Savremeno doba uvelo nas je u novu realnost gdje društvene mreže i mediji kreiraju i  plasiraju narative i informacije kojima se podriva legitimitet ne samo crnogorskog već i društava širom svijeta.

Aktuelni situacija koja se tiče Zakona o slobodi vjeroispovijesti produbila je krizu u odnosima Srpske pravoslavne crkve i crnogorske države. To je rezultiralo intenzivnom  dezinformacionom kampanjom, a sljedstveno tome manjkom povjerenja u medije, s krucijalnim pitanjem – kome vjerovati?

U takvim uslovima, rad sa mladima, srednjoškolcima i studentima, je od ključnog značaja u borbi protiv dezinformisanja. Stoga je Digitalni forenzički centar ASCG organizovao dvodnevnu radionicu (4-5. mart) za mlade koji su iskazali interesovanje za obuku. Cilj je bio da polaznici saznaju više o sveprisutnijem fenomenu dezinformisanja, kako se boriti protiv te pojave, koji psihološki aspekti stoje iza kampanja dezinformisanja, koji je način djelovanja (modus operandi) kampanja viđenih širom Evrope i svijeta i još mnogo toga.

Predavači Darko Brkan iz Raskrinkavanja i Milan Jovanović iz DFC-a su, nakon teoretskog znanja, prezentovali učesnicima dvodnevnog treninga praktične vježbe. Edukovali su ih kako se pronalaze informacije, radi provjera tačnosti tekstova putem open-source alatki, utvrđuje geolokacija i konačno piše tekst. Nakon toga su polaznici usvojeno znanje primijenili na konkretnim primjerima.

Polaznicima je ukazano i kako se pravi dobra laž, uzimajući informacije koje nisu lako provjerljive. Istaknuti su tipovi medija (javne i privatne agencije, javni, komercijalni i onlajn mediji, društvene mreže). Bilo je govora o botovima i trolovima, pogrešnim tumačenjima pojmova i disktincije između istih.

Takođe, konkretnim primjerima predstavljeno je kako kreiranje dezinformacija može imati uporište u političkim interesima, ali često i u novcu.

Zaključci i preporuke:

  • Pojavni oblici medijskih manipulacija su: lažna vijest, prenošenje lažne vijesti, spin, dezinformacija, manipulacija činjenicama, pseudonauka, teorija zavjere, pristrasno izvještavanje, cenzura.
  • U domenu kredibiliteta, profesionalni mediji moraju imati objavljen impresum, kontakt, podatke, kao i podatke o vlasništvu i izdavaču, formu, sadržaj i transparentnost.
  • Učesnici su pokazali visok stepen medijske pismenosti, ostvarivši preko 83% tačnih odgovora na zadatom kvizu.
  • Učesnici su iskazali sposobnost da stvari iz teorije pretoče u praksu, kroz niz uspješno odrađenih vježbi iz raznih oblasti.
  • Pristup stavljanja fokusa na praktični i interaktivni dio, uz timski rad,  je ono što je prema rječima prisutnih zaista podiglo radionicu na viši nivo.
  • U Crnoj Gori je neophodan dugoročni proces podizanja svijesti u domenu medijske pismenosti kod najmladjih, kao i jačanje digitalne pismenosti, kao otpornost na dezinformacije.
  • Usaglašeno je da bi predmet Medijska pismenost trebao biti sastavni i obavezni dio školskog kurikuluma na nivou srednjih škola.
  • Prisutni su iskazali želju za daljim radionicama na različite teme, od uticaja na medije prilikom pisanja i objavljivanja teksta, detaljnjim prikazom open-source alatki do radionice koja bi obrađivala sigurnost i bezbjednost na internetu.

Danas je u prostorijama Atlantskog saveza Crne Gore održan sastanak sa delegacijom Kanade u sljedećem sastavu: Majkl Kaduk, Kristina Mastelika, Brajan Ebel, i Natali Nidoba. Na sastanku je bilo riječi o aktuelnim temama u Crnoj Gori, a naročito o trenutnoj situaciji, odnosno, Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Takođe, predstavljen je i rad Digitalnog forenzičkog centra koji se aktivno bavi borbom protiv dezinformisanja i lažnih vijesti kao i istraživanje u vezi sa aktuelnom dezinformacionom kampanjom.
Pedsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera, je istakao da je vrlo pozitivno to što je Kanada pokazala interesovanje za Crnu Goru i region, što je pokazatelj da nismo sami.

OBUKA ZA MLADE DIGITALNE ŠERLOKE

4-5. mart, 2020. godine

Digitalni forenzički centar Atlantskog saveza Crne Gore (DFC) organizuje obuku za zainteresovane studente koji žele da nauče više o fenomenu dezinformisanja, koji psihološki aspekti stoje iza organizovanih kampanja dezinformisanja, kako se boriti protiv ove pojave, kako koristiti alatke otvorenog izvora i metode istrage i istraživanja, kako provjeriti informacije, izvore i još mnogo toga.
Ciljna grupa su studenti sa različitih fakulteta u Crnoj Gori koji će biti odabrani na osnovu testiranja. Neki od ciljeva ove obuke su: podizanje svijesti o potrebi za digitalnim šerlocima, jačanje kritičkog razmišljanja i istraživanja koja će studenti samostalno sprovoditi; osnaživanje mlađih generacija i budućih lidera i sl. Studenti će biti podijeljeni u 4 grupe od po 5 osoba i dobiće zadatak i analizu koju treba sprovesti na osnovu stečenog znanja tokom dva dana ove obuke. Rezultat ove aktivnosti – biće publikacija sa ključnim porukama i preporukama sa Obuke za mlade digitalne šerloke.
Digitalni forenzički centar identifikuje, objašnjava i bori se protiv problema dezinformisanja i narativa lažnih vijesti kroz istraživanje otvorenih izvora. Ovaj digitalni “hab” se bori protiv medijskog i digitalnog dezinformisanja kroz multisektorski i multidisciplinarni pristup kako bi se suzbile kampanje dezinformisanja i lažnih vijesti čiji je cilj destabilizovanje demokratskih procesa i institucija u državi.

ROK ZA PRIJAVU: 10. februar 2020. godine do 12 časova;
USLOVI: obuka je namijenjena studentima od prve do treće godine fakulteta sa znanjem engleskog jezika;
OGRANIČENJA: broj mjesta je ograničen na 20 studenata;
PROCES SELEKCIJE: selekcija će biti vršena na osnovu pisanog testiranja;
studenti će blagovremeno biti obaviješteni o datumu testiranja i rezultatima testa;

Prijave se vrše na mejl adresu [email protected] do 10. februara, do 12 časova.

Na konferenciji za medije održanoj u prostorijama Atlantskog saveza Crne Gore, 28. 01. 2020. u 11h, Milan Jovanović iz Digitalnog forenzičkog centra, predstavio je istraživanje u vezi sa aktuelnom dezinformacionom kampanjom. Cilj prezentacije bio je predstavljanje kvantitativnih i kvalitativnih rezultata, s osvrtom na ključne primjere dezinformisanja, analizu narativa medija, ali i ukazivanje na modus operandi ovakvih kampanja.

Prema njegovim riječima, u protekla tri mjeseca je objavljeno oko 35 hiljada članaka i objava na društvenim mrežama koje se direktno tiču  Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

„Kampanja dolazi iz Rusije i Srbije. Potpuno indikativno što u posljednja tri mjeseca od 35 hiljada članka koji se tiču ovog zakona, čak 20 hiljada dolazi iz Srbije, što govori da neko s namjerom pumpa određeni sadržaj koji postaje sve popularniji.“, kazao je Jovanović i dodao da je oko devet hiljada informacija stiglo iz Bosne i Hercegovine.

Jovanović je kazao da je ključna stvar da su pregledom društvenih mreža i portala utvrdili ključne grupe i pojedince koji se bave ovom temom na način što plasiraju lažne vijesti.

Kako je kazao, u istraživanju su više bili fokusirali na konkretne primjere dezinformacija u cilju prikazivanja svega što jedna dezinformaciona kampanja sa sobom nosi, što nijesu samo lažne vijesti i dezinformacije.

Jovanović je objasnio da su to su pozivi na nasilje, radikalizacija komentara, iskorišćavanje djece u svrhe u političke i propagandne svrhe.

On je naveo da prezentacija predstavlja jedan siže onoga što je rađeno u prethodna tri mjeseca.

„Mislim da nijedna platforma, mediji ili društvena mreža nijesu izuzeti iz ove kampanje, Fejsbuk kao najveća društvena mreža zajedno sa medijima predstavlja najveći izvor informacija ali nažalost i dezinformacija“, rekao je Jovanović.

Jovanović je kazao da je analizom samog modus operandi dezinformacione kampanje u Crnoj Gori utvrđeno da je isti bio zastupljen u zemljama jugoistočne Evrope, u Ukrajini i  zapadnim zemljama.

„Ako je kampanja po istom modusu operandi u pomenutim zemljama pokrenuta iz Rusije, moglo bi se zaključiti da i ova dolazi sa iste adrese“, rekao je Jovanović.

Kako je obajsnio, problem dezinformacija nije nešto što se na jednostavan način može riješiti, jer bi u suporotnom ovaj problem bio neutralisan u mnogo razvijenijim zemljama i društvima.

„Smatram da uvijek treba raditi na sebi i da je to najbolji odgovor kako biti otporan na dezinformacije. Potrebno je provjeravati izvore informacija i ne vjerovati u sve što se plasira”, rekao je Jovanović.

On je kazao da su protesti koji su organizovani zbog zakona o slobodi vjeroispovjesti na početku bili samo duhovni, ali da su vremenom počeli da poprimaju političke dimenzije.

„Protesti su na početku bili duhovnog karaktera , što se može vidjeti po nedostatku bilo kojih propagandnih materijala, zastava i drugih nacionalističkih obilježja. Prema svemu onome što vidimo sada, postoji taj trend da litije poprimaju politički karakter“, kazao je Jovanović.

Kako je kazao, potrebno je više pažnje posvetiti edukaciji djece, da nadležni organi u tom smislu treba da ulože više napora i dodao da hapšenja ne mogu biti način u borbi protiv dezinformacija.

Odjeljenje za javnu diplomatiju NATO organizuje konferenciju pod nazivom „NATO konferencija o integrisanom pristupu komunikacijama“  koja se održava u Briselu 23. i 24. januara 2020. godine i okuplja stručnjake iz istraživačkih centara i akademske oblasti, zajedno sa vladinim zvaničnicima i ekspertima za komunikaciju, kao i predstavnike iz oblasti industrije i kulture. U radu konferencije na visokom nivou, učestvuje i Atlantski savez Crne Gore. Cilj konferencije je da se analiziraju posljednje političke diskusije u Londonu i isplanira integrisani pristup komunikaciji u narednim mjesecima i godinama.  

Atlantski savez Crne Gore u saradnji sa Pravnim fakultetom Univerziteta Crne Gore i uz podršku NATO Odjeljenja za javnu diplomatiju organizuje radionicu pod nazivom Sprječavanje online radikalizacije mladih u Crnoj Gori koja će se održati u utorak 10. decembra na Pravnom fakultetu u Podgorici sa početkom u 8:30 časova.

Atlantski savez Crne Gore u saradnji sa Institutom za istočne studije organizuje javnu diskusiju i prezentaciju izvještaja: NATO: 1949 – 1999 – 2019. Dvadeset godina Poljske u okviru 70 godina postojanja Saveza koja će se održati 28. novembra 2019. u hotelu CentreVille u Podgorici sa početkom u 9 i 30 časova.

Konferencija „DFC 365“ u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, održaće se 22. oktobra 2019. godine u hotelu CentreVille u Podgorici.

Konferencija pod nazivom „Geopolitika na Zapadnom Balkanu: perspektive za region“ koju realizuju Atlantski savez Crne Gore, Ambasada Bugarske i Fondacija Konrad Adenauer, će biti održana 27. juna u hotelu Ramada u Podgorici.

Atlantski savez Crne Gore je domaćin Međunarodne konferencije o vojnim komunikacijama i informacionim sistemima – ICMCIS 2019 koja će se održati 14-15. maja u Budvi. ICMCIS je jedinstvena međunarodna konferencija sa dvije decenije dugom tradicijom u vojnim komunikacijama i informacionim sistemima.