“Ko god misli da je uticaj Rusije oslabio ulaskom Crne Gore ili Sjeverne Makedonije u NATO, taj onda definitivno ne pozaje Rusiju i ne poznaje kako Rusija funkcioniše. Ruski uticaj ovdje je samo ojačao, posebno u zadnje dvije godine” ocijenio je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera.
U intervjuu za „Oslobođenje“ Kentera je naveo da Rusija ima vrlo dobro osmišljenu strategija, vrlo dobru igru, te da oni tu igru igraju vrlo pametno i kroz dezinformisanje.
„Najbolji primjer vjerovatno jedne od najvećih dezinformacionih kampanja i hibridnog rata od Rusije koji je dao veoma dobre rezultate, identifikovali smo upravo u Crnoj Gori, u vremenu prije izbora prošle godine. Ono što se desilo nama, sjutra se može desiti bilo kojoj članici NATO-saveza i zato svi trebaju na našem primjeru učiti na greškama“, kazao je Kentera.
Predsjednik Atlantskog saveza se osvrnuo i na benefite članstva Crne Gore u Nato alijansu, ponovivši da će prvi rezulatati članstva biti vidljivi nakon 5 godina.
Međutim, on kaže da su se neki od tih rezultata vidjeli i desili mnogo prije tih pet godina. „Vidjeli su se, prije svega, u jednoj demokratskoj smjeni vlasti. To je nešto što niko u Crnoj Gori nije mogao da zamisli da do toga može doći“, dodao je Kentera.
Komentarišući situaciju u regionu, Kentera je naglasio da da jedino onda kada i BiH postane članica NATO-a, kada se zaokruži ta priča, uključujući i Srbiju, tek tada se može govoriti o istinskoj stabilnosti čitavog regiona. „Ovdje je to izuzetno sve povezano. Kao sistem sudova gdje se preliva iz jednog u drugi. I zato je bitno, sa tog aspekta, da se u BiH konačno stavi tačka na to pitanje. Do tada je sve krho“. Kentera smatra da sve strane u BiH, prije ili kasnije, moraju da počnu da sagledavaju šta je to državni interes, a ne njihov lični.
Kada je u pitanju Srbija, on je kazao da je ta zemlja već shvatila, da se ne može sjedjeti na dvije ili u njihovom slučaju tri stolice. „U najboljem interesu svih građana Srbije, a onda u interesu i čitavog regiona, da se Srbija, kao možda i najbitniji faktor na zapadnom Balkanu u smislu stabilnosti i svega drugog, odredi da gradi tu svoju budućnost prema Zapadu“, smatra predsjednik ASCG.
Kentera je izrazio zadovoljstvo što će što će Balkan biti jedan od priorita nove američke administracije, jer to nije bio slučaj do sada. „Zato očekujem i od nove administracije, ali i od EU da ne bude pasivna, nego da se aktivira mnogo više“, zaključio je on.
Klikom na link pogledajte 2BS Forum 2020 Summary, u kome vam donosimo pregled uvodnih govora i panela ali i poruka i zaključaka sa Foruma održanog 11. decembra 2020. godine.
U poslednjem dokumentarnom filmu iz serijala Put u sigurno sagovornici su podijelili sa nama lična iskustva i razloge odlaska na strana ratišta. Film donosi priču iz prvog lica i neposrednog iskustva. Razgovaramo takođe sa nacionalnim koordinatorom za prevenciju i suzbijanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma, Draganom Pejanovićem (2018-2020), hafizom Sulejmanom Bugarijem iz Islamske zajednice u Crnoj Gori, koji objašnjavaju fenomene odlaska na strana ratišta, pristup rješavanju pitanja reintegracije povratnika u crnogorsko društvo, mehanizme i načine prevencije radikalizacije i značaj i ulogu dijaloga.
https://ascg.me/wp-content/uploads/2021/01/Put-u-sigurno-povratnici-za-sajt.jpg5101140ASCGhttps://ascg.me/wp-content/uploads/2019/03/ascg-logo.pngASCG2021-01-26 12:59:462021-02-09 14:06:22Put u sigurno - Povratnici
https://ascg.me/wp-content/uploads/2021/01/Put-u-sigurno-migranti-za-sajt.jpg5101140ASCGhttps://ascg.me/wp-content/uploads/2019/03/ascg-logo.pngASCG2021-01-22 13:24:582021-02-09 14:07:55Put u sigurno - Migranti
Pogledajte prvi od tri kratka dokumentarana filma u sklopu projekta Put u sigurno. U ovom dokumentarcu razgovaramo sa ženama zaposlenim u sektoru bezbjednosti, čiji svakodnevni rad doprinosi jačanju mira i stabilnosti u Crnoj Gori.
https://ascg.me/wp-content/uploads/2021/01/Put-u-sigurno-zene-za-sajt.jpg5101140ASCGhttps://ascg.me/wp-content/uploads/2019/03/ascg-logo.pngASCG2021-01-19 12:55:112021-01-22 13:43:17Put u sigurno - Žene u bezbjednosti
Atlantski Savez Crne Gore s ponosom najavljuje prikazivanje projekta PUT U SIGURNO. Put u sigurno predstavlja set od tri kratka dokumentarna filma čiji je cilj stvaranje inkluzivnijeg, tolerantnijeg, bezbjednijeg i prosperitetnijeg demokratskog društva u Crnoj Gori. Teme dokumentaraca su: Žene u sektoru bezbijednosti, Migranti i Povratnici sa stranih ratišta.
Prvi dokumentarac će se premijerno prikazati 18.01.2021. na Televiziji Vijesti sa početkom u 16:55h. Prikazivanje ostalih dokumentaraca predviđeno je za 21.01.2021 i 25.01.2021 u istom terminu. Filmove takođe možete ispratiti i na zvaničnom YouTube kanalu Atlantskog Saveza, kao i na našim društvenim mrežama.
Kroz ovaj projekat Atlantski Savez Crne Gore želi da doprinese miru i sigurnosti u Crnoj Gori.
https://ascg.me/wp-content/uploads/2021/01/Put-u-sigurno-263x174mm-print.jpg12001814ASCGhttps://ascg.me/wp-content/uploads/2019/03/ascg-logo.pngASCG2021-01-18 11:52:282021-01-18 12:04:27PUT U SIGURNO
Rusija se nikada nije
pomirila niti preboljela članstvo Crne Gore u NATO-u i nikada to neće učiniti,
ocijenio je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera.
Gostujući u emisiji
“Šofrovizija” Javnog servisa, povodom treće godišnjice članstva Crne Gore u
Alijansi, Kentera je kazao da Rusija nastavlja, svim silama, sa pokušajima
podrivanja naše države.
“Gledali smo pokušaje
ruskog miješanja 2016, a sada vrlo intenzivno u posljednjih šest mjeseci. Sada
se za ruske ciljeve koristi Srbija koja pokušava da uradi neke stvari Crnoj
Gori koje ne priliče susjednoj i prijateljskoj zemlji. I Moskva i Beograd se moraju
pomiriti sa činjenicom da takvo ponašanje mora prestati, jer se Crna Gora
opredijelila za svoj put koji će ojačati demokratiju i vladavinu prava”,
precizirao je Kentera.
Govoreći o regionalnoj
stabilnosti, Kentera je naveo da će ona biti osigurana tek kada i Srbija i
Bosna i Hercegovina postanu dio Alijanse.
“Srbija je veoma bitna
zemlja za region. Srbija je u prethodnom periodu imala mnogo vojnih vježbi sa
članicama NATO-a, ali se o tome u njihovim medijima ne priča, jer njihovi
zvaničnici žele da stvore sliku bliskosti s Rusijom. Kada dođe do promjene
vlasti u Srbiji ta situacija se može promijeniti preko noći i nadam se da ćemo
jednog dana govoriti i o Srbiji i BiH kao članicama, ne zbog NATO-a koliko zbog
trajne bezbjednosti našeg regiona”.
Prema riječima Kentere,
benefiti članstva Crne Gore su brojni, od ojačane unutrašnje bezbjednosti do
većeg broja stranih direktnih investicija.
“Osim toga ključna stvar
je što Crna Gora danas sjedi za istim stolom
sa zemljama koje su 1999. odlučivale o njenoj budućnosti. Ne možemo više
doći u situaciju da uđemo u sukob sa tim državama i da neko drugi raspravlja o
nama. Sada mi imamo glas i potpuno ravnopravno odlučujemo o svim važnim
odlukama Sjeverno-atlantskog saveza”, kazao je Kentera.
Strateška greška, kako je dodao,
bilo je opredjeljenje za istočno-evropsko tržište kao glavno za crnogorski
turizam.
“Nikako se nijesmo smjeli
okrenuti ka samo jednoj strani.
Pogledajte Hrvatsku, Španiju i Italiju. Sve te zemlje su članice NATO.
Pogledajte njihov pa naš turizam i sve će vam biti jasno. I oni imaju goste iz
Rusije, ali ne u onom procentu kao mi”, zaključio je Kentera.
https://ascg.me/wp-content/uploads/2020/06/SK1.jpg11811920ASCGhttps://ascg.me/wp-content/uploads/2019/03/ascg-logo.pngASCG2020-06-08 07:56:512020-06-08 08:26:36Kentera: Rusija se nikada neće pomiriti sa članstvom CG u NATO
Rusija pokušava da uspori integracione procese na Zapadnom Balkanu
i najviše se miješa od svih svjetskih zemalja u unutrašnja kao i
spoljno-politička opredjeljenja u regionu, ocijenili su učesnici onlajn
konferencije koju je organizovao NATO Strateški komunikacijski centar
izvrsnosti (StratCom) iz Letonije.
Na konferenciji su učestvovali Milan Jovanović iz Atlantskog saveza
Crne Gore i profesor sa Univerziteta Sjeverna Karolina, Dimitar Bečev, koji su
predstavili izvještaj „Prisustvo Rusije u informacionom okruženju Zapadnog
Balkana“.
Jovanović je podsjetio da je Atlantski savez Crne Gore jedan od
koautora izvještaja kojeg je objavio StratCom, navodeći da je tokom 12 mjeseci
analizirano više od 11.000 članaka koje je objavio Sputnjik Srbija.
„Ustanovili smo devet glavnih narativa. Zapad se uglavnom predstavlja u negativnom kontekstu dok je Rusija spasilac i zaštitnik pravoslavlja u regionu. NATO se prikazuje kao agresivna organizacija koja se širi blizu granica Rusije. Sputnjik želi i da prepravlja crnogorsku istoriju, predstavljujući u svojim objavama odluke Podgoričke Skupštine iz 1918. kao legitimne i izraz većinske volje građana“, precizirao je Jovanović.
Rusija, kako je dodao, ne može da se pomiri sa euroatlantskim
aspiracijama zemalja regiona i želi da spriječi te integracije.
„Zbog toga je potrebno pojačano prisustvo i EU, NATO-a i
Sjedinjenih Američkih Država u narednom periodu, kako bi se spriječio štetan
uticaj Rusije ali i Kine“, kazao je
Jovanović.
Bečev je ocijenio da Rusija Balkan posmatra kao „meki stomak NATO-a“,
putem kojeg može nauditi Zapadu.
„Politika Zapada je usmjerena na integraciju Balkana u NATO i EU.
Rusija nema uspješnu politiku koja bi se tome usprotivila, već samo pravi
prepreke šireći uticaj na pojedine lidere i političke partije na Balkanu.
Glavni cilj Rusije je usporavanje integracionih procesa“, rekao je Bečev.
Učesnici konferencije saglasni su da Rusija koristi pandemiju
korona virusa kako bi ojačala svoje prisustvo na Balkanu, ali ocjenjuju da su
druge zemlje uspješnije na tom planu.
„Rusija je pokušala da iskoristi korona virus, ali su drugi to mnogo
bolje uradili, prije svih Kina. Rusija nema dobre rezultate unutar svojih
granica u borbi protiv virusa i zbog toga nije mogla da plasira takav narativ.
Kina je prisutna svuda u svijetu za razliku od Rusije, ali se Peking ne miješa
otvoreno u bezbjednosna pitanja regiona, recimo Kosovo. Kina je protiv
nezavisnosti te zemlje ali se ne ističe po tom pitanju kao Rusija“, naveo je
Bečev.
Prema njegovim riječima, ključni partneri Zapadnom Balkanu u borbi
protiv ruskog uticaja su NATO ali prije svih EU.
„Unija mora da pojača ekonomsku pomoć i razvojne projekte za
region, jer Rusija na tom planu ne može biti konkurencija. Sa novom ekonomskom
krizom koja čeka Balkan nakon pandemije takvo ponašanje EU je neophodno“,
poručuje Bečev.
S druge strane, Jovanović smatra da je jačanje medijske pismenosti
glavni način za bolju otpornost država na strane uticaje.
„Glavni način za sprječavanje lažnih vijesti jeste medijska
pismenost i odličan primjer za to jesu baltičke zemlje koje su medijsku
pismenost uvele kao obavezan predmet u škole“, naveo je Jovanović.
https://ascg.me/wp-content/uploads/2020/05/stratcom-3.png8441517ASCGhttps://ascg.me/wp-content/uploads/2019/03/ascg-logo.pngASCG2020-05-14 07:57:352020-05-14 08:54:50EU, NATO i SAD ključni partneri Zapadnog Balkana
Posljedice koje će koronavirus ostaviti na svijet biće
ogromne, a na takve izazove, uprkos sporoj početnoj reakciji, najbolje mogu
odgovoriti savezi poput NATO-a i Evropske unije (EU), ocijenili su učesnici
onlajn konferencije Atlantskog saveza Crne Gore (ASCG), dodajući da Zapadni
Balkan mora biti u fokusu briselske adminstracije, jer će u suprotnom to
iskoristiti Kina u Rusija.
U onlajn konferenciji koju je ASCG emitovao uživao na
svojoj Fejsbuk
stranici, učestovali su predsjednik ASCG, Savo Kentera, predsjednik
Atlantskog saveza Italije i Svjetske organizacije Atlantske povelje (ATA),
Fabricio Lućioli, predstavnik Atlantskog saveza Sjedinjenih Američkih Država,
Damir Marušić i novinar iz Srbije, Boško Jakšić.
Kentera je naveo da je pandemija već promijenila naše
živote na mnogo načina.
“Dok se zapadne demokratije bore sa posljedicama virusa,
mnogi su hvalili kineski odgovor na krizu i strategije ostalih autoritarnih
režima. I Kina i Rusija su iskoristile momenat da isplivaju kao
međunarodni dobročinitelji šaljući medicinsku opremu, zalihe i eskperte
zemljama pogođenim virusom”, ocijenio je Kentera.
Govoreći o situaciji u SAD-u, zemlji koja je trenutno
najviše pogođena virusom, Marušić je kazao da će karantin u toj zemji trajati
minimum do kraja maja. Smatra i da je dodatni problem u ovoj situaciji za SAD,
što centralna vlast u Vašingtonu nije dovoljno jaka, i dodaje da će virus
sigurno imati uticaja na predstojeće predsjedničke izbore u toj zemlji.
“O svemu se priča kroz virus. Ono što mi je nevjerovatno
je što su se Demokrate povukle i pustile predsjednika Donalda Trampa da radi
šta hoće. Vjerovatno čekaju samo njegove greške kako bi ubirali poene. Ali,
pogrešno je misliti da se virus može pobijediti samo iz centra, sve je
prepušteno Trampu što se na kraju može Demokratama obiti o glavu. Razumijem
zbog čega to rade, ali je to vrlo rizična politika”, naveo je Marušić.
Virus je, kako ocijenio Fabricio Lućioli, napao ne samo
ljude već i multilateralne organizacije poput Ujedinenih nacija, EU i NATO-a.
“Pokazalo se da imamo da imamo dvije različite Evrope
unutar Unije. Na jednoj strani su dugo bile Italija, Španija, Grčka i Francuska
a na drugoj sjeverne zemlje koje je predvodila Njemačka. Italija se dugo borila
sama. To su iskoristile Rusija i Kina. Pandemija će izazvati ogromne ekonomske
probleme. Svaki Italijan prosječno biti dužan nakon ovoga oko 43.000 eura, što
će biti ogroman izazov za rješenje”, naveo je Lućioli.
Jasna taktika Pekinga
Komentarišući slanje kineske pomoći širom svijeta, Boško
Jakšić je kazao da je taktika Pekinga jasna i da je to uvod samo u pokušaj
jačanja njihove ekonomske i političke pozicije nakon pandemije.
“Rusija je plasirala narative da se uspješno
bori s krizom, s namjerom da unizi evropske institucije. Pritisnuta od Kine EU
u posljednjem izvještavaju nije kritikovala Peking. To je razumljivo jer je
ekonomska razmjena između Kine i EU bila više od milijardu eura. Kina ne želi
da prhvati krivicu, već šalje pomoć sa namjerom da ojača svoju političku i
ekonomsku poziciju nakon pandemije”, navodi Jakšić.
Dugogodišnji novinar i urednik spoljno-političke
redakcije beogradske “Politike”, podsjetio je i da je predsjednik Srbije,
Aleksandar Vučić, posebno hvalio pomoć Kine i Rusije, govoreći o bratskim
odnosima sa ruskim i kineskim predsjednicima.
“Nijesam siguran kakve su namjere Vučića, možda ovakvim
ponašenjem želi da privuče veću pomoć Zapada. Vučić računa na pomoć Zapada za
rješenje problema Kosova, ali ne želi pomoć u jačanju nezavisnosti institucija
i slobode medija. Korona mu je pomogla u smislu jačanja vlasti kao Orbanu u
Mađarskoj, a opozicija je tiha, parlament do skoro nije ni radio”, naveo je
Jakšić.
Govoreći o situaciji u regionu, Jakšić je ocijenio da je
Zapadni Balkan žarište nove dezinformacione kampanje. NATO je, kako je dodao,
prijemom Crne Gore i Sjeverne Makedonije ojačao demokratske procese u regionu, ali
Kina i Rusija uprkos tome pojačavaju njihove aktivnosti.
Izjava Lavrova nastavak pritiska Rusije na CG
Sa takvim ocjenama saglasio se i Kentera koji je
ocijenio da Crna Gora želi da živi u skladu sa standardima koje promoviše
zapadni sistem vrijednosti, a ne u skladu sa pravilima autoritarnih režima
poput Kine ili Rusije. On je dodao da Rusija i dalje ne odustaje od Balkana ni
Crne Gore kao njene interesne zone. To, podsjetio je Kentera, pokazuje i
posljednja izjava šefa ruske diplomatije, Sergeja Lavrova, koji je kazao da se
nada da će se vlasti u Crnoj Gori otići oni koji sprovode rusofobičnu politiku.
“Takva izjava nije prijateljska ni
diplomatska. Možemo da vidimo ponavljanje situacije iz 2016, kada smo
prije pokušaja državnog udara imali smo slične izjave iz Moskve. Najnovija
izjava stiže bez bilo kakve provokacije iz Crne Gore, ali niti ta niti bilo
koja druga izjava neće uticati na naš evropski put a samo će ojačati našu
poziciju u NATO. Želimo jaču vladavinu prava i demokratiju mislim da nam to ne
nude ni Kina ni Rusija, naprotiv”, naveo je Kentera.
Marušić je ocijenio da će jača uloga EU biti ključna za
Zapadni Blakan uprkos krizi koju je izazvala pandemija. Balkan, navodi, mora
biti I dalje u fokusu Brisela ukoliko Unija želi stabilan region.
Lućioli je ocijenio kako je tokom krize u Uniji umjesto
zajedništva jačao pojedinačni nacionalni pristup, osvrćući se i na reakciju
NATO-a.
“Čak NATO nije reagovao brzo na početku kao i EU. To je
razumljivo zbog kompleksne organizacije, koja je politički i vojni savez. Sada,
jedina takva multilaterna organizacija koja radi posao kako treba i koja
postiže rezultate na terenu je NATO”, poručuje Lućioli.
Atlantski savez će i u narednom period organizovati
slične onlajn konferencija o aktuelnim temama.
https://ascg.me/wp-content/uploads/2020/04/Geopolicics-after-pandemic-slajder_Slajder-ascg.jpg8601920ASCGhttps://ascg.me/wp-content/uploads/2019/03/ascg-logo.pngASCG2020-04-29 09:17:302020-04-29 12:43:05ASCG online konferencija: EU da ne prepusti Zapadni Balkan Kini i Rusiji
Savremeno doba uvelo nas je u novu realnost gdje društvene mreže i mediji kreiraju i plasiraju narative i informacije kojima se podriva legitimitet ne samo crnogorskog već i društava širom svijeta.
Aktuelni situacija koja se tiče Zakona o slobodi vjeroispovijesti produbila je krizu u odnosima Srpske pravoslavne crkve i crnogorske države. To je rezultiralo intenzivnom dezinformacionom kampanjom, a sljedstveno tome manjkom povjerenja u medije, s krucijalnim pitanjem – kome vjerovati?
U takvim uslovima, rad sa mladima, srednjoškolcima i studentima, je od ključnog značaja u borbi protiv dezinformisanja. Stoga je Digitalni forenzički centar ASCG organizovao dvodnevnu radionicu (4-5. mart) za mlade koji su iskazali interesovanje za obuku. Cilj je bio da polaznici saznaju više o sveprisutnijem fenomenu dezinformisanja, kako se boriti protiv te pojave, koji psihološki aspekti stoje iza kampanja dezinformisanja, koji je način djelovanja (modus operandi) kampanja viđenih širom Evrope i svijeta i još mnogo toga.
Predavači Darko Brkan iz Raskrinkavanja i Milan Jovanović iz DFC-a su, nakon teoretskog znanja, prezentovali učesnicima dvodnevnog treninga praktične vježbe. Edukovali su ih kako se pronalaze informacije, radi provjera tačnosti tekstova putem open-source alatki, utvrđuje geolokacija i konačno piše tekst. Nakon toga su polaznici usvojeno znanje primijenili na konkretnim primjerima.
Polaznicima je ukazano i kako se pravi dobra laž, uzimajući informacije koje nisu lako provjerljive. Istaknuti su tipovi medija (javne i privatne agencije, javni, komercijalni i onlajn mediji, društvene mreže). Bilo je govora o botovima i trolovima, pogrešnim tumačenjima pojmova i disktincije između istih.
Takođe, konkretnim primjerima predstavljeno je kako kreiranje dezinformacija može imati uporište u političkim interesima, ali često i u novcu.
Zaključci i preporuke:
Pojavni oblici medijskih manipulacija su: lažna vijest, prenošenje lažne vijesti, spin, dezinformacija, manipulacija činjenicama, pseudonauka, teorija zavjere, pristrasno izvještavanje, cenzura.
U domenu kredibiliteta, profesionalni mediji moraju imati objavljen impresum, kontakt, podatke, kao i podatke o vlasništvu i izdavaču, formu, sadržaj i transparentnost.
Učesnici su pokazali visok stepen medijske pismenosti, ostvarivši preko 83% tačnih odgovora na zadatom kvizu.
Učesnici su iskazali sposobnost da stvari iz teorije pretoče u praksu, kroz niz uspješno odrađenih vježbi iz raznih oblasti.
Pristup stavljanja fokusa na praktični i interaktivni dio, uz timski rad, je ono što je prema rječima prisutnih zaista podiglo radionicu na viši nivo.
U Crnoj Gori je neophodan dugoročni proces podizanja svijesti u domenu medijske pismenosti kod najmladjih, kao i jačanje digitalne pismenosti, kao otpornost na dezinformacije.
Usaglašeno je da bi predmet Medijska pismenost trebao biti sastavni i obavezni dio školskog kurikuluma na nivou srednjih škola.
Prisutni su iskazali želju za daljim radionicama na različite teme, od uticaja na medije prilikom pisanja i objavljivanja teksta, detaljnjim prikazom open-source alatki do radionice koja bi obrađivala sigurnost i bezbjednost na internetu.