Zapadni Balkan imaće jaku podršku Njemačke

Zapadni Balkan imaće jaku podršku Njemačke, a zemlje aspiranti za članstvo u Evropskoj uniji (EU) trebalo bi da odrade svoje domaće zadatke, jedna je od poruka sa panela “Zapadni Balkan – gremlini prošlosti i bajke budućnosti” u okviru To Be Secure (2BS) Foruma, koji se održava u Budvi.

I dok državni sekretar u njemačkom Ministarstvu odbrane Tomas Silberhorn obećava jaku podršku njemačke vlade zemljama Zapadnog Balkana, sekretar za sigurnosnu politiku pri Ministarstvu vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peter Staraj smatra da je balkanskim zemljama potrebna konkretna nagrada za ostvarene rezultate.

“Balkanskim državama trebaju konkretne nagrade za rezultate, jer je bilo dobrih rezultata u prošlosti. Nadam se da će u junu biti konkretnih koraka. Svaka država ostvarila je napredak u određenim oblastima”, kazao je Staraj na panelu “Zapadni Balkan – gremlini prošlosti i bajke budućnosti” u okviru To Be Secure (2BS) Foruma koji se održava u Budvi.

Staraj je rekao da mu je veoma drago što je Crna Gora članica NATO-a, izražavajući nadu da uskoro otvori i posljednje poglavlje u pregovorima s EU.

“Podstičem sve zemlje regiona da odrade svoje domaće zadatke”, rekao je Staraj.

Bivši crnogorski premijer i ministar vanjskih poslova Igor Lukšić kazao je da je jedino razočaranje zbog nedostatka apetita za proširenje od strane Evropske unije (EU).

“Kad smo otvorili pregovore u junu 2012. godine često su me pitali kad bi Crna Gora mogla biti članica. Tada je moj odgovor bio 2020, 2021. A 2020. je tu već i nema znakova još. Ako čitamo izvještaj Evropske komisije, izgleda da ima još dosta toga da uradimo u pogledu domaćih zadataka”, rekao je Lukšić. 

Jako je važno, smatra Lukšić, da se postaramo da imamo dovoljno ekonomske dinamike u region.

“Mislim da je EU važan prirodan partner svih zemalja. Ako obezbijedimo ekonomsku dinamiku u region, obezbijediće se veći stepen socijalne mobilnosti u region, što će dovesti do jačeg principa vladavine prava”, rekao je Lukšić.

Partnerstvo s EU, kako je rekao, trebalo bi da ostane jako, a važno je da radimo zajedno sa svim državama regiona.

“Da razbijemo taj začarani krug koji se ponavlja u region”, rekao je Lukšić. 

Sa druge strane, izvršni potpredsjednik Atlantskog saveza Dejmon Vilson smatra da region mora da se probudi.

“Ne možemo samo da konstatujemo da je bio napredak vladavine prava”, kazao je Vilson. 

Govoreći o odnosima Srbije i Kosova, on je rekao da nije poenta razmjena teritorija. Namjera je bila da srpski i kosovski lider dođu do zajedničkog dogovora.

“Nije poenta u crtanju granica. Mi želimo da podržimo proces, ali nemamo preduslove”, kazao je Vilson.

Sa druge strane, državni sekretar u njemačkom Ministarstvu odbrane Tomas Silberhorn ocjenjuje da je model integracije u NATO i EU takav da se organizuje partnerstvo koje omogućava svima da snize granice između etničkih grupa. 

Kad je riječ o eventualnoj razmjeni teritorija između Srbije i Kosova, on smatra da bi tako nešto moglo otvoriti Pandorinu kutiju.

Marina Pendeš, ministarka odbrane BiH, rekla je da se sa problemom migranata suočavaju one zemlje koje nijesu članice Evropske unije.

Ona je istakla da je pomalo razočarana odnosom Evropske komisije kad su u pitanju EU integracije BiH, ali da je ipak optimista.

“BiH je dio Evrope. Vrijednosti koje dijelimo sa EU su vrijednosti koje se poštuju i u BiH”, kazala je ona.

Podijelite na:

Povezani članci

Put Crne Gore ka EU: Navigacija istočno-zapadnim struja...
Autorski tekst Azre Karastanović, izvršne direktorice Atlantskog saveza Crne Gore, objavljen u časopisu "Vanguardia Dossier" br. 91 (april-jun 2024)
Kratka istorija NATO saveza i pristupanje Crne Gore
U četvrtak, 4. aprila 2024. godine, obilježavamo 75 godina od osnivanja NATO saveza
Prijavite se za Nagradu za etičko novinarstvo
Međunarodna organizacija ARTICLE19 i Atlantski savez Crne Gore pozivaju novinare da se do 12. aprila prijave za nagradu za etičko novinarstvo
Čestitka Švedskoj povodom pristupanja NATO-u
Čestitku je ambasadorki Kraljevine Švedske uputila predsjednica Atlantskog saveza Crne Gore, prof. Milica Pejanović-Đurišić
Građani dali preporuke za reformu procesa odlučivanja
U projektu je učestvovalo 50 građana iz cijele Crne Gore, prethodno odabranih po principu reprezentativnog uzorka, a diskusijama je upravljalo 10 moderatora
Zapadni Balkan imaće jaku podršku Njemačke
Prijavite se na Newsletter