Zemlje Zapadnog Balkana teže da postanu dio Zapada, teže da postanu dio zapadnih civilizacijiskih vrijednosti i teže da postanu dio Evrope, kazao je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera.

Sa druge strane Evropa ne reaguje adekvatno i kao EU osjeća zamor od proširenja, istakao je on gostujuči u emsiji Klub A na televiziji A1.

Kentera smatra da se moraju sagledati posljedice jednog takov odnosa Evrope ali i Sjedinjenih Američkih Država, i shvatiti da ukoliko EU i SAD ne budu radili nešto konkretno po pitanju Zapadnog Balkana, Kina i Rusija će ovaj region uzeti pod svoje.

Međutim, predsjednik Atlantskog saveza je naglasio da strateško opredeljenje Crne Gore niko ne smije niti može dovoditi u pitanje.

„Ja i dalje vjerujem da u Crnoj Gori prozapadna većina postoji, i ako pogledamo istorijski Crna Gora je uvijek bila okrenuta Zapadu.“

Komentarišući izazove ali i propuste koji su se dešavali u bezbjednosnom sektoru, Kentera smatra da je sektor bezbjednosti spreman da odoli tim izazovima onoliko koliko su jake institucije sistema.

To znači da u institucijama sistema, posebno u bezbjednosnom sektoru moraju biti profesionalci koji će obavljati svoj posao u interesu države a ne pojedinaca ili partije, naglasio je on.

Predsjednik Atlantskog saveza je posebno istakao da kredibilitet Crne Gore kod zapadnih partenera nije došao preko noći, već da je to nešto što se gradilo godinama.

On je takođe naglasio da je Crna Gora prethodnom periodu imala izuzetno kvalitetnu i konstruktivnu saradnju i da je postojao odnos povjerenja između Crne Gore i NATO partnera. Takođe, Kentera vjeruje da i u NATO savezu i u širem krugu zapadnih partnera propuste u bezbjednosnom sektoru posmatraju kao na jednu kratkoročnu epizodu.

Kada  je u pitanju ruski uticaj u Crnoj Gori, Kentera je kazao da je Rusija promijenila svoj modus operandi, gdje za razliku od 2016. godine sada Rusija djeluje kroz sofisticiranije metode – kroz plasirnje lažnih vijesti i dezinfromacija.

Cilj svega toga je destabilizacije države, polarizacija društva, unošenje raskola i prikazivanje Crne Gore kao članice NATO, kao nestabilne države u kojoj u bilo kojem momentu može doći do nekih sukoba, smatra Kentera.

Kada je u pitanju Kina on ističe da je ta zemlja vrlo dobro iskoristila krizu izazvanu COVID-19 pandemijom.

U momentu kada se EU ne snalazi dobro, i zbog ogromne administracije i ogromne birokratije nije bila u mogućnosti da pomogne i zemljama članicama Unije a ni zemljama koje teže da joj se pridruže, Kina je to  iskorsitila da napravi fenomenalan PR sa ciljem da promijeni percepciju o toj zemlji kod građana EU i našeg regiona, kazao je Kentera.

Predsjednik Atlantskog saveza je istakao da zamka u koju je Crna Gora upala a to je diplomatsko i dužničko ropstvo, Kina primjenjuje u prema drugim zemlja u Evropi.

Komentarišući odnose Crne Gore sa Srbijom, Kentera je naglasio da tu zemlju vidi kao ključnog partnera u regionu i Crnoj Gori i NATO savezu. On smatra da će u budućnosti Srbija postati dio Zapada, i da sve ovo što se dešava sada sa Crnom Gorom će biti samo jedna epizoda.

„Srbija je isuviše bitan faktor na Balkanu da bi ostala po strani“ zaključio je predsjednik Atlantskog saveza.

Nakon 30. avgusta postavlja se jedan veliki znak pitanja na spoljnu politiku Crne Gore, kazao je predsjednik Altantskog saveza Crne Gore Savo Kentera, na onlajn međunarodnoj konferenciji koju je organizovao Centar za spoljnu politiku uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji.

Iako se deklarativno danas sve radi da se pokaže međunarodnoj zajednici i partnerima da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena Evropskoj uniji, NATO-u  i zapadnim vrijednostima, u praksi imamo jednu potpuno drugačiju situaciju, dodao je on.

Kentera je istakao da je crnogorsko društvo danas podijeljeno više nego ikada, i da jedino Rusiji odgovara da Crnu Gora bude prikazana kao podijeljeno i nestabilno društvo.

Rusija je prošle godine iskoristila situaciju, iskoristila ljude na terenu, da uspješno odradi jednu sofistiracnu operaciju koja je rezultitrala ne samo smjenom vlasti već i ovim podjelama u crnogorskom društvu, i koja je rezultirala da imamo institucije sistema koje su po dubini vrlo podložne stranom uticaju.

On je tu posebno istakao sektor bezbjednosti Crne Gore, kao sektor koji je u jednom monentu bio krajnje kompromitovan.

Osvrnuvši se na sva ova dešavanja u Crnoj Gori, Kentera je naglasio da se tu više ne radi o latentinm opasnostima i dodao: Rukavice su u potpunosti skinute i ovdje se igra vrlo grubo, ovdje se igra na jedan način na koji se nikada ranije nije igralo i prelaze se granice i linje koje su se ranije poštovale i koje bi se trebale poštovati.

Predsjednik Atlantskog saveza smatra da slučaj Crne Gore treba da bude dobar case study kao izuzezno uspješan slučaj hibridnog rata od strane Rusije. Crna Gora treba da bude primjer drugim zemljama da se ovakve stvari ne dese sjutra Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji koja je članica NATO alijanse, naglasio je Kentera.

Za njega je trenutno ključna stvar kako izaći iz ove situacije i kako obezbijediti da institucije sistema funkcionišu i da sjutra Crna Gora ostane čvrsto posvećena interesima Alijanse i da niko ne dovodi u pitanje njeno članstvo u EU.

Kentera je čestitao Rusima na uspješno dobijenoj bici, ali je poručio da rat dobiti neće. Crna Gora ostaje dio zapada, Crna Gora će čvrsto ispunjavati svoje obaveze kao članica Alijanse, i čvrsto gledati da postane članica EU, poručio je Kentera.

Predsjednik Atlantskog saveza je posebno istakao ulogu Srbije za bezbjednost i stabilnost regiona. Srbija je država koja je u ovom monentu isuvše bitna na zapadnom balkanu da bi ostala  van svih ovih integrativnih tokova, i van Alijanse na kraju krajeva.

Zaista vjerujem da je to najbolja moguća budućnost, ne samo za Srbiju, nego za sve ostale zemlje regiona koje nisu u Alijansi i da tek tada možemo govoriti o stabilnosti bezbjednosti čitavog regiona zaključio je Kentera.

Na sjednici Skupštine Atlantskog saveza Crne Gore, održanoj 25. februara 2021. godine u Podgorici, izabran je novi Upravni odbor u sastavu Milica Pejanović-Đurišić, John Allen, Sharyl Cross, Amadeo Watkins. Članovi Upravnog odbora su prominentne ličnosti sa višegodišnjim političkim i ekspertskim iskustvo kako na domaćoj tako i na međunarodnoj sceni.

Za potpredsjednika Atlantskog saveza Crne Gore izabran je Ranko Krivokapić, bivši predsjednik Skupštine Crne Gore, dok na čelu Atlantskog saveza ostaje dosadašnji predsjednik organizacije, Savo Kentera.

Atlantski savez Crne Gore će nastaviti da bude centar okupljanja oko demokratskih i razvojnih ideja evroatlantizma. Polazeći od posvećenosti regionalnom i globalnom miru i dobrosusjedskim odnosima, Skupština je konstatovala strateški značaj NATO Alijanse za stabilnost cijele evropske i evroatlantske zone, uključujući i region Zapadnog Balkana. U tom kontekstu,  Atlanski savez će uložiti još više napora  da kroz sve forme dijaloga unaprijedi  razumijevanje i suprotstavi se propagandi protiv Saveza  koji je donio mir u Region i odbrambeno-bezbjednosnu sigurnost  Crnoj Gori.   

Zapadni Balkan pokazuje tendenciju da  slabosti novih nedovoljno izgrađenih  demokratija stvaraju prostor autokratijama, koje oživljavaju nazadne ideje koje su direktni oponent evroatlantizmu i koje su bile politička platforma ratova i sukoba na ovim prostorima. U tim uslovima je nažalost ponovo aktuelna sintagma o  Zapadnom Balkanu kao  “ mekom stomaku “ Evrope i evroatlantizma, gdje se kreiraju situacije i odnosi sa namjerom destabilizacije i narušavanja jedinstva kako NATO, tako i EU.

Imajući to u vidu, kao i činjenicu da je generalno  došlo do promjene bezbjednosnih izazova  u pravcu koji od Saveza zahtijeva veći fokus na političkoj dimenziji, Atlantski savez će intenzivirati svoje učešće u globalnim konsultacijama na temu daljeg prilagođavanja i definisanja nove strategije NATO2030.   Na taj način će biti dio traženja globalnog odgovora na  pokušaje  podrivanja političkih institucija u državama članicama, kao i u  suzbijanju radikalizacije i svake vrste ekstremizma, diskrimiacije i netolerancije.

Tehnološki razvoj i digitalna transformacija, fundamentalno mijenjaju  globalni geopolitički pejzaž promjenom upravljačkih struktura, izazovima profesionalnog karaktera i zahtijevima za inovativnim političkim odgovorima. U tom kontekstu, Skupština je zaključila da Atlantski Savez Crne Gore ima potencijale, oslanjajući se i na  u saradnju  sa partnerima, da se dalje profiliše u pravcu kreiranja sveobuhvatnih analiza političkih, socioekonomskih, ekoloških i bezbjednosnih implikacija novih tehnologija, mapirajući mogućnosti za razvoj inovacionih ekosistema i angažovanje mladih talenata iz Crne Gore, Regiona i šire.

“Ko god misli da je uticaj Rusije oslabio ulaskom Crne Gore ili Sjeverne Makedonije u NATO, taj onda definitivno ne pozaje Rusiju i ne poznaje kako Rusija funkcioniše. Ruski uticaj ovdje je samo ojačao, posebno u zadnje dvije godine” ocijenio je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera.

U intervjuu  za „Oslobođenje“ Kentera je naveo da Rusija ima vrlo dobro osmišljenu strategija, vrlo dobru igru, te da oni tu igru igraju vrlo pametno i kroz dezinformisanje.

„Najbolji primjer vjerovatno jedne od najvećih dezinformacionih kampanja i hibridnog rata od Rusije koji je dao veoma dobre rezultate, identifikovali smo upravo u Crnoj Gori, u vremenu prije izbora prošle godine. Ono što se desilo nama, sjutra se može desiti bilo kojoj članici NATO-saveza i zato svi trebaju na našem primjeru učiti na greškama“, kazao je Kentera.

Predsjednik Atlantskog saveza se osvrnuo i na benefite članstva Crne Gore u Nato alijansu, ponovivši da će prvi rezulatati članstva biti vidljivi nakon 5 godina.

 Međutim, on kaže da su se neki od tih rezultata vidjeli i desili mnogo prije tih pet godina. „Vidjeli su se, prije svega, u jednoj demokratskoj smjeni vlasti. To je nešto što niko u Crnoj Gori nije mogao da zamisli da do toga može doći“, dodao je Kentera.

Komentarišući situaciju u regionu, Kentera je naglasio da da jedino onda kada i BiH postane članica NATO-a, kada se zaokruži ta priča, uključujući i Srbiju, tek tada se može govoriti o istinskoj stabilnosti čitavog regiona. „Ovdje je to izuzetno sve povezano. Kao sistem sudova gdje se preliva iz jednog u drugi. I zato je bitno, sa tog aspekta, da se u BiH konačno stavi tačka na to pitanje. Do tada je sve krho“. Kentera smatra da sve strane u BiH, prije ili kasnije, moraju da počnu da sagledavaju šta je to državni interes, a ne njihov lični.

Kada je u pitanju Srbija, on je kazao da je ta zemlja već shvatila, da se ne može sjedjeti na dvije ili u njihovom slučaju tri stolice. „U najboljem interesu svih građana Srbije, a onda u interesu i čitavog regiona, da se Srbija, kao možda i najbitniji faktor na zapadnom Balkanu u smislu stabilnosti i svega drugog, odredi da gradi tu svoju budućnost prema Zapadu“, smatra predsjednik ASCG.

Kentera je izrazio zadovoljstvo što će što će Balkan biti jedan od priorita nove američke administracije, jer to nije bio slučaj do sada. „Zato očekujem i od nove administracije, ali i od EU da ne bude pasivna, nego da se aktivira mnogo više“, zaključio je on.

Klikom na link pogledajte 2BS Forum 2020 Summary, u kome vam donosimo pregled uvodnih govora i panela ali i poruka i zaključaka sa Foruma održanog 11. decembra 2020. godine.

U poslednjem dokumentarnom filmu iz serijala Put u sigurno sagovornici su podijelili sa nama lična iskustva i razloge odlaska na strana ratišta. Film donosi priču iz prvog lica i neposrednog iskustva. Razgovaramo takođe sa nacionalnim koordinatorom za prevenciju i suzbijanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma, Draganom Pejanovićem (2018-2020), hafizom Sulejmanom Bugarijem iz Islamske zajednice u Crnoj Gori, koji objašnjavaju fenomene odlaska na strana ratišta, pristup rješavanju pitanja reintegracije povratnika u crnogorsko društvo, mehanizme i načine prevencije radikalizacije i značaj i ulogu dijaloga.

Projekat je podržan od strane kanadske ambasade.

Tema drugog film u sklopu projekta Put u sigurno su migranti koji su zatražili medjunarodnu zaštitu u našoj zemlji.

Pogledajte emotivna svjedočenja ljudi koji su svoju sigurnost našli u Crnoj Gori.

Projekat je podržan od strane kanadske ambasade.

Pogledajte prvi od tri kratka dokumentarana filma u sklopu projekta Put u sigurno. U ovom dokumentarcu razgovaramo sa ženama zaposlenim u sektoru bezbjednosti, čiji svakodnevni rad doprinosi jačanju mira i stabilnosti u Crnoj Gori.

Projekat je podržan od strane kanadske ambasade.

Atlantski Savez Crne Gore s ponosom najavljuje prikazivanje projekta PUT U SIGURNO. Put u sigurno predstavlja set od tri kratka dokumentarna filma čiji je cilj stvaranje inkluzivnijeg, tolerantnijeg, bezbjednijeg i prosperitetnijeg demokratskog društva u Crnoj Gori. Teme dokumentaraca su: Žene u sektoru bezbijednosti, Migranti i Povratnici sa stranih ratišta.

Prvi dokumentarac će se premijerno prikazati 18.01.2021. na Televiziji Vijesti sa početkom u 16:55h. Prikazivanje ostalih dokumentaraca predviđeno je za 21.01.2021 i 25.01.2021 u istom terminu. Filmove takođe možete ispratiti i na zvaničnom YouTube kanalu Atlantskog Saveza, kao i na našim društvenim mrežama.

Kroz ovaj projekat Atlantski Savez Crne Gore želi da doprinese miru i sigurnosti u Crnoj Gori.   

Projekat je podržan od strane kanadske Ambasade.

Rusija se nikada nije pomirila niti preboljela članstvo Crne Gore u NATO-u i nikada to neće učiniti, ocijenio je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera.

Gostujući u emisiji “Šofrovizija” Javnog servisa, povodom treće godišnjice članstva Crne Gore u Alijansi, Kentera je kazao da Rusija nastavlja, svim silama, sa pokušajima podrivanja naše države.

“Gledali smo pokušaje ruskog miješanja 2016, a sada vrlo intenzivno u posljednjih šest mjeseci. Sada se za ruske ciljeve koristi Srbija koja pokušava da uradi neke stvari Crnoj Gori koje ne priliče susjednoj i prijateljskoj zemlji. I Moskva i Beograd se moraju pomiriti sa činjenicom da takvo ponašanje mora prestati, jer se Crna Gora opredijelila za svoj put koji će ojačati demokratiju i vladavinu prava”, precizirao je Kentera.

Govoreći o regionalnoj stabilnosti, Kentera je naveo da će ona biti osigurana tek kada i Srbija i Bosna i Hercegovina postanu dio Alijanse.

“Srbija je veoma bitna zemlja za region. Srbija je u prethodnom periodu imala mnogo vojnih vježbi sa članicama NATO-a, ali se o tome u njihovim medijima ne priča, jer njihovi zvaničnici žele da stvore sliku bliskosti s Rusijom. Kada dođe do promjene vlasti u Srbiji ta situacija se može promijeniti preko noći i nadam se da ćemo jednog dana govoriti i o Srbiji i BiH kao članicama, ne zbog NATO-a koliko zbog trajne bezbjednosti našeg regiona”.

Prema riječima Kentere, benefiti članstva Crne Gore su brojni, od ojačane unutrašnje bezbjednosti do većeg broja stranih direktnih investicija.

“Osim toga ključna stvar je što Crna Gora danas sjedi za istim stolom  sa zemljama koje su 1999. odlučivale o njenoj budućnosti. Ne možemo više doći u situaciju da uđemo u sukob sa tim državama i da neko drugi raspravlja o nama. Sada mi imamo glas i potpuno ravnopravno odlučujemo o svim važnim odlukama Sjeverno-atlantskog saveza”, kazao je Kentera.

Strateška greška, kako je dodao, bilo je opredjeljenje za istočno-evropsko tržište kao glavno za crnogorski turizam.

“Nikako se nijesmo smjeli okrenuti ka samo  jednoj strani. Pogledajte Hrvatsku, Španiju i Italiju. Sve te zemlje su članice NATO. Pogledajte njihov pa naš turizam i sve će vam biti jasno. I oni imaju goste iz Rusije, ali ne u onom procentu kao mi”, zaključio je Kentera.