, ,

ATLANTSKI SAVEZ CRNE GORE RASPISUJE KONKURS ZA PRIJEM NOVIH ČLANOVA YATA

Organizacija mladih Atlantskog saveza Crne Gore (YATA Montenegro) objavljuje poziv za prijem novih članova.

YATA Montenegro je važan stub Atlantskog saveza Crne Gore, sa misijom aktivnog promovisanja evroatlantskih ideja i vrijednosti u crnogorskom društvu, kao i transatlantske saradnje mladih. Organizacija učestvuje u afirmaciji značaja uloge Crne Gore kao NATO članice u međunarodnim okvirima.  

Članstvo u YATA Montenegro mladim profesionalcima, studentima i istraživačima zainteresovanim za evroatlantsku bezbjednost nudi mogućnosti učešća u brojnim događajima u Crnoj Gori i inostranstvu, uključujući posjete relevantnim institucijama, susrete sa predstavnicima diplomatske mreže u Crnoj Gori, te prisustvo međunarodnim konferencijama iz oblasti bezbjednosti, demokratije i vladavine prava.

YATA Montenegro je dio YATA International, vodeće omladinske mreže koja okuplja više od 20 nacionalnih YATA organizacija, sa ciljem afirmacije transatlantskih vrijednosti ugrađenih u Sjevernoatlantski ugovor.

Članstvo u YATA Montenegro je na volonterskoj osnovi.

Zainteresovani kandidati/kinje mogu poslati svoj CV i motivaciono pismo na adresu [email protected], sa naznakom prijava za članstvo u YATA.

Kandidati/kinje koji uđu u uži izbor će, po završetku konkursa, biti pozvani na intervju.

Konkurs je otvoren do 25. maja 2022. godine, a pravo na prijavu imaju kandidati/kinje od 18 do 28 godina.

Predsjednica YATA Montenegro,

Milica Đukanović

/Objavio:
, ,

Saopštenje povodom promjene upravljačke strukture Atlantskog saveza Crne Gore

Na održanoj sjednici Skupštine Atlantskog saveza konstantovane su promjene u upravljačkoj strukturi organizacije. Dugogodišnjem predsjedniku Atlantskog saveza, Savu Kenteri, usljed izbora na funkciju direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, prestaje mandat na mjesto predsjednika Atlantskog saveza. Skupština takođe konstatuje prestanak mandata dosadašnjeg potpredsjednika Atlantskog saveza, Ranka Krivokapića, usljed preuzimanja funkcije ministra vanjskih poslova Crne Gore.

Istaknut je izuzetan doprinos koji je Kentera dao u razvoju Atlantskog saveza u proteklih 15 godina, čineći ga jednim od vodećih tink-tenkova u Crnoj Gori posvećenog regionalnom miru i bezbjednosti, ističući strateški značaj NATO za stabilnost cijele evropske i evroatlantske zone, uključujući i region Zapadnog Balkana.

Atlantski savez čestita Kenteri i Krivokapiću preuzimanje državnih funkcija u ovom veoma značajnom tranzicionom momentu za Crnu Goru, uz uvjerenje da će u novim kapacitetima dati značajan doprinos zaštiti nacionalnih interesa Crne Gore i snaženju njenog međunarodnog ugleda.

Upravnom odboru Atlantskog saveza u obnovljenom sastavu, Milica Pejanović-Đurišić, Sharyl Cross, John Allen, pridružuje se novi član, Vlatko Cvrtila, dok će u operativnom smislu Atlantski savez zastupati i predstavljati izvršna direktorica, Azra Karastanović.

Atlantski savez će i u budućem periodu nastaviti da se čvrsto zalaže za demokratski razvoj Crne Gore i crnogorskog društva na evroatlantskom i EU putu uz poštovanje i osnaživanje zapadnih vrijednosti, ulažući još više napora da kroz sve forme dijaloga unaprijedi razumijevanje, značaj i uloge NATO Alijanse koja je donijela mir regionu Zapadnog Balkana i odbrambeno-bezbjednosnu sigurnost Crnoj Gori. 

/Objavio:
, ,

ONLAJN SESIJA: ČINJENICE VS. FIKCIJA: RUSKE DEZINFORMACIONE AKTIVNOSTI NA BALKANU

Događaji u 2022. godini pokazali su veći stepen spremnosti Zapada za suprotstavljanje ruskom hibridnom djelovanju, zaključak je sa Onlajn diskusije koju je organizovao Atlantski savez Crne Gore.

Na panelu na temu ruskih dezinformacionih aktivnosti na Balkanu učestvovale su Ivana Stradner, savjetnica Fondacije za odbranu demokratije i saradnica Instituta Amerikan Enterprajz i novinarka Biljana Jovićević. Moderator panela je bio Milan Jovanović iz Digitalnog forenzičkog centra.

Ivana Stradner je kazala da Rusija nije izgubila informacioni rat, ukazujući na ofanzivne informacione operacije koje ta država sprovodi širom svijeta, u regionima u kojima postoje njeni strateški interesi. Ona je navela da Rusija svoje informacione operacije vrši u Africi i Aziji, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi. Informaciono ratovanje postoji na Balkanu i može biti jako opasno zato što se na taj način potpuno polarizuje društvo i podižu tenzije koje dalje mogu da eskaliraju, kazala je Stradner.

Ukazala je i na specifičnost ruskog poimanja hibridnog ratovanja koje podrazumijeva kombinaciju informacionih operacija i kinetičke upotrebe sile što se, prema njenim riječima, jasno pokazalo na primjeru Ukrajine. U tom kontekstu, posebno je istakla sprovođenje hibridne strategije unutar same Rusije u kojoj, kako je ocijenila, vlada medijski mrak. Stradner smatra da Vladimir Putin koristi takav unutrašnji ambijent kako bi ostvario dugoročne ciljeve ruske spoljne politike – delegitimizaciju NATO, rušenje međunarodnog liberalnog poretka i uspostavljanje multipolarnog svijeta gdje će Rusija sjedjeti za istim stolom sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom.

Govoreći o Zapadnom Balkanu, istakla je da Rusija nema za cilj da vojno okupira region, već da zauzme njegov informacioni prostor. Kako bi se to spriječilo, Stradner ističe važnost detekcije takvog uticaja, ali i postojanja volje, kao i partnerske podrške u njegovom suzbijanju.

Iz ugla novinarske profesije, Biljana Jovićević je govorila o mreži ruskih medijskih proksija u Crnoj Gori i regionu, konstatujući da je Rusija mnogo uspješnija u vođenju propagandnog u odnosu na konvencionalni rat. Smatra da je agresija Rusije na Ukrajinu pokazala pravu uređivačku politiku nekih od najuticajnijih medija u Crnoj Gori, koji su pod kontrolom kapitala iz Srbije, a koji na ovako malom tržištu posluju iz političkih razloga. Preko srpskih medija čija je uređivačka politika prilagođena ruskom narativu posredno se širi ruski uticaj, kazala je Jovićević. Među njima, prema njenom mišljenju, prednjači portal IN4S kao klasično rusko-srpsko glasilo koje je svoj uzlet u Crnoj Gori doživjelo sa miješajem Srpske pravoslavne crkve i srpskih i ruskih političkih aktera u unutrašnja politička dešavanja. Drugi mediji koje navodi su portal Borba čiju uređivačku politiku vidi kao sličnu, ali manje agresivnu, kao i srpski tabloidi koji u Crnoj Gori imaju značajnu podršku. Takođe identifikuje i medije koji su u kontekstu rata u Ukrajini pokušali da zauzmu neutralnu poziciju, ali su se postepeno prilagodili zvaničnom stavu Zapada i kao primjer navodi Nacionalni javni servis.

Jovićević smatra da Crnu Goru treba posmatrati u sklopu sveobuhvatne ruske strategije za Balkan, čiji je cilj postojanje alternativnog bojnog polja i, shodno tome, podrivanje političkog jedinstva Evropske unije i NATO. Ona ocjenjuje da je ta strategija u slučaju Crne Gore imala određenog uspjeha, ali da je invazija na Ukrajinu imala za posljedicu pregrupisanje snaga unutar Evropske unije i NATO te njihovu značajniju pažnju na ovaj prostor.

Milan Jovanović je naglasio da je, i pored toga što u Crnoj Gori ne postoji nijedan zvanično registrovan ruski medij, ruska propaganda gotovo jednako snažna, te da su se, nakon invazije Rusije na Ukrajinu, intenzivirale aktivnosti pojedinih medija u Crnoj Gori, koji su dosljedno sinhronizovani sa stavovima ruskih i srpskih medija. Praveći paralelu između ruskog i srpskog medijskog prostora, Jovanović je kazao da za razliku od Rusije gdje očito postoji cenzura, u Srbiji i pored slobodnog protoka informacija tabloidi imaju veliki uticaj na formiranje stavova građana. Jovanović je zaključio da je aktuelna globalna kriza potencirala značaj NATO i crnogorskog članstva u Alijansi, dodatno osvjetljavajući unutrašnje slabosti koje su odraz crnogorske političke, nacionalne i socijalne fragmentacije i kontinuiranog upliva malignog uticaja spolja.

/Objavio:
, ,

NEMA MJESTA ZA ONE KOJI RADE PROTIV INTERESA CRNE GORE

“Pale su maske i vidjeli smo ko je ko u Crnoj Gori, ali vidjeli smo i ko je ko kada su pitanju neke druge zemlje. Vidjeli smo ko su pravi saveznici Crne Gore, i sada dobro znamo na šta možemo računati u nekom periodu koji je pred nama.” Poručio je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera, na konferenciji koju su organizovali Centar za spoljnu politiku i Hanns Seidel fondacija. Tema konferencije je bila Uticaj rata u Ukrajini na Zapadni Balkan.

Kentera je istakao da je prethodna Vlada pokazala da nema iskrenih namjera o prozapadnoj orijentaciji Crne Gore, a da je pokazatelj toga i odugovlačenje sa uvođenjem sankcija Rusiji zbog agresije nad Ukrajinom. Kako kaže, to je razotkrilo sve što smo znali i ono na šta smo upozoravali iz Atlantskog saveza. 30. Avgust 2020. i dalje smatra jednom od najboljih stvari koje su se dogodile Crnoj Gori jer osim što je došlo do smjene vlasti, shvatili smo koliko Crna Gora ima potencijala i koliko je prednjačila u EU integracijama u odnosu na ostale zemlje, a „koliko smo onda odjednom počeli da stagniramo i zaostajemo u odnosu na ostale i koliko smo se u jednom momentu približili Rusiji“. 

Rat u Ukrajini je pokazao kakve su namjere određenih partija, individua i zemalja u odnosu na Crnu Goru i Balkan, “tako da sad možemo, čini mi se, mnogo lakše i odlučnije ući u formiranje jedne Vlade koja prije svega mora biti, da se razumijemo, potpuno prozapadno orijentisana, proevropska vlada, pro-NATO vlada, koja neće ostaviti nikome nikakvih dilema kada je Crna Gora u pitanju.“

Crna Gora želi najbolje odnose sa svima, i kako Kentera navodi „ako neko ne želi takve odnose da gradi sa Crnom Gorom, i ako neko želi da svoje interese koji se kose sa interesima Crne Gore i kose se sa interesima NATO saveza, ovdje sprovodi u djelo, onda moraju dobiti adekvatan odgovor za to.”

Komentarišući formiranje nove vlade, predsjednik Atlantskog saveza je kazao da je Crna Gora platila cijenu sprovođenjem pogrešne politike od godinu i po dana i da je vrijeme da Crna Gora nedvoslisleno svima stavi do znanja njenu prozapadnu orijentaciju. „Svi oni koji misle dobro ovoj zemlji, koji žive u ovoj zemlji i koji žele da ovdje grade svoju budućnost zajedno sa svima ostalima koji ovdje žive, i da se zaista zalažu za jednu bolju budućnost, onda su i više nego dobrodošli da participiraju sjutra u toj Vladi, i da zaista doprinesu boljem kvalitetu života u Crnoj Gori.“ Zaključio je Kentera.

/Objavio:
, ,

Crnoj Gori potrebna nova pro-zapadna vlada

„Mislim da se uvijek susrijećemo sa teškim vremenima kada je u pitanju formiranje neke vlade u Crnoj Gori. Ne zbog lokalnih izbora, ne zbog nekih unutrašnjih problema, nego zato što je ovoj zemlji potrebna vlada što je prije moguće.“ Rekao je Kentera za Albansku nacionalnu radio televiziju, kao odgovor na pitanje o pregovorima za novu vladu.
Kentera je podsjetio da je Crna Gora do skoro bila NATO članica na koju su se svi mogli osloniti, što trenutno nije slučaj i da je Crna Gora u stanju blokade.

„Do skoro je Crna Gora bila jedan od najboljih primjera u Alijansi, gdje su svi mogli da se oslone na nas. Danas, to nije slučaj. Imamo više odluka vezanih za NATO i EU, koje još nijesu donešene, a to je sve zbog toga što nemamo vladu, zato je moramo formirati što prije“ Rekao je Kentera.

Kentera je istakao da najbolja stvar koja se dogodila u skorijoj istoriji Crne Gore je NATO članstvo, posebno kada se uzme u obzir trenutni rat u Ukrajini. Međutim, kako je on naglasio, Ruski uticaj je ipak prisutan u Crnoj Gori.
„Mogu samo da zamislim šta bi Rusi uradili ovdje preko svojih posrednika, a da nijesmo NATO članica. Zahvaljujući tome, ne mogu vojno intervenisati ovdje ili vršiti bilo kakav veći uticaj kao što su to uradili u Ukrajini, ali ono što oni žele da urade, i nemam sumnje u to, jeste da podriju demokratski sistem u Crnoj Gori i da pokažu kako zemlja koja je NATO članica može biti destabilizovana.“

Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore rekao je da postoje različiti ruski posrednici u Crnoj Gori, ali onaj najvažniji je Srpska pravoslavna crkva.
Kada je u pitanju formiranje nove vlade, koju bi predvodio Dritan Abazović, Kentera je upitan da li se nada da će ta nova vlada uvesti sankcije Rusiji.
„To ne bi trebalo biti upitno uopšte, jer nova vlada mora biti pro evropska, pro zapadna i pro NATO, u to niko ne treba da ima sumnje. U obavezi smo da sada formiramo takvu vladu u kojoj nema mjesta za bilo kakve ruske elemente.“ Rekao je Kentera.

Dodao je da je Crna Gora izgubila svoj kredibilitet u proteklih 15 mjeseci i da je potrebno da se vrati na svoj put.
„Od presudnog značaja je formiranje vlade koja je pro-NATO, pro-zapadna i pro-evropska. I naravno, odluke vezane za sankcije, odluke vezane za Rusiju i sve što je u skladu sa članstvom u EU, kao i obavezama koje imamo kao NATO članica. To je nešto što niko ne treba da dovodi u pitanje. Tako da, ko god misli da to izbjegne i da vodi ovu zemlju u suprotnom pravcu ili da se kocka sa tim, on ne može biti premijer, takvu vladu ne želimo ovdje.“ Zaključio je Kentera.

/Objavio:
, ,

Onlajn sesija: Ruska invazija na Ukrajinu i implikacije na Zapadni Balkan

Otpravnica poslova u Ambasadi Ukrajine u Crnoj Gori Natalija Fijalka kazala je da je napad Rusije na Ukrajinu novi talas agresije koja predstavlja brutalno kršenje Povelje Ujedinjenih nacija i osnovnih načela međunarodnog prava, kao i da je nova ruska ofanziva nastavak procesa iz 2014. godine, sa krajnjim ciljem uništenja ukrajinske državnosti.
Ona je u onlajn sesiji koju je organizovao Atlantski savez Crne Gore istakla da je posrijedi ratni čin i pozvala međunarodnu zajednicu da promptno reaguje preduzimanjem konkretnih akcija protiv agresora.
Ukrajinska predstavnica je istakla da cijeni riječi podrške ali da je neophodna konkretna akcija, pozivajući na uvođenje novog paketa sankcija uključujući isključivanje Rusije iz SWIFT sistema, zatim podršku jačanju ukrajinskih odbrambenih kapaciteta dostavljanjem naoružanja i vojne opreme.
Fijalka je istakla i da je Ukrajina dugo vremena upozoravala međunarodnu zajednicu da će Putin napasti tu državu, ali i da se neće zaustaviti na njenim istočnim djelovima i na Krimu. Kao veliki međunarodni problem je naglasila suočavanje sa novim talasom izbjeglica i otvaranje nove humanitarne krize.
Ona je saopštila da je Ukrajina aktivirala pravo na samoodbranu po članu 51 Povelje Ujedinjenih nacija. Ukrajina se brani jer nije bilo napada sa prostora Ukrajine na okupirane teritorije, izjavila je Fijalka, dodajući da je glavni cilj zaštiti ukrajinske građane sa obije strane.


Mihailo Samus, direktor Nove geopolitičke istraživačke mreže i zamjenik direktora Centra za istraživanje vojske, konverzije i razoružanja Ukrajine, komentarisao je vojne operacije i kapacitete Rusije i Ukrajine, navodeći da ruski napad nije bio očekivan s obzirom na ranjivosti njenih kopnenih snaga. Naveo je i da je težište širokog opsega ruske ofanzive na crnomorskoj floti i raketnim napadima čiji je cilj uništenje ukrajinskih vazdušnih snaga i protivvazdušne odbrane.
On je kazao da kopnene snage Ukrajine opremljene njemačkim naoružanjem uspješno uništavaju ruske tenkove u Donbasu, kao i da je, prema saopštenju ukrajinskog Ministarstva odbrane, uništeno šest ruskih aviona. Ako ukrajinske snage održe antiraketni sistem i ako uspješno odbrane Donbas i Krim, biće prilično izazovno da Rusija započne drugu fazu napada, istakao je Samus. Dodao je i da su ruski tenkovi ušli na ukrajinsku teritoriju zbog toga što je ukrajinska vojska stacionirana na 20-30 km od granice, kako bi izbjegla snažnu i pripravnu rusku artiljeriju.
Samus je zaključio da ukrajinsko-ruski rat treba da posluži kao iskustvo NATO članicama u pogledu jačanja vlastitih odbrambenih kapaciteta, ali i da se pokazalo da ne postoji međunarodna organizacija koja u ovom trenutku može obezbijediti stabilnost. Potrebno je izgraditi novi sistem bezbjednosti, koji bi ne samo garantovao, već imao sposobnost da stabilizuje, naveo je u zaključku.


Komentarišući ratna zbivanja u Ukrajini, direktor Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) Zlatko Vujović rekao je da je postojalo mnogo indikativnih koraka koji su ukazivali da se Rusija priprema za vojni napad. Ukazao je da je Rusiji okupacija Ukrajine važnija od suočavanja sa sankcijama koje u ovom trenutku nijesu dovoljne.
Takođe je istakao da su zapadni saveznici napravili veliki broj grešaka i da nijesu podržali Ukrajinu na pravi način, te da moraju pružiti bolju vojnu pomoć kako bi Ukrajina bila sposobna da se na odgovarajući način suprotstavi Rusiji. Oklijevanje Zapada ohrabruje Putina da bude još agresivniji, izjavio je Vujović, dodajući da su izgubljene brojne prilike da se osnaži Ukrajina, i to ne samo kroz nedostatak vojne podrške, već i iz razloga što se nije dovoljno preduzimalo oko njene evropske perspektive.
Naveo je i da je Evropa već iskusila dvije slične situacije sa Gruzijom i Moldavijom, kada je odgovor Zapada na rusko ponašanje takođe bio veoma slab, kao i da se Putin neće zaustaviti u svojim imperijalističkim ambicijama.
Govoreći o Zapadnom Balkanu, Vujović je saopštio da je Srbija glavni regionalni saveznik Rusije, koji putem obavještajnih, paramilitarnih i parapolitičkih organizacija i crkve djeluje kao proksi za destabilizaciju drugih država. Iako su neke od njih NATO članice, NATO je pred tim zatvarao oči, dodao je.
Prema njegovom mišljenju, postoje brojne sličnosti između rusko-ukrajinskog i srpsko-crnogorskog odnosa, ali sa važnom razlikom da je Crna Gora članica NATO-a i da Srbija ne može da primijeni strategiju iz 90-ih godina prošloga vijeka, kada je Jugoslavija iskusila ono kroz šta danas prolazi Ukrajina. Srbija i Rusija dijele iste vrijednosti, kazao je direktor CEMI-a.
Stoga bi, zaključuje Vujović, međunarodna zajednica morala izvući pouku iz vlastitih grešaka i promijeniti pristup ne samo u odnosu na Zapadni Balkan, već i prema Ukrajini, Moldaviji i Gruziji.

Oton Anastasakis, direktor Odsijeka za studije jugoistične Evrope (SEESOX) na Univerzitetu u Oksfordu i viši naučni saradnik na koledžu Sent Entoni, ukazao je da je pitanje Ukrajine borba između dva različita politička sistema i sistema vrijednosti – demokratije i autokratije. Ukrajina se bori za svoju demokratiju i nezavisnost i to je pitanje koje je relevatno za sve. U Ukrajini se svi borimo za demokratiju, poručio je Anastasakis.
U kontekstu pozicije Kine i njene podrške Rusiji, Anastasakis je kazao da se Kinom upravlja po sličnom autokratskom obrascu kao što je to slučaj u Rusiji, ali da sa druge strane Kina želi funkcionalan Zapad radi ostvarivanja svojih ekonomskih interesa. Tek treba vidjeti buduće ponašanje Kine, rekao je.
Zapadni Balkan je, kako je istakao, od drugorazredne važnosti za Rusiju iz razloga što nije u njenom neposrednom susjedstvu, ali da je Rusija zainteresovana za njegovu destabilizaciju i da se to moglo jasno vidjeti na primjeru Crne Gore. Izjavio je i da je potrebno sa posebnom pažnjom ispratiti poziciju koji će Sjedinjene Američke Države zauzeti u odnosu na rat u Ukrajini.

/Objavio:
, ,

Saopštenje za medije povodom ruske invazije na Ukrajinu

Atlantski savez Crne Gore najoštrije osuđuje neopravdani i ničim izazvani napad Rusije na Ukrajinu.

Vladimir Putin je još jednom pokazao svoje imperijalističke tendencije i izabrao put agresije protiv suverene i nezavisne države.

Ovo je teško kršenje načela međunarodnog prava i ozbiljna prijetnja evroatlantskoj bezbjednosti. Isključiva odgovornost za smrt i uništenje koje će ovaj napad donijeti je na Rusiji i njenom predsjedniku.

Ruska invazija na Ukrajinu nije samo napad na suverenu državu, već je direktan napad na demokratiju i njene vrijednosti. Radi zaštite sopstvenog autoritarnog režima, Vladimir Putin je spreman da ugrozi milione života. Ovaj užasni dan za Ukrajinu i mračni dan za Evropu će imati nesagledive posljedice zbog kojih će posebno ispaštati stanovnici Ukrajine i Rusije.

Činjenica je da se Vladimir Putin neće zaustaviti na Ukrajini. Iz tog razloga posebno treba voditi računa o Zapadom Balkanu koji se pokazao kao plodno tle za ruske operacije. Putin će nastaviti da destabilizuje i ovaj region i ometa njegovu demokratizaciju i razvoj.

Iz navedenih razloga ključno je da NATO saveznici pokažu odlučnost i snažno se suprotstave agresoru i antidemokratskim vrijednostima koje Putin pokušava da nametne Ukrajini, ali i ostatku Evrope.

Takođe, u ovom kritičnom trenutku Crna Gora mora biti faktor stabilnosti na Zapadnom Balkanu koji će predvoditi čitav region na putu ka Evropskoj uniji. Zbog toga je od velikog značaja da se u što kraćem roku izabere nova evropska, prozapadana Vlada koja će se stati u zaštitu evro-atlantskih vrijednosti, i koja će se suprotstaviti ruskom uticaju kako u zemlji, tako i u regionu Zapadnog Balkana.

Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore.

dr Savo Kentera

/Objavio:
, ,

2BS FORUM 6-8. OKTOBAR, 2022. GODINE

  1. 2BS Forum, jedan od vodećih političko-bezbjedonosnih konferencija u jugoistočnoj Evropi, u organizaciji Atlantskog saveza Crne Gore, održaće se od 6. do 8. oktobra 2022. godine.

Forum će obilježiti 12 godina svog nastojanja da utiče, promijeni i oblikuje nova i taktička razmišljanja i pruži odgovore na aktuelne regionalne i globalne izazove.


Forum 2BS će istaći nekoliko tema širokog spektra koje predstavljaju izazov za trenutne regionalne i globalne bezbjedonosne okvire i izazvati posebnu zabrinutost širom evroatlantske zajednice kako bi se iznova analizirali i ponovo pokrenuli zajednički ciljevi i napori za dalje jačanje i obezbjeđivanje održive i uspješne budućnosti za jugoistočni region i širu Evropu.

Označite datum u svojim kalendarima i budite u toku sa nama za više informacija o tome kako nam se možete pridružiti!


U slučaju da ste propustili neke od prošlogodišnjih diskusija sa Foruma, ispod možete naći rezime aktivnosti koje su se odvijale:

Pregled panela
2BS galerija
Pregled direktnog prenosa

Obavezno pratite našu zvaničnu web stranicu www.2bs.me i zapratite nas na facebook, instagram i twitter da biste bili u toku sa našim najavama i razvojem događaja. U slučaju da imate dodatna pitanja, ne ustručavajte se da nas kontaktirate putem mail-a [email protected]

/Objavio:
, ,

Atlantski savez predstavio komparativnu analizu o Otvorenom Balkanu

Najnoviju analizu Atlantskog saveza možete pročitati na sljedećem linku.

Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji nema alternativu, a regionalna inicijativa “Otvoreni Balkan” otvorila je dosta dilema – ocijenio je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera. On je na predstavljanju komparativne studije regionalne inicijative “Otvoreni Balkan” kazao da će Atlantski savez omogućiti razumijevanje i osvrt za sva dešavanja, ali da sama analiza ne nudi zaključke.

Predstavnica Atlantskog saveza, Milica Đukanović, navela je da je Crna Gora članica više inicijativa, među kojima su, CEFTA i Berlinski proces. Jedan od konkretnih projekata koji je uspostavljen u okviru Berlinskog procesa je višegodišnji akcioni plan za regionalno ekonomsko područje. Na ovu inicijativu se nadovezala inicijativa Zajedničko regionalno tržište, objasnila je Đukanović, dodajući da je njihov cilj je da tržište Zapadnog Balkana približe evropskom. Podsjetila je da je “Otvoreni Balkan” ideja koju su pod imenom “mini šengen” pokrenuli Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, a kazala je i da su prošle godine promijenili naziv. U crnogorskoj stručnoj javnosti smo imali razna tumačenja, i u njima se dometi ove inicijative posmatraju kroz aspekt političkih, a tumači se i kroz ideju velikodržavnih ambicija Srbije i Albanije i ostvarivanja, poboljšanja njihovih ekonomija na štetu drugih, rekla je Đukanović.

Predstavnik Atlantskog saveza Marko Banović kazao je da je otvoreno pitanje da li je “Otvoreni Balkan” supstitut evropskim integracijama, kao i zbog čega se stvara nova inicijativa koja je ista Berlinskom procesu. Zajednički cilj Berlinskog procesa i Otvorenog Balkana je ostvarivanje zajedničkog tržišta i u njima ima mnogo preklapanja,naglasio je Banović.
Prva i ključna razlika, kako je rekao, je pokroviteljstvo i saradnja sa EU. Otvorenom Balkanu nedostaje konkretan plan u vezi sa investicijama, digitalnog razvoja i infrastrukture. U Berlinskom procesu imamo i integrisanje proevropskog digitalnog tržišta – istakao je Banović. Nedostatak uključenja EU, kako je ocijenio, može ostaviti prostor za upliv drugih igrača. Otvoreni Balkan je, prema njegovim riječima, napravio značajan korak kada je u pitanju tržište rada. Crna Gora je bila skeptična u odnosu na ovu inicijativu i opredijelila se za Berlinski proces, a osnov za razvijanja regionalne saradnje uzela je upravo Berlinski proces, CEFTU i inicijative u okviru njega – naveo je Banović.

Problem sa inicijativom Otvorenog Balkana je, Kentera dodaje, veliki broj otvorenih pitanja i njena politička dimenzija. Kao odgovor se, kako je kazao, “nameće upravo to da je Otvoreni Balkan alternativa evropskim integracijama”. Integracija Zapadnog Balkana U EU je ključna. Sve ono što može biti alternativa ja sam uvijek protiv toga. Crna Gora treba prije svega da gleda svoj interes i da prvo ispuni uslove za ulazak u EU – naglasio je on.
Ukoliko Otvoreni Balkan, dodaje, predstavlja alternativu EU onda je protiv toga da Crna Gora bude njegov dio, ali ako na transparentan način može doprinijeti i biti prednost za učlanjenje – onda sam za to, kazao je predsjednik Atlantskog saveza.

Mi još nemamo odgovore na pitanja koja izazivaju sumnju i te odgovore treba da nam daju pokretači inicijative – ističe Banović.

Đukanović je istakla da se Atlantski savez ne stavlja u poziciju da donese zaključak je li neki projekat pozitivan ili štetan za Crnu Goru, već da je to na donosiocima odluka.

/Objavio: