo 10 moderatora
Razvoj novih programa
Prijavite se na Newsletter