Za borbu protiv dezinformacija potrebna je politička volja

Obrazovanje je jedini  način da se društvo izbori sa dezinformacijama, tim opasnim  fenomenom koji nanosi ozbiljne štete svim zemljama, zaključeno je na  panelu posvećenom borbi protiv dezinformacija, organizovanom u okviru jubilarnog 10. 2BS foruma.

Milan Jovanović, istraživač crnogorskog  Digitalnog forenzičkog centra smatra da je za uspješnost borbe protiv lažnih vijesti u svim društvima ključno postojanje političke volje i razumijevanja da se se radi u opasnom fenomenu. Nijedna fact-checking organizacija ne može sama da se izbori sa tako kompleksnom pojavom, taj problem mora da bude na politčkoj agendi. 

Podsjećajući  da dezinformacije postaje od kada i sam jezik, Jovanović je kazao da su zahvaljujući tehnologiji, dezinformacije došle u prvi plan. Od amerčkih izbora 2016. koji se smatraju prekretnicom   u pogledu globalnog  uspona  ovog fenomena, upotreba tehnologije  je ta koja je državama i političarima mogućila da šire dezinformacije, miješaju se u poslove drugih država, kreiraju političko mišljenje i izvlače korist za sebe, kazao je on.  On podsjeća da tehnologija sama po sebi nije loša, pitanje je kako se upotrebljava.

Kao ilustrativan primjer Jovanović je naveo minule parlamentarne izbore u Crnoj Gori, kada je cijela država bila preplavljena lažnim vijestima iz Srbije čak, kako je kazao, u tolikoj mjeri da se posmatrač ne može oteti utisku da je Crna Gora na pragu rata. Slično je bilo i kada je Crna Gora primaljena u NATO savez.

Vrijeme sadašnje pandemije samo je osnažilo teorije zavjere i generisalo mnoštvo novih lažnih vijesti, a prijemčivost tih teorija za obične gradjane leži, prema njegovim riječima u tome što te teorije i vijesti nude lake odgovore.

Praveći paralelu izmedju američkih izbora 2016 i ovogodišnjih, Nikolas Yap iz Atlantskog Savjeta Amerike je kazao da su tokom ove kampanje lažne vijesti mnogo lakše otkrivane i da je proaktivni pristup fact-cheching organizacija imao pozitivan rezultat.  Međutim, prozivodjači lažnih vijesti su i sami proromijenili taktiku, prilagodili su sadržaj, napuštajući najveće platforme i usmjerili sadržaj prema posebnim grupama, i u tom poslu su i dalje uspješne. On je ukazao da sada neke zemlje čak prave paktove kako da sakriju hakerske napade ili  generišu lažne vijesti, dajući im autentičniji izgled. U tom kontektu pomenio je Rusiju i Iran.

Kao jedini uspješan način borbe sa lažnim vijestim i on je naveo obrazovanje, ali i angažman cijelog društva.

Jakub Janda, direktor Evropskog Centra za bezbjednosne politike je ukazao na mnogobrojne sličnosti između načina na koji Rusija i Kina  upotrebljavaju lažne vijesti. Oni imaju istovjetne strateške ciljeve u Evropi a to je da istisnu SAD, da pokidaju tranatlantske veze i ostvare svoj dominantan uticaj u Istočnoj Evropi i na Zapadnom Balkanu.

Za razliku od agresivne Rusije koja kosristi neke države kao posrednike, Kina ima tiši ali uporan i čvrst prostup, ona kupuje politički uticaj, tako što nalazi političatre koji će, privučeni oređenim benefitima, promovisati njen interes i širiti dezinfomacije koje ona želi.

Trenutno,  ciljevi dezinformacija koje plasira su da se skine krivica sa te zemlje za pandemiju koronavirusa, da se Kina pokaže kao spasilac koji pomaže dijeleći opremu i da se SAD prikaže kao sebična sila koja ne želi da priži ruku pomoći.

On je rekao da će Kina kažnjavati zemlje u Evropi koje pokušaju da isključe njene tehnološke gigante sa tendera za postavljanje 5G mreže, da će kažnjavati one koji imaju dobre odnose sa Tajvanom i da će na svaki način pokušati da skrene pažnju sa njenog kršenja ljudskih prava.

Ono što ga zabrinjava je da, za razliku od SAD-a, Evropa nema odgovor na to. Izleda da Evropa nije zabrinuta, pa onda nema razloga da ni Kina ni Rusija mijenjaju svoje ponašanje.

Podijelite na:

Povezani članci

Put Crne Gore ka EU: Navigacija istočno-zapadnim struja...
Autorski tekst Azre Karastanović, izvršne direktorice Atlantskog saveza Crne Gore, objavljen u časopisu "Vanguardia Dossier" br. 91 (april-jun 2024)
Kratka istorija NATO saveza i pristupanje Crne Gore
U četvrtak, 4. aprila 2024. godine, obilježavamo 75 godina od osnivanja NATO saveza
Prijavite se za Nagradu za etičko novinarstvo
Međunarodna organizacija ARTICLE19 i Atlantski savez Crne Gore pozivaju novinare da se do 12. aprila prijave za nagradu za etičko novinarstvo
Čestitka Švedskoj povodom pristupanja NATO-u
Čestitku je ambasadorki Kraljevine Švedske uputila predsjednica Atlantskog saveza Crne Gore, prof. Milica Pejanović-Đurišić
Građani dali preporuke za reformu procesa odlučivanja
U projektu je učestvovalo 50 građana iz cijele Crne Gore, prethodno odabranih po principu reprezentativnog uzorka, a diskusijama je upravljalo 10 moderatora
Za borbu protiv dezinformacija potrebna je politička volja
Prijavite se na Newsletter