Rusija, Kina i Turska mijenjaju svjetski poredak

Rusija, Kina i Turska – tri su države koje mijenjaju svjetski poredak i konstelaciju snaga na međunarodnoj političkoj sceni, dok je politika Turske prema Balkanu jedna od najstabilnijih, ocjena je sa trećeg panela “Tri nijanse crvene: Rusija, Kina i Turska – mijenjaju dinamiku globalne moći” na To Be Secure (2BS) Forumu u Budvi.

Naučnica iz Turske Pinar Akpinar komentarisala je uticaj Turske na Balkanu i kazala da je Balkan bio srce Otomanske imperije, dok je sada kapija Turskoj prema zapadnoj Evropi.

“Balkan je jedna od najstabilnijih spoljnih politika Turske. Ona se bazira na pomoći, trgovini, investicijama”, istakla je Akpinar, navodeći da u politici prema Balkanu ne vidi prevelika odstupanja.

Ona je ocijenila da je kapacitet Turske, naročito ekonomski, oslabljen nakon pokušaja državnog udara.

“Uticaj Turske je više regionalnog karaktera. Tursku najviše interesuje širi region Bliskog istoka. Ona forsira i koristi bilateralne ili šire saveze za ostvarivanje ciljeva vanjske politike”, kazala je ona, navodeći da ta zemlja nema baš jak uticaj na ostale muslimanske zemlje.

Turskoj su, smatra ona, falili kapaciteti, ali da se uvijek želio širiti uticaj. No, prema njenom mišljenju, uvijek bi se nešto ispriječilo na tom putu, poput Rusije.

Na pitanje je li Turska bliža autoritarnim režimima ili zapadnim partnerima, Akpinar kaže: “Glavni stubovi vanjske politike Turske su NATO, Evropska unija, alijansa s Amerikom i zapadnim svijetom”. 

Turska, kako je kazala, “ako pogledate njenu politiku na Bliskom istoku, posmatrana je kao zemlja model”.

“Ako Turska izgubi svoj zapadni identitet, to će biti bolan proces”, kazala je Akpinar.

Komentarišući je li poremećen evropski poredak nakon dešavanja na Krimu, ministar za privremeno okupirane teritorije i raseljene osobe Ukrajine Vadim Černiš kaže da je taj poredak razbijen.

“Nema jasnog odgovora kada i kako povratiti Krima. Krim je bio ruski u okviru bivšeg Sovjetskog saveza, ovo što sada imamo je status Quo”, kazao je Černiš.

Na pitanje da li smatra da zapadne demokratije mare za sudbinu Ukrajine, Černiš je rekao da mu se čini da političari ne razumiju nivo prijetnji koji postoji.

Ukrajina je u tijesnim odnosima sa EU, a NATO je jako popularan u toj zemlji. Moderatora skupa, nezavisnog analitičara Bobo Loa, zanimalo je kako Ukrajinci vide evropske vrijednosti.

 “Mi podržavamo evropske vrijednosti, pokušavamo da razvijemo demokratiju. Imamo dijalog s EU i NATO, kako bi stvorili strateški osnov pristupa u svakom domenu”.

Govoreći o tome da li je svjetski liberalni poredak završenosnivač i direktor Centra za studije o Rusiji, Evropi i Aziji Tereza Falon istakla je da je ovovrijeme puno kriza, a da Rusija, Kina i Turska mijenjaju poredak i odnos snaga u svijetu.

Ona ipak smatra da je liberalni poredak otporan, te da može da ogovori na sve izazove, ocjenjujući kako su Kinezi “vrlo pametno investirali mnogo u Zapadni Balkan”.

“Svi govore o Kini, ali Kina nije model koji ostale zemlje žele da ponove. Moramo naći rješenje, nije dovoljno samo uočavati problem”, smatra Falon.

Profesor političkih nauka Pol Bolt kazao je da se Kina i Rusija zalažu za nacionalni suverenitet nad internetom, što nije politika SAD-a.

Prema njegovom mišljenju, partnerstvo Rusije i Kine ojačano je nakon 2014. godine. 

“I u Kini i u Rusiji su doživljavali poniženja u prošlosti”, rekao je Bolt.

Rusi, kako je kazao, vole da misle da je njiihov odnos sa Kinom fantastičan. 

“Oni bi voljeli da se na nivou Savjeta bezbjednosti donose odluke. Oni podržavaju svijet u kojem je međunarodni poredak usmjeren na smanjeni suverenitet”, kazao je Bolt.

On smatra i da je američki interes da se Balkan “jače inkorporira u Evropu”.

Kako je ocijenio, ni Kina ni Rusija nemaju dosljedno gledište o tome kako treba da izgleda međunarodni poredak.

Podijelite na:

Povezani članci

Put Crne Gore ka EU: Navigacija istočno-zapadnim struja...
Autorski tekst Azre Karastanović, izvršne direktorice Atlantskog saveza Crne Gore, objavljen u časopisu "Vanguardia Dossier" br. 91 (april-jun 2024)
Kratka istorija NATO saveza i pristupanje Crne Gore
U četvrtak, 4. aprila 2024. godine, obilježavamo 75 godina od osnivanja NATO saveza
Prijavite se za Nagradu za etičko novinarstvo
Međunarodna organizacija ARTICLE19 i Atlantski savez Crne Gore pozivaju novinare da se do 12. aprila prijave za nagradu za etičko novinarstvo
Čestitka Švedskoj povodom pristupanja NATO-u
Čestitku je ambasadorki Kraljevine Švedske uputila predsjednica Atlantskog saveza Crne Gore, prof. Milica Pejanović-Đurišić
Građani dali preporuke za reformu procesa odlučivanja
U projektu je učestvovalo 50 građana iz cijele Crne Gore, prethodno odabranih po principu reprezentativnog uzorka, a diskusijama je upravljalo 10 moderatora
Rusija, Kina i Turska mijenjaju svjetski poredak
Prijavite se na Newsletter