Na Balkanu se još uvijek vode strateške političke borbe, nacionalizam je i dalje živahan, i posljedica istorijskog zaostajanja regiona, dok će usporavanje na putu evropskih integracija biti generator rasta nacionalizma, poruke su crnogorskog i kosovskog predsjednika Mila Đukanovića i Hašima Tačija.

Dvojica predsjednika učestvovala su na panelu “Predsjednička diskusija: O čemu lideri razmišljaju” na devetom To Be Secure (2BS) Forumu u Budvi.

Govoreći o tome koje su najveće brige lidera regiona, Đukanović je rekao da su glavna preokupacija, ali i dnevna i noćna mora, “kako realizovati ono što smo izabrali kao strateški zadatak”.

On je ocijenio i da na području Balkana dominiraju dva moćna pokreta.

“Jedan je onaj koji predvode vlade koje žele da zemlje dovedu do Evropske unije i NATO, dok je drugi, ne tako nemoćan i ne za potjecanjivanje, onaj koji želi da konzervira stanje. Postoje razlozi zašto su oni protiv tog pokreta. Ovo nije samo balkansko pitanje, ovo je pitanje evropsko i evroatlanstko”, rekao je Đukanović.

Jasno je, kako je rekao, da Crna Gora prednjači na putu ka EU, uz napomenu da je važno da pojačamo regionalnu saradnju.

“Sad je očigledno, kad je Crna Gora u pitanju, da smo mi na putu prekretničkog pokušaja da region vratimo evropskoj kući. Izlaz je u razvoju, ekonomskom i demokratskom. Strateški kurs je povratak evropskoj kući i sistemu vrijednosti, a cilj je dostizanje evopskog kvaliteta života”, kazao je Đukanović.

Na pitanje kako vidi budućnost Evropske unije (EU), Đukanović je rekao da će Evropa morati da prođe kroz vlastito redizajniranje.

“Nema bolje konsolidacije Evrope od njenog ujedinjenja, koje znači stabilnost i korišćenje svih resursa koji će ojačati našu konkurentnost. Krize su pokazale da imamo ozbiljne pukotine u arhitekturi EU”, rekao je Đukanović.

On smatra da će nas put dalje voditi ka spoznaji važnosti ujedinjenja Evrope, “što je važno za Evropu i našeg evroatlanstkog partnera”.

“To će morati da znači izvjesnu reprofilaciju Evrope. Nadam se da problem u arhitekturi Evrope neće zasijeniti ono što je vizija, a to je ujedinjena Evropa u smislu konkurentnosti i stabilnosti”, istakao je Đukanović, navodeći da je ključno da se učvrsti evroatlantska integracija.

Mora se, rekao je Đukanović, težiti funkcionalnoj demokratiji, koje nema ako određeni akteri apstiniraju u političkom životu.

“Samo jedna molba za pravilno razumijevanje. Sada mi prisustvujemo ili imamo na sceni repertoar vrlo raznovrsne destrukcije demokratije u ovom region. Imamo i pokupaj opozicije koja želi da dovede u pitanje nezavisnosti Crne Gore, neke odluke koje je donijela Crna Gora, recimo nezavisnosti Kosova. Oni sada očajnički žele da kroz opstrukciju institucija pokažu Crnu Goru kao nefunkcionalnu državu”, poručio je Đukanović.

Govoreći o nacionalizmu na Balkanu, Đukanović kao razlog vidi “istorijsko zaostajanje regiona”.

“Svi smo pomislili da smo nakon Dejtonskog sporazuma pobijedili ideju velikodržavnih nacionalizama u regionu. Kao što vidimo, nijesmo. Njegova ideja je živahna. Treba da nas brine da neke forme te ideje nailaze na razumijevanje na određenim međunarodnim adresama, što ranije nije bio slučaj”, istakao je Đukanović.

Nije vrijeme, kako je rekao, da igramo na malim terenima, te da su, u kontekstu integracija, veće šanse kad ste na velikom prostoru.

“Nijesu mnogi spremni da igraju na Vembliju, a nije vrijeme da samo igramo na stadionu Sutjeske ili Budućnosti. Veće su šanse kad igrate na većem prostoru. Ubacuju se treći igrači i eto gotovog problema. Mi prisustvujemo oživljavanju jednog problema, a ako smo mislili da smo završili problem iz 95-e, očigledno je da nas naši protivnici uvjeravaju da nije tako. Naše je mjesto u širem integracijskom kontekstu”, poručio je Đukanović.

Na pitanje kako uspješno izgraditi multietničku demokratiju, Đukanović je rekao da nepokolebljivo vjeruje u takav koncept, jer svaka druga alternativa koja se želi nametnuti djeluje retrogradno.

“Svaki drugi pristup je pokušaj ignorisanja stvarnosti. Pojavili su se krupni igrači na globalnoj sceni. Pogledajmo naše susjedstvo, nije mudro da se sa susjedima gledamo preko nišana. Put je da gradimo partnerstvo. Crna Gora je izrazito multietnička zajednica”, rekao je Đukanović, navodečći da bi svaki drugi koncept bio uvod u etničko čišćenje.

On je objasnio da koncept multietničke demokratije mora biti temelj naše politike i podržan od onih koji su razvijeniji od nas.

“I na širim prostorima imamo zaokrete u odnosu na tu politiku. Evrpski izbori nijesu katastrofični kako se očekivalo, ali se desio zaokret udesno, što može biti ohrabrenje za pojedine u region”, rekao je Đukanović.

Komentarišući dijalog između Beograda i Prištine, Đukanović je rekao da će se, ako se propusti ova šansa, izgubiti godine, što se najbolje vidjelo na primjeru decenijskog zaostajanja Sjeverne Makedonije u sporu sa Grčkom.

“Da sam kojim slučajem akter, srećom nijesam, pokušao bih da nađem rješenje poštujući Badinterovu formulu. Svako odstupanje nosi opasnost. Ne razgraničavaju se samo Srbija i Kosovo, čeka nas razgraničenje Srbije i Hrvatske, Srbije i Bosne, Bosne i Hrvatske”, istakao je Đukanović, navodeći da je sada najvažnije da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Tači vrate za pregovarački sto.

Kosovski predsjednik Tači rekao je da zvanična Priština naporno radi na unapređivanju odnosa, a glavni izazov je da se ubrza proces pristupanja Evropskoj uniji (EU).

On je rekao da je srećan što je predsjednik građana koji su uglavnom proevropski orjentisani, te da je Kosovo uspješna priča.

“Prepreke se mogu prevazići, ali ne smijemo se vraćati na poziciju dnevnog političkog populizma. Nakon članstva Crne Gore u NATO i Prespanskog sporazuma, organizovanja Armije Kosova, nakon dobre komunikacije koju uspostavljamo sa komšijama u regionu, optimista sam”, rekao je Tači.

No, kako priznaje, najveći dio nezadovoljstva je EU koja usporava procese. 

“Zamrznut je stav prema Kosovu, ne uvažavaju se uspjeh i postignuća, posebno po pitanju vizne liberalizacije. Građanima je teško da to razumiju”, kazao je Tači.

Kad je riječ o nacionalizmu, on kaže da smo svi naučili ponešto iz prošlosti, te gdje vodi nacionalizam i kakve tragedije i posljedice je donio Balkanu.

“Region nije u periodu Dejtona, a Srbija i Kosovo nijesu u periodu Rambujea. Region se promijenio nabolje, ali što više EU zaostaje, više će biti nacionalističkih ideja na Kosovu. Ako Kosovo ostane izlovano, doći će do rasta nacionalizma, a to nije u skladu sa evroatlanstkim vrijednostima. Potrebno je da EU perspektiva bude opipljivija građanima. U suprotnom, umjesto o pomirenju, pričaće se o konfliktu. Ljudi će se s pravom pitati da li EU žel Kosovo”, kazao je Tači.

On je uvjeren da bi stvaranje Republike Srpske na Kosovu destabilizovalo Kosovo, priznajući da je dijalog dvije zemlje u krizi. Na to utiču osjetljivost odnosa Kosova i Srbije zbog gorke prošlosti, ali i teškoče da se donese konačna odluka o normalizaciji odnosa. 

“U Srbiji je to osjetljivo zbog lažnog mita o Kosovu koji je nametnut u Srbiji. Ovo je najbolji trenutak za rješavanje problema. Vraćamo se u stanje zamrznutog konflikta koji može da eskalira. Sporazum će donijeti mir cijelom regionu Zapadnog Baljana”, vjeruje Tači.

Kosovski predsjednik je rekao i da razmjena teritorija između Kosova i Srbije nije uopšte bila na dnevnom redu. Osvrnuo se i na razgraničenje između Crne Gore i Kosova, navodeći da je zbog tog trpio velike kritike, ali da zbog tog nijesu štetu imali na Crna Gora ni Kosovo.

Srbija, kazao je, vodila agresivnu kampanju kako bi spriječila međunarodnu konsolidaciju Kosova.

“Prepreka za članstvo u UNESKO prozvod je kampanje Srbije. Ne zalažem se za palestinski model konsolidacije Kosova”, kazao je Tači.

On je saopštio podatak da više od 70 odsto građana želi sporazum sa Srbije, koji bi bio konačan i pravno obavezujući, s ciljem očuvanja duha, karaktera i multietničnosti Kosova.

Tači je, govoreći o tome kako vidi EU, rekao da nakon evropskih izbora želi da prepozna novi pristup prema državama Zapadnog Balkana.

“Što se tiče uticaja drugih ideja vezanih za islamski fundamentalizam, na Kosovu imamo tradicionalni islam, tolerantni islam koji podrazumijeva suživot sa drugima. Imamo suživot islamske, pravoslavne i katoličke vjere”, rekao je Tači.

Uprkos tradicionalnom islamu na Kosovu, kako je rekao, identitet građana te zemlje je evropski.

“Ekstremistički elementi nijesu uspjeli ni 98-e, 99-e. Niko nije tolerisan. Zato smo zadobili povjerenje međunarodne zajednice”, rekao je Tači, uz ocjenu da su Albanci u regionu fer i konstruktivan narod.

Izvršni potpredsjednik Atlantskog saveza Dejmon Vilson u uvodnom izlaganju je kazao da je Đukanovuć usmjerio svoju zemlju ka nezavisnosti, ali i NATO alijansi, čija je članica već dvije godine: “I to je izvanredno dostignuće. U ovom regionu nema deficita liderstva, ova dva lidera, Đukanović i Tači, kreiraju istoriju”.