Zaštita nevojnih objekata u rizičnim zonama

Autor: Srđan Popović, CSP (objavljeno u magazinu “Bezbjednost” broj 8)

Veliki broj organizacija svoje poslovne aktivnosti obavlja na tržištima u razvoju, tržištima prepunim izazova za poslovanje i stabilnost operacija, ali i bezbjednosnih izazova i prijetnji za živote svojih zaposlenih. Primjena odgovarajućih strategija suprotstavljanja izazovima je od esencijalnog značaja u sprečavanju gubitaka – od onih izazvanih prekidima poslovnih aktivnosti zbog iznenadnih promjena u poslovnom ambijentu do onih izazvanih agresivnim akcijama terorističkih organizacija, često praćenim gubitkom života ili materijalnim štetama.

Prisutna neizvijesnost, karakter rizika i vrste prijetnji u sredinama koje vojnim prisustvom uspostavljaju stabilnost i omogućavaju razvoj društva i demokratije, uslovljava primjenu složenih i kompleksnih mjera kojima bi se trebalo štititi ključne vrijednosti, a prvenstveno životi ljudi. Prisustvo stranih trupa doprinosi da se kao pripadnici vojske identifikuju i druga lica čiji karakter boravka u ratnoj zoni ima ne-vojni karakter, a čime se zaštita ovih lica, njihovih organizacija i mjesta na kojima borave i rade dodatno usložnjava.

U odabiru meta pogodnih za napad, teroristi nakon sprovedene opservacije najčešće odabiraju metu koja će izazvati dovoljnu medijsku pažnju i koja ima manji stepen zaštite od čvrsto obezbijeđenih vojnih baza. Odgovor na terorističke prijetnje koje karakteriše stalna evolucija taktike dejstva, sve veća utreniranost i osposobljenost terorista koji nekad demonstriraju elemente dejstva pripadnika specijalnih jedinica, mora biti kompleksan, odlučan i snažan, uz primjenu mnoštva mjera koje se pružaju po dubini prostora koji se štiti. Cjelovitost sistema mora biti ostvarena primjenom ofanzivnih i defanzivnih taktika djelovanja u cilju sprečavanja nastanka događaja, otkrivanja događaja u ranim fazama, uspješnu odbranu i brz oporavak u slučaju incidenta. Psihološka stabilnost pripadnika obezbjeđenja može imati presudnu ulogu u borbi sa onima koji napadaju sa namjerom da u toj borbi daju život i u čijoj taktici nema povlačenja.

Vrijednost, koja se izražava hiljadama ljudskih života u civilnim bazama, u okruženju gdje je rizik od terorističkih napada određen brojem 4, na skali do 5, uslovljava izuzetno ozbiljan odgovor i kontinuirano praćenje nivoa prijetnje, spremnost na trenutni odgovor i prelazak iz stanja prividne pasive u progresivnu dinamiku sa ciljem rješavanja nastale prijetnje. Objekti za smještaj civilnih radnika, pripadnika međunarodnih organizacija, dobijaju elemente obezbjeđenja tvrdih vojnih baza.

Aktivnosti obezbjeđivanja objekata za smještaj civila podrazumijevaju primjenu svih mjera potrebnih za uspjeh operacija koje se odvijaju u bazama, uz omogućavanje što veće slobode aktivnosti i poslovnih operacija kroz odgovarajuće upravljanje prisutnim rizicima i primjenom mjera kojima se smanjuje ranjivost štićenih vrijednosti i izloženost tih vrijednosti prijetnjama iz redovnog okruženja. Bitno je zapaziti da je aktivnost usmjerena na adekvatno upravljanje identifikovanim rizicima, ne i na njihovu eliminaciju.

Kao odgovor na rizike i prijetnje, mjere koje se primjenjuju moraju uključiti mjere za odbranu, mjere za povećanje stepena sigurnosti, mjere za zaštitu zdravlja, kao i bezbjednosne mjere, posebno mjere na zaštiti perimetra o kojima će ovdje uglavnom biti riječ. Mjere na zaštiti perimetra imaju za cilj držanje prijetnje izvan sigurne zone i treba im posvetiti posebnu pažnju.

Odbijanje prijetnje

Idealna taktika podrazumijeva primjenu mjera kojima se kreira ambijent koji ne pogoduje razvoju bezbjednosnog incidenta. Set ofanzivnih i defanzivnih mjera trebalo bi da ostvari efekat odbijanja napadača i usmjeravanja prijetnje na druge, manje zaštićene ciljeve.

Razmjena obavještajnih podataka često igra ključnu ulogu u prevenciji napada jer svaka informacija o postojanju konkretne prijetnje rezultira podizanjem nivoa budnosti, uvođenjem novih mjera, zabranom određenih aktivnosti, kako na samom lokalitetu koji se obezbjeđuje, tako i u njegovoj okolini. Saradnja sa službama bezbjednosti i vojnim snagama čije su aktivnosti usmjerene na identifikaciju potencijalnih izvršilaca u spoljnoj sredini i eliminaciju prijetnje prije sprovođenja napada, značajno doprinosi kvalitetu obezbjeđenja ne-vojnih objekata.

Postojanje dodatne kontrole na javnoj površini, kontrolno-propusnih punktova na prilaznim koridorima, plasiranje informacija o podršci tzv. QRF (Quick Reaction Force) timova, primjena planskih aktivnosti i mjera kontra-obavještajne zaštite, te drugih mjera, produbljuju zonu obezbjeđenja i pomjeraju tačku detekcije prijetnje i registrovanja napada na prostor izvan perimetra koji se štiti čime se u osnovi onemogućava nastajanje incidenta ili se on inicira dalje od ključnih vrijednosti i dobija vrijeme za reakciju službi obezbjeđenja.

Kako u prostoru izvan perimetra, tako se i stvaranjem tzv. “stand-off” distance između perimetarskog zida i “sigurne zone” objekta, koju smo najčešće koristili za parking prostor ili obavljanje manje važnih procesa, realizuju neke od anti-terorističkih mjera koje za cilj imaju zaštitu od dejstva tzv. VBIED (Vehicle-Born Improvised Explosive Device) napada. Ojačavanjem spoljnjeg perimetra postavljanjem “T-wall” betonskih prepreka, koje usmjeravajući talas eksplozije ublažavaju njegovo dejstvo, kao i HESCO barijera, koje apsorbuju udarni talas eksplozije i smanjuju mogućnost nastanka povreda sekundarnog tipa, nastalim od betonskih elemenata fortifikacijskih prepreka uništenih u eksploziji, umanjuje se mogućnost nekontrolisanog prodora. Želimo da napad usmjerimo na tačke na kojima očekujemo napad terorističkih grupa, a gdje ponovo primjenom odgovarajućih mjera djelujemo na slabljenje efekta iznenađenja napadom, usporavanja samog napada i stvaranja uslova za neutralisanje napada na mjestima koja su udaljena od ključnih vrijednosti koje se štite.

Kontrola na perimetru

Kontrolno-propusna mjesta često predstavljaju slabije tačke perimetarskog zida sa specifičnom problematikom koja zahtijeva rješenje koje balansira između potrebe da se omogući brzina protoka lica i vozila i potrebe da se pruži odgovarajući nivo zaštite vrijednostima unutar objekta. Situaciju dodano usložnjava to da veliki broj ljudi i vozila u najfrekventnijim časovima, pretvara kontrolno-propusni punkt u metu pogodnu za napad.

Zahtjevi procesa i bezbjednosna problematika tjeraju na poštovanje propisa u kreiranju rješenja za kontrolno-propusne punktove. Analiza protivnika i taktike dejstva, snaga resursa kojim raspolaže i prednost koju bi mogao ostvariti iznenadnim napadom na kontrolno-propusnom punktu, mora biti „istopljena“ primjenom pasivnih mjera za ublažavanje efekta napada i sprečavanje brzog napredovanja prema dubini prostora koji se štiti.

U redovnoj proceduri najčešće primijenjene mjere podrazumijevaju upotrebu opreme za snimanje podvožja vozila koja ulaze, upotrebu pasa za traženje eksploziva, ali i privremeno oduzimanje mobilnih telefona dok je vlasnik telefona u krugu objekta koji se štiti. U pojedinim aplikacijama moguća je primjena softvera za inteligentnu analizu video snimka sa ciljem detekcije neuobičajenog ponašanja u neposrednoj okolini objekta, kretanja ili detekcije ostavljenog objekta u određenoj zoni i na drugim mjestima, a koje podižu nivo bezbjednosti upotpunjujući rad ljudi na osmatračnicama i stvarajući kontinuiran, objektivan nadzor nad spoljnim perimetrom, alarmirajući nadzorni centar u slučaju detekcije neuobičajenog ili neočekivanog događaja u definisanoj zoni. Ukoliko je moguće, inteligentna analiza video snimka se može koristiti i za prepoznavanje tablica vozila koja se nalaze na spisku sumnjivih, te iniciranje funkcija aktivnih barijera za sprečavanje ulaska vozila i lica, kao i alarmiranje službe obezbjeđenja.

Raspored ljudstva angažovanog na obezbjeđenju, njihova koncentracija na određenim tačkama, budnost i osmatranje okoline, tražeći da se uoče karakteristični signali koje emituju oni koji svjesno i sa namjerom žrtvuju sebe, mora biti takva da pruži zaštitu dovoljnom koncentracijom snaga uz istovremenu zaštitu ljudstva od direktnog napada i izbjegavanja stvaranja mete pogodne za realizaciju napada.

Percepcija je realnost

Sprovođenje opservacije i prikupljanja podataka o meti je nezaobilazna aktivnost u pripremi terorističkog napada, te je stoga potrebno stvoriti sistem zaštite informacija, omogućiti nadzor nad unutrašnjim perimetrom i identifikaciju sumnjivih ljudi i događaja. Provjere identiteta i eventualne povezanosti sa terorističkim organizacijama osoba koje ostvaruju poslovne kontakte obavezne su kako na početku saradnje, tako i u toku iste sprovođenjem periodičnih provjera.

Slika koju o sebi stvara služba obezbjeđenja, opremljenost pripadnika službe, njihovo samopouzdanje i opšta slika o sistemu zaštite sigurno će biti analizirana kod onih koji imaju negativne namjere u procesu donošenja odluke o meti i načinu napada. Percepcija koja se ima o sistemu zaštite i pripadnicima obezbjeđenja može uticati na vjerovatnoću nastajanja napada.

Odnos kojim se uvažavaju kulturološke, vjerske i druge razlike u sredini u kojoj se obavlja zaštita je veoma važan. Izgradnja odnosa sa lokalnom sredinom na mikro-lokaciji treba biti na spisku redovnih aktivnosti kojima menadžment, pa i dio menadžmenta koji se bavi bezbjednošću, poklanja pažnju.

Podijelite na:

Povezani članci

Put Crne Gore ka EU: Navigacija istočno-zapadnim struja...
Autorski tekst Azre Karastanović, izvršne direktorice Atlantskog saveza Crne Gore, objavljen u časopisu "Vanguardia Dossier" br. 91 (april-jun 2024)
Kratka istorija NATO saveza i pristupanje Crne Gore
U četvrtak, 4. aprila 2024. godine, obilježavamo 75 godina od osnivanja NATO saveza
Prijavite se za Nagradu za etičko novinarstvo
Međunarodna organizacija ARTICLE19 i Atlantski savez Crne Gore pozivaju novinare da se do 12. aprila prijave za nagradu za etičko novinarstvo
Čestitka Švedskoj povodom pristupanja NATO-u
Čestitku je ambasadorki Kraljevine Švedske uputila predsjednica Atlantskog saveza Crne Gore, prof. Milica Pejanović-Đurišić
Građani dali preporuke za reformu procesa odlučivanja
U projektu je učestvovalo 50 građana iz cijele Crne Gore, prethodno odabranih po principu reprezentativnog uzorka, a diskusijama je upravljalo 10 moderatora
Zaštita nevojnih objekata u rizičnim zonama
Prijavite se na Newsletter