Djorđe Radulović,  ministar inostranih poslova Crne Gore, rekao je da se spoljnopolitički prioriteti Crne Gore neće promijeniti.

Ostajemo posvećani članstvu u EU, želimo da ostanemo kredibilan partner NATO alijanse, avgustovski izbori ništa neće promijeniti, iako se čuju takva strahovanja.

Želim da vas uvjerim da  nema promjena  u tom pogledu.  Posvećeni smo i  tim ciljevima i jačanju dobrosusjedskih odnosa, kazao je on učestvujući na panelu Put naprijed u post -pandemijskom svijetu.

On je kazao da će  Crna Gora nastaviti da slijedi istu politiku kao i EU i da će učiniti sve da se proces integracija, koji je bio zastao, intezivira.

Radulović naglašava da Crna Gora, štiteći svoje prioritete, ne želi da stvara neprijatelje drugdje.

Mi nijesmo neprijatelji Rusije, ali treba da se zna da je naš proritet zajednička bezbjednosna politika koju je proklamovala EU, zaključuje Radulović.

Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograd-Priština i druga pitanja vezana za region Zapadnog Balkana, smatra da zemlje Zapadnog Balkana treba da nastave da njeguju orijentaciju prema EU. Znam da su pregovori zastali, ali mi smo tu, ne dajte se obeshrabriti.

Primjer Sjeverne Makedonije pokazuje da ne postoje prepreke da se nešto postigne kad se hoće i uvjeren sam u pozitivnu budućnost Zapadnog Balkana, kazao je Lajčak, dodajući da je Balkan poznat po tome što proizvodi više istorije nego što se može stvari.

Molim vas, iz prošlosti se može učiti, ali ne treba dozvoliti da ona potisne sadašnjost i da zamagli vidike. Ostanite orijentisani na EU, zamolio je on.

Naglasio je da je pomoć koju je EU uputila zemljama Zapadnog Balkana, u vrijeme pandemije, svjedoči da je Unija posvećena regionu.

Naravno, zemlje kandiodati  moraju se dokazati, pokazati da su kvalifikovane za klub  u koji žele da udju.

Andreja Metalko Zgombić, državna sekretarka u Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske, na pitanje kako vidi novu metodologiju o pristupanju članica EU, kaže da je ta metodologija dala novi impuls procesu pridruživanja, jer se zemlje žele ohrabiti da  ubrzaju interne reforme i da  mogućnost nagrađivanja onih koji marljivo ispunjavaju svoje obaveze može da bude podsticajna.

Ona je pozvala na snižavanje nacionalističkih tenzija i proširivanje političkog dijaloga.

Punog srca podržavamo Crnu Goru, kazala je ona.

James Ker-Lindzi , profesor sa Londonske škole ekonomije  kazao je da živimo u svijetu punom izazova . Post-kovid svijet nam donosi nove izazove. Mnoge znamo kako da riješimo, a neke ne možemo. Mislim da je sve to pitanje pitanje političke volje. tj da znamo gdje su izazovi.

Gledajući sukob na relaciji Beograd -Priština, pokazalo se da sve što  se dogovorimo zastaje na nivou kada treba da se implementira. Podsjećajući na različite stavove koje su rješenju tog promlema imali SAD i EU, on je izrazio nadu da će  se, nakon promjene administracije u Vašingtonu, njihovi stavovi  približiti. On je dodao da i EU mora da bude ambicioznija  ako želi da  riješi to pitanje.

Ker Lindzi je  istakao da je posebno razočaravajuće kada  na putu pridruživanja nekih zemalja kao kočnica iskrsnu ne neki stvarni problemi, nego neki iracionalni, istorijski.

Zar je pitanje ko je bio Goce Delčev bitnije od ekonomskog i opšteg progresa zemlje, upitao je on  aludirajući na sukob izmedju Sjeverne Makedonije i Bugarske. Dodaje da je  vrijeme da se takva pitanja pomjere sa agende i da ljudi sa Zapadnog Balkana počnu da misle racionalno.