Za suočavanje sa izazovima koje donosi digitalizacija i razvoj tehnologije nepohodna je saradnja kroz sve nivoe društva, zaključeno je na Onlajan diskusiji koju je organizovao Atlantski savez Crne Gore.
Na panelu na temu Bezbjednosni izazovi Zapadnog Balkana u digitalnom svijetu učestvovali su Damir Marušić iz američkog Atlantskog savjeta, Laura Brent iz Centra za novu američku bezbjednost, Milan Sekuloski iz Centra za digitalno ubrzanje, DAI i Irina Rizmal iz PwC-a. Moderator panela bila je Milica Pejanović-Đurišić član uprabnog odbora Atlantskog saveza Crne Gore.


Govoreći iz svog iskustva, Milica Pejanović Đurišić je naglasila, da kada je Zapadni Balkan u pitanju, očigledan je nedostatak namjere da se kreira određeni pristup koji ne bi bio jednoličan, jer je dokazano da ne postoji jedinstven pristup kada je u pitanju zaštita od sajber prijetnji. Pejanović Đurišić smatra da je podizanje svijesti o ovoj problematici prva faza, i da bi to u ovom trenutku bilo od velike pomoći u odlučivanju budućeg pravca digitalnog razvoja. Osvrćući se na problem dezinformacija istakla je kako postoji niz primjera u regionu gdje dezinformacije ugrožavanju ljudska prava, dodajući da naše okruženje nije dovoljno razvijeno kada je u pitanju zaštita ljudskih prava i sloboda. Pejanović Đurišić je takođe istakla da odgovor države i institucija u zaštiti onih koji su mete onlajn napada nije adekvatan i dovoljno proporcionalan da bi obeshrabrio takva buduća ponašanja.


U svom izlaganju Damir Marušić je kazao da je Atlantski savjet izuzetno posvećen jačanju sajber bezbjednosti i bobi protiv malignog stranog uticaja. Međutim, on je takođe napomenuo da je česta pojava, ne samo u zemljama Zapadnog Blakana veći i u Americi, home-grown dezinformacije, tj. dezinformacije koje se plasiraju unutar našeg društva. Taj trend dodatno je ubrzan COVID-19 pandemijom, dodao je on. Marušić je istakao da je tokom pandemije upotreba tehnologije povećana i da je evidentno je da to značajno narušava naš onlajn život, ali čini i naše demokratije slabijim. Nepohodno je uložiti mnogo više napora u promišljanje o efektima rapidno razvijajuće tehnologije na demokratiju, smatra Marušić. Kada je u pitanju Zapadni Balkan, on je naglasio da Digitalini svijet nije bio u agedni na ovogodišnjem samitu Otvoreni Balkan.


Laura Brent iz Centra za novu američku bezbjednost smatra da su problemi koji se tiču bezbjednosti i tehnologije isuviše kompleksni da bi se našao jedinstveni pristup ovom izazovu. Prema njenom ličnom iskustvu najuspješnije način za suprotstavljanje sajber prijetnjama je korišćenje različitih pristupa i pronalaženje načina za saradnju različitih organizacija i institucija. Ona je istakla da se tehnologija mnogo brže mijenja i razvija od vlasti, i da će se to nastaviti u budućnosti posebno sa aspekta regulacije. Brent je istakla da je zahtijevanje na jasnijoj regulaciji nepohodno nastaviti paralelno sa izgradnjom partnerstava u součavanju sa ovim izazovima.


Milan Sekuloski je govoreći iz ličnog iskustva istakao kako je digitalizacija donijela mnoge benefite u društvu ali i nove izazove. Prema njegovim riječima Internet je doveo de redistribucije ili decentralizacije moći. On je dodao da je decenralizacija moći dovela do decenralizacije prijetnji. Sekuloski je posebno istakao da država i državne intitucije ne mogu da obezbijede potpunu bezbjednost u sajber prostoru. Čak se i zemlje poput SAD-a oslanjaju na privatne kompanije, dodaje on. Ono što je česta pojava u regionu Zapadnog Balkana jeste da vladajuće strukture osjećaju da nijesu u mogućnosti ili ne osjećaju potrebu da reaguju na sajber prijetnje iz razloga što one dolaze van domašaja same države, ističe Sekuloski.


Irina Rizmal je kazala da je proces digitalizacije počeo prije pandemije, ali da su posljedice Covida znatno ubrzale taj proces. Rizmal je iskazala bojazan što se koncept digitalizacije često ne vezuje za sajber bezbjednost. Ona je naglasila da nedostatak svijesti o sajber bezbjednosti nije samo postojao kod država i na nacionalnom nivou već i u privatnom sektoru. Međutim, prošlogodišnje globalno istraživanje na nivou izvršnih direktora koje je uradio PwC, pokazalo je da su sajber prijetnje prepoznate među pet najvećih prijetnji biznisu, osim u regionu Centralne i Istočne Evrope gdje su sajber prijetnje bile rangirane među top deset najvećih prijetnji. Rizmal je posebno naglasila da je nepohodno podizati svijesti o sajber bezbjednosti kroz sve nivoe društva.


Atlantski savez Crne Gore nastavlja svoju predanost i posvećenost demokratizaciji i bezbjednosti regiona Zapadnog Balkana.

U Budvi je od 25. do 28. novembra, pod pokroviteljstvom CFLI Kanada i Kancelarije belgijskog atašea za odbranu, održana Škola mladih lidera koja je okupila 32 studenata i mladih iz Crne Gore i regiona, kao i stručnjake iz oblasti politike, međunarodnih odnosa i bezbjednosti. Cilj projekta je obezbijediti potrebne liderske vještine, različite perspektive vršnjaka u regionu Zapadnog Balkana i povezati mlade lidere sa vrhunskim stručnjacima. Tokom četvorodnevnog trajanja Škole, učesnici su bili u prilici da kroz predavanja i interaktivne radionice diskutuju o brojnim aktuelnim pitanjima od značaja za evropsku perspektivu zapadnobalkanskih država i regiona u cjelini.

Učesnike je ispred organizatora pozdravio predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera koji je otvorio događaj. Kentera je istakao značaj umrežavanja mladih, razmjene njihovih stavova i ideja i aktivnog učešća u procesima donošenja odluka. On je prisutne upoznao sa radom Atlantskog saveza i pozvao zainteresovane da se uključe u dalje aktivnosti organizacije.

Prvi panel na Školi mladih lidera bio je posvećen međunarodnom poretku i Zapadnom Balkanu. Govoreći o perspektivi balkanskih država u promjenljivoj prirodi međunarodnih odnosa, potpredsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Ranko Krivokapić je naglasio značaj procesa evropske integracije i izrazio uvjerenje da će, umjesto u paketu sa susjednim državama, Crna Gora ući zasebno u Evropsku uniju.

Kada su u pitanju zajednički izazovi na putu integracije država Zapadnog Balkana, Krivokapić se osvrnuo na manjak perspektive kao ključnog razloga za odlazak mladih, te inicijativu Otvoreni Balkan. Potpredsjednik Krivokapić je učesnicima govorio i o svom dugogodišnjem političkom iskustvu iz pozicije bivšeg predsjednika Skupštine Crne Gore i Socijaldemokratske partije. Upitan o političkoj situaciji u Crnoj Gori, Krivokapić je rekao da nije zadovoljan političkom i ekonomskom dinamikom tokom posljednje decenije, govorio je i o ulozi Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori te stranim uticajima koji determinišu unutrašnju i spoljnu politiku.

Na drugom panelu NATO i kolektivna bezbjednost govorio je programski menadžer Međunarodnog republikanskog instituta Nenad Koprivica. On je polaznike Škole upoznao sa istorijskim kontekstom nastanka Sjevernoatlantskog saveza, njegovim opštim karakteristikama i ulogom u savremenim međunarodnim odnosima, konceptom kolektivne odbrane te budućim sposobnostima u kontekstu NATO strategije 2030. U svom govoru, Koprivica se posebno osvrnuo na evroatlantske integracije država Zapadnog Balkana, a učesnici su pokazali posebno interesovanje za odnos pojedinačnih država prema pitanju članstva u Alijansi.

Na posljednjem panelu prvog dana Škole govorila je brigadna generalka Oružanih snaga Kanade Karla Harding, na temu Žene, mir i bezbjednost. Generalka Harding je naglasila važnost rodnih uloga u sistemu bezbjednosti, govorila o preprekama i predrasudama sa kojima se suočavaju žene u vojsci i sa učesnicima podijelila lično iskustvo na visokim pozicijama u sistemu odbrane. Harding je konstatovala da planiranje nacionalne odbrambene politike i uključenost žena u sektor odbrane zavise isključivo od volje vlasti i stanja u kome se nalazi određeno društvo.

Na kraju prvog dana, polaznici su u interaktivnoj diskusiji sumirali utiske i naučene lekcije, i dali preporuke za unaprijeđenje kvaliteta programa.

Drugi dan Škole mladih lidera otvorilo je predavanje analitičara i predsjednika Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatka Vujovića na temu Društvena polarizacija i rastući nacionalizam na Zapadnom Balkanu. Vujović je, analizirajući strane uticaje u Crnoj Gori, govorio o političkim implikacijama uloge Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, kao i uticajima Kine i Rusije. Naročito je posvećena pažnja i otvorena diskusija o inicijativi Otvoreni Balkan. On je naglasio da Otvoreni Balkan već postoji te da sprovođenje ovakve inicijative ne bi donijelo novu vrijednost, a da bi njene bezbjednosne implikacije bile ozbiljne. Zaključio je da je Zapadnom Balkanu potrebna integracija, ali u okviru Evropske unije.

Posljednji panel bio je prilika da se učesnici upoznaju sa radom Digitalnog forenzičkog centra. Misiju i ciljeve predstavio je glavni analitičar DFC-a, Milan Jovanović kroz interaktivno predavanje Dezinformacije i medijska pismenost. Tom prilikom, učesnici su se upoznali i sa osnovnim pojmovima medijske pismenosti, predstavljene su studije slučaja, kao i praktične radnje u pogledu napredne pretrage na internetu i fact-checkinga.

Na kraju dana sumirani su utisci i dati prijedlozi za buduće djelovanje.

Atlantski savez Crne Gore nastavlja svoju predanost demokratizaciji i bezbjednosti regiona Zapadnog Balkana.

 Naš novi projekat, Škola mladih lidera, okupiće studente i mlade iz Crne Gore i regiona, kao i stručnjake iz oblasti politike, međunarodnih odnosa i bezbjednosti.

Škola mladih lidera će obezbijediti potrebne liderske vještine, različite perspektive vršnjaka u regionu Zapadnog Balkana i povezati mlade lidere sa vrhunskim stručnjacima.

Ovaj projekat je finansiran od strane CFLI Kanada

Škola mladih lidera takođe je podržana od strane Kancelarije belgijskog atašea za odbranu

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i koordinator bezbjednosnih službi, Dritan Abazović izjavio je da je za njega „crvenu liniju koja se ne može preći“ predstavljao pokušaj da se nakon događaja na Cetinju 5. septembra, obori cijeli bezbjednosni sistem.

Crvena linija se desila nakon događa na Cetinju, tamo nije bilo žrtava, uspjeli smo da okončamo jednu riskantnu situaciju uspješno, šaljući dobru poruku i Crnoj Gori i regionu, da bi nakon riskantnog vikenda neko pokušao da obori cijeli sistem, rekao je on dodajući da je nebitno da li se to radilo iz unutrašnjih ili nekih spoljašnih razloga.
Pristajanje na to bi značilo da u nekoj sličnoj situaciji cijela država mogla da se obori, rekao je je on na 2BS Forumu koji organizuje Altantski savez Crne Gore.

Za mene je to napad agresija i mi moramo da pošaljemo poruku ljudima na šta mogu da računaju sa nas, bio je izričit, dodajući da politička agenda koja nije u liniji sa državnim interesima Crnen Gore nema prodršku kod njegove stranke.

On je kazao da je bilo mjesta kritikama ljudi iz bezbjednosnog sektora, on bi ih privi kritikovao a ne bi stajao uz njih.
Ne mislim da policija funkcioniše besprekorno, ali oni su pokazali dobre rezultate, kazao je Abazović, dodajući da ako neko misli da policiju može da koristi kao bič ili za neke svoje interese na to ne može da računa.

Potpredsjednik Vlade je ponovio da je u vrijeme potpisivanja sporazuma nakon parlamentarnih izbora u avgustu prošle godine, učinio sve da zaštiti Crnu Goru, njenu spoljnu politiku, dodajući da je siguran da se u tome uspjelo.
Upitan da li će podržati ulazak Demokratskog fronta u Vladu, Abazović je kazao da pomenuti sporazum predstavlja dobru osnovu i da svako odstupanje od njega znači gubitak podrške njegove stranke.

Ja nikada ne bih potpisao nešto što zaista ne podržavam, dodao je on, naglašavajući da njegova stranka nipošto neće odustati od evroatlanskog puta Crne Gore i da neće izabrati fotelje nad principima.

Sporazum je izraz naše politike i svako ko hoće da ga potpiše i slijedi može, taj sporazum je pobjeda evropske orijentacije Crne Gore i ja mogu da kažem da sam neko ko ne stavlja potpis u nešto u što ne vjeruje.

Upitan da li se moglo više uraditi na promociji evroatlantskih vrijednosti Abazović je nabrojao uspjehe koji su ostvareni presijecanjem tranzitnih ruta cigareta i kokaina, ali je ukazao da je pravosuđe to koje minimizira rezultate koji se postignu.

Osvrćući se na krizu Vlade, Abazović je kazao da je situacija kompleksna i da mu se lično ne dopada što su svi fokusirani na resore i njihov broj, a malo ko govori o programu Vlade.

On je ukazao na potrebu postizanja šireg političkog konsensusa koji je neophodan da se stvari u pravosuđu pokrenu sa mrtve tačke, posebo imajući u vidu da Crna Gora od juče nema ni Ustavni sud.
Uz malo sreće i mudrosti možda postignemo najbolje solucije, zaključio je potpredsjednik Vlade.

Ne možemo očekivati da naši saveznici partneri riješe naše probleme

Dezinformacije su dio mnogo većeg ekosistema negativnog uticaja Rusije i aktivnih mjera koje uključuju mnogo različitih alata, uključujući stratešku korupciju, stvaraju mrežu uticaja, organiziranog kriminala koji je instrument državne uprave za Rusiju, upotrebu punomoćnika i trojonskih konja, kao i sajber napada kazao je Brajan Vitmor nerezidentni saradnik Atlantskog savjeta na ovogodišnjem 2bs Forumu.
Gostujući na panelu o uticaju dezinformacija Vitmor je kazao da društva u kojima postoji visoki stepen korupcije, visok stepen nepovjerenja javnosti i visok stepen polarizacije, su ranjiva na prijetnju koju predstavljaju dezinformacije. Kao primjer zemalja gdje hibirdne prijetnje nemaju veliki uticaj naveo je Finsku i Estoniju, dodaju ću da su to zemlje koje imaju nizak stepen korupcije i podijeljenosti u društvu.
Kao rješenje za ovaj problem Vitmor navodi saradnju unutar transatlantske zajednice. Treba da pojačamo nivo medijske pismenosti, građansko obrazovanje, povećamo otpornost, kao što su to uradile skandinavske i baltičke zemlje, dodao je on.
Vuk Maraš direktor Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope smatra da u borbi protiv dezinformacija prvi kaorak bi tebao biti jačanje kapaciteta medija da budu odgovorniji prema čitateljima, a zatim precizniji i profesionalniji. To je ono što nedostaje našim društvima.
Maraš smatra da je neophodno da se redefiniše pojam medijske pismenosti, i da se nađe adekvatno rješenje kako da se dopre do mladih ljudi. On dodaje da se u taj porces moraju uključiti crnogrse vlasti i nadležno mi istarstvo. Ne možemo očekivati da naši saveznici partneri riješe to pitanje dodao je on
U Crnoj Gori je to zaista teško zaustaviti dezinformacije, jer smo pod stalnim uticajem ne samo velikih zemalja sa neliberalnim tendencijama, već i našeg susjedstva s kojim dijelimo iste jezike, smatra Maraš.
Prema njegovim rijčima, u Crnoj Gori se ponovo suočavamo s činjenicom da je vlada jedan od najvećih generatora lažnih vijesti, koje se stalno izbacuje u javnost. Očekivali smo da će učiniti potpuno različite stvari – da nam pomognu i sarađuju s medijskim organizacijama, zaključio je Maraš.

Rusija je iskoristila popuštaanje u procesu evropksog  proširenja i osnažila uticaj na Zapadnom Balkanu

Rusija je globalna sila i predstavlja veliku opasnost Zapadu a čini mi se da Zapad nije spreman da se suoči sa tom opasnosću, kazala je Ivana Stradner sa Američkog instututa za preduzetništvo, učestvujući na panelu 2BS Foruma posvećenog novom međunarodnom poretku i ulozi Rusije u njemu.

Strateški cilj Rusije je da se etablira kao globalna sila i okonča američku dominaciju. NATO je za nju neprijatelj i ona hoće da izazove kolektivnu bezbjednost, ali i da razbije evropsko jedinstvo, rekla je Stradner. 

Ona smatra da je Rusija postala tako opasna zbog evropske slabosti i nedostatka volje Evrope da izazove ruske napore.

Stradner je posebno istakla uspješnost Rusije u načinu korišćenja informacija. Nuklearno naoružanje jeste strateško oružje Rusije, ali je jednako značajno kao i informacije i mi treba da počnemo da razmišljamo o informacijama i sajber bezbjednosti  na način na koji razmišlja Rusija kazala je ona, dodajući da je sajber bezbjednost za većinu zapadnih zemalja samo tehničko pitanje, dok su za Rusiju informacije neophodan sastojak za uspješno razvijanje i pobjedu njihove doktrine.

Rusija investira u tehnlogije ali mnogo više u sadržaje koji ima psihološki uticaj, rekla je Stradner.Ona smatra da Rusiji odgovara jačanje tenzija u regionu Zapadnog Balkana i da ona pokriva u kritične sektore ovog područja poput energije i vojnih potencijala nekih zemalja, ali i da koristi taktike oprobane drugdje navodeći paralelu izmđu upotrebe Srpske pravoslavne crkve  na ovom području i Ruske pravoslavne crkve u Ukrajini.

Mark Vojadžer viši saradnik iz Center for European Policy Analysis je ukazao da za razliku od Amerike i EU koje posštuju suverenitet Crne Gore, i svih drugih partnerskih zemalja, Rusija nema takav pristup. To je vraćanje u devedesete godine prošlog vijeka, a znam šta je to donijelo regionu Zapadnog Balkana, dodao je on.
Vojadžer zaključio da je dobro što se Amerika okrenula i reguje na djelovanje Kine, ali da je neophodno da Rusija ostane u njemom fokusu.

Po mišljenju Dmitrija Suslova, zamjenika direktora Cntra za savremene evropske i međunarodne studije, Rusija pokšava da se konsoliduje kao globalna sila koja želi da utiče i na kreiranje novog, policentričnog međunarodnog  poretka.

Era Zapadne dominacije je završena, Rusija misli da je povoljan ambijent da se establira kao nezavisna velika sila i  ona to može  da potvrdi na mnogim poljima- od vojnog do onog ponašanja koje demonstrira na energetskom polju, rekao je Suslov.

Ipak, on ukazuje da je glavni adut koji ide u prilog Rusiji globalni trend to jest evolucija svijeta ka policentrizmu.

Era SAD i Njemačke je završena i one se okeću konsolidaciji tradicionalih partnera, ali, imamo veliki broj zemalja van Zapadnog svijeta koje žele nezavisnost i suverenost i one gledaju na Rusiju kao partnera  i veliku globalnu silu koja igra značajnu ulogu u svim djelovima svijeta.

To je ono što Zapad odbija da vidi, a za Rusiju je Zapad manjinski dio svijeta.

Po njegovom mišljenju, Rusija je iskoristila popuštanje u procesu evropskog proširenja kako bi taj isti policentrični princip primijenila na Balkanu.

Rusija želi da Zapadni Balkan bude policentričan a ne da njime dominira Zapad i zato njoj odgovara porast uticaja Turske i Kine na ovom području, jer to stvara policentričnost koja Rusiji odgovara, rekao je Suslov.

Najveći bezbjednosni izazov za zmelje u odnosu na Kinu jeste kinesko uparivanje bezjbednosnih i ekonomskih pitanja saopštio je Ian Džonson viši saradnik iz Savjeta za međunarodne odnose.

On je gostujući na 2bs forumu na panelu o Kini i kineskom uticaju istakao da je Kina postala druga najveća ekonomija u svijetu, i uspješno razvija svoje ekonomske veze koje prati politički uticaj.

Govoreći o trenutnoj bezbjednosnoj prijetnju koju predstavlja Kina, on je saopštio da evropske zemlje ne ispoljavaju veliku zabrinutost oko Kine kao što je to slučaj sa Rusijom.

Kineska strategija da svoje interese ostvaruje kroz infrastukturne projekte i kroz pozjamice, i taj novac ne dolazi uvijek prisilno, kazao je Džonson, dodajući da je čest slučaj da je zemljama neophodan novac ili da lideri zemlja smatraju da im je neophodan novac. On smatra da Kina ulazi na otvorena vrata jer  postoji nedostakat podrške i novaca koji dolazi iz zapadnih zemalja.

Filp Le Kor viši saradnik iz Hrvard Kenedi Škole smtara da je američka meka moć i dalje  jaka, dok se širenje  kinekske meke moć  do sad pokazalo neuspješno. On je dodao da to otvara prostor Amerkiu da napravi koaliciju u Aziji i Evropi.

Amerika i EU kreiraju alternativne strategije na poljima tehnologije i infrstrukture koje treba da se suprotstave Kini. Kada je u pitanju tehnologija Trampova adminstracija je bila prilično agresivna po pitanju 5G mreže i instaliranju kinske tehnologije na prostoru Evrope. Međutim, on dodaje da ostaje otvoreno pitanje da li će Evropa i Amerika sa ovim strategijama i idejama moći da se se suprotstavi Kini.

Rid Stendiš dopisnik Radija Slobodna Evropa za Kinu kaže da je NATO zazuzeo čvršći stav prema Kini u posljendjem periodu. On je dodao da Kina ne predstavlja direktnu vojnu prijetnju za NATO ali definitivno jeste novi izazov.

Poseban izazov za transatlantsku zajednicu predstavlja sve veća saradnja između Kine i Rusije, saopštio je Standiš. On je kazao da postoji limit šta može da se uradi po tom pitanju, dodajući da uvijek postoji razlika šta NATO treba da uradi i šta NATO može da uradi.

Takođe, Standiš je uporedio pristup Amerike i EU prema Kini. Prema njegovom mišljenju Amerika se jasno suprotstavlja Kini, dok EU, iako svejsna negativnog kinskog uticaja u Evropi i svijetu, posmatra kao neophodnu ekonomsku silu.

Dimitri Bečev nerezidentni saradnik iz Atlantskog savjeta je komentarisao uticaj Kine na Zapadni Balkan. On je istakao da trenutne situaciju u zemljama Zapadnog Balkana omogućava veću saradnju sa zemljama koje ne pripadaju EU i Zapadu.

Kina kuca na otvorena vrata u ovom regionu. Iskorišćava ekonmsku situaciju, korupciju i nedostak transparentnosti u tim zemljama i to je reazlog zašto je Kina uspješna u ovom regionu, kazao je Bečev.

Amerika se vratila na globalnu scenu kao liberalna demokratija posvećena vladavini prava, liberalnim demokratskim vrijednostima, ljudskim pravima, ali se vratila i kao timski igrač, istakao je Čarls Kapčan viši sradnik Savjeta za spoljnopolitčke odnose.

Gostujući na panelu o ulozi Amerike u novoj geopolitičkoj podjeli na 2bs forumu, Kapčan je saopštio da povratak Amerike u mnogome zavisi od toga da li će Bajden uspjeti da popravi američki politički sistem.

Bajden pokazuje spremnost Amerike da učestvuje u dešavanjima i izvan svojih granica, međutim, ukoliko Bajden ne uspije u svojim naumima, vrlo lako se možemo ponovo vratiti na Trampovu „Amerika na prvom mjestu (America first)“ vanjsku politiku, kazao je Kapčan.

On je takođe istakao da Bajden zaista brine o stabilnosti i demokratiji u Evropi, pa tako i na Zapadnom Balkanu, ali je i naglasio da će predsjednik  Amerike sada morati da bude posebno fokusiran na unutrašnje poslove, jer SAD prolazi kroz veliku političku krizu.

Kada je u pitanju situacija na Zapadnom Balkanu, Kapčan smatra da se može očekivati više učešća, više diplomatskih napora da se unaprijedi situacija na ZB i da se region primakne EU, dodajući mnogo toga treba da urade i naši ekonomski partneri, zbog unutrašnjih pitanja kojima će SAD biti preokupirane.

Kapčan se osvrnuo i na smporazum između Astralije i SAD. Ovaj i slični dogovori koje SAD sklapaju sa pojedinim državama pokazatelj je rastuće brige zbog Kine. Dodajući da  da SAD pokušavaju da nađu načine da udalje Moskvu od Pekinga, jer je Moskva zapravo jedini pravi partner Pekinga.

Milica Pejanović Đurišić iz Atlantskog saveza Crne Gore kazala je da kada je u pitanju položaj Amerike nakon Bajdenove pobjede, vrlo je indikativan njegov govor tokom Generalne debate UN-a iz septembra prošle godine, a gdje je jasno kazao da se Amerika vraća kao partner. Umjesto „America first“, sada imamo međunarodnu saradnju, dodala je ona.

Ona je kazala da smo znali za Ameriku koja je aktivna u vojnim operacijama, ali da smo sada u novoj eri gdje treba da sarađujemo na polju koje se tiče jačanja demokratije.

Pejanović-Đurišić smatra da NATO alijansa ne treba biti potcijenjena. Povlačenje iz Avganistana nije bilo dobro koordinisano što je uticalo na stvaranje pogrešne slike o snazi cijele alijanse, dodala je ona.

Pejanović-Đurišić je istakla da se očekuju promjene američkog pristupa ka Kini i Rusiji. Odnos sa Rusijom je pitanje koje će biti redefinisano, dok je odnos sa Kinom pitanje koje tek treba da bude definisano, dodala je ona.

Kada je riječ o tome šta se očekuje od demokratskog samit (Summit for Democracy), Bajden i njegov tim će vjerovatno iznijeti novu strategiju za međunarodnu saradnju sa akcentom na jačanju  demokratije u drugim državama, istakla je Pejanović-Đurišić. Ona je da dodala da je Amerika tu da pomogne u jačanju našeg bezbjednosnog sistema, ali i u našem EU procesu.

Digitalni forenzički centar organizuje godišnju konferenciju pod nazivom DFC 365 2021.
Konferencija DFC 365 predstavlja odličnu priliku da se osvrnemo na dostignuća, sumiramo rezultate rada DFC-a i njegov učinak u borbi protiv dezinformisanja i negativnog stranog uticaja u Crnoj Gori u protekloj godini
Na konferenciji će i ekskluzivno biti predstavljena najnovija DFC studija o ruskom uticaju i mekoj moći u Crnoj Gori, koja je rezultat višemjesečnog istraživanja. Analizirani su ciljevi, metode, saradnici i efekti ruske meke moći u Crnoj Gori, kao i načini na koji se oni projektuju šire na region. Kroz konkretne primjere je prikazano kako rusko prisustvo šteti ne samo strateškom kursu Crne Gore, već i evroatlantskim integracijama regiona Zapadnog Balkana.
Konferencija će se održati 16. septembra 2021. godine u hotelu Hilton u Podgorici. Konferencija počinje u 10:00h i trajaće do 12:00h.